SUVREMENA PSIHOLOGIJA TEME A Suvremene definicije psihologije i

  • Slides: 21
Download presentation
SUVREMENA PSIHOLOGIJA

SUVREMENA PSIHOLOGIJA

TEME: A. Suvremene definicije psihologije i ciljevi psihologije B. Temeljne i primijenjene grane suvremene

TEME: A. Suvremene definicije psihologije i ciljevi psihologije B. Temeljne i primijenjene grane suvremene psihologije C. Kritičko mišljenje D. Metode u psihologiji • Literatura: • Rathus, A. S. (2000). Temelji psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap. (1. i 2. poglavlje)

A. SUVREMENE DEFINICIJE PSIHOLOGIJE CILJEVI PSIHOLOGIJE • Psihologija: znanost o psihičkim procesima i ponašanju

A. SUVREMENE DEFINICIJE PSIHOLOGIJE CILJEVI PSIHOLOGIJE • Psihologija: znanost o psihičkim procesima i ponašanju • Suvremena psihologija: Integrativni pristup (unutar psihologije i interdisciplinarno) i Razvojni aspekti (promjene s dobi) • Kompleksni modeli međuodnosa promatranih pojava kroz vrijeme (npr. usvajanje stavova, zdravstveno ponašanje i sl. ) • Ciljevi psihologije: opisati, objasniti, predvidjeti, kontrolirati (intervenirati)

PSIHOLOŠKE TEORIJE • Teorije: temelje se na cjelovitim, sveobuhvatnim pretpostavkama o ponašanju i psihičkim

PSIHOLOŠKE TEORIJE • Teorije: temelje se na cjelovitim, sveobuhvatnim pretpostavkama o ponašanju i psihičkim procesima, opisuju njihove zakonitosti i omogućuju objašnjenje i predviđanje. • Npr. zašto ljudi puše cigarete iako znaju da im to šteti? Øponašanje? mentalni procesi (stavovi, uvjerenja)? biološki (biokemijske promjene)? • Provjera teorija: istraživačke metode: opažanje, deskripcija, eksperiment • Cilj: kontrola ponašanja i psihičkih procesa? ØPrimjena psiholoških znanja: pomoći osobama da da kontroliraju svoje ponašanje ili psihičke procese kako bi zadovoljili svoje potrebe (npr. učenje za ispit ili učenje pravila neke igre).

B. TEMELJNE I PRIMIJENJENE GRANE SUVREMENE PSIHOLOGIJE • Znanstvena i umjetnička područja: • Prirodne

B. TEMELJNE I PRIMIJENJENE GRANE SUVREMENE PSIHOLOGIJE • Znanstvena i umjetnička područja: • Prirodne znanosti; Tehničke znanosti; Biomedicina i zdravstvo; Biotehničke znanosti • Društvene znanosti; Humanističke znanosti; • Interdisciplinarna područja znanosti; umjetnosti Umjetničko područje Interdisciplinarna područja • Psihologijske grane i discipline: • Definiranje prema: sadržaju istraživanja (razvojna psihologija), dominantnom metodološkom pristupu (eksperimentalna psihologija), području primjene

5. PODRUČJE DRUŠTVENIH ZNANOSTI • 5. 02. Pravo • 5. 08. Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti •

5. PODRUČJE DRUŠTVENIH ZNANOSTI • 5. 02. Pravo • 5. 08. Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti • 5. 03. Politologija • 5. 09. Logopedija • 5. 04. Informacijske i komunikacijske znanosti • 5. 10. Kineziologija • 5. 05. Sociologija • 5. 12. Socijalne djelatnosti • 5. 06. Psihologija • 5. 13. Sigurnosne i obrambene znanosti • 5. 01. Ekonomija • 5. 07. Pedagogija • 5. 11. Demografija • 5. 14. Interdisciplinarne društvene

POLJE 5. 06. - PSIHOLOGIJA ZNANSTVENE GRANE • 5. 06. 01 opća psihologija •

POLJE 5. 06. - PSIHOLOGIJA ZNANSTVENE GRANE • 5. 06. 01 opća psihologija • 5. 06. 02 biološka psihologija • 5. 06. 03 razvojna psihologija • 5. 06. 04 socijalna psihologija • 5. 06. 05 klinička i zdravstvena psihologija • 5. 06 psihologija rada • 5. 06. 07 školska psihologija i psihologija obrazovanja • 5. 06. 08 ostale primijenjene psihologije

C. KRITIČKO MIŠLJENJE • „Veliki broj ljudi misli da razmišlja kad samo preudešava svoje

C. KRITIČKO MIŠLJENJE • „Veliki broj ljudi misli da razmišlja kad samo preudešava svoje predrasude. ” (William James) • Kritičko mišljenje: traženje primjerenih informacija za donošenje vlastitih odluka (npr. kad dva liječnika daju suprotne informacije o liječenju) • Ništa ne uzimati zdravo za gotovo (oslanjanje na pouzdanost izvora – političari vjerodostojni? ) • Analiza i propitivanje ponuđenih tvrdnji i argumenata – provjeriti točnost, pretpostavke i logičnost

KAKO VREDNOVATI INTERNETSKI IZVOR? • Činjenica da je nešto našlo svoj put do Interneta,

KAKO VREDNOVATI INTERNETSKI IZVOR? • Činjenica da je nešto našlo svoj put do Interneta, ne znači i da je vjerodostojno, pouzdano, pa čak ni točno! • Tko je odgovoran za stranicu? • Mogu li jednostavno utvrditi tko je napisao članak? (recenzija - peer review) • Jesu li sve činjenice potkrijepljene citiranom literaturom? • Kad je stranica zadnji put ažurirana? • Neutralnost izvora: Postoji li očita pristranost u informacijama?

PRETRAŽIVANJE LITERATURE • Neki izvori znanstvenih radova…: • http: //hrcak. srce. hr • http:

PRETRAŽIVANJE LITERATURE • Neki izvori znanstvenih radova…: • http: //hrcak. srce. hr • http: //scholar. google. hr/ • http: //www. online-baze. hr/ • http: //www. sciencedirect. com/

UPUTE ZA KRITIČKO MIŠLJENJE: • Budite skeptični (internetski znanstveni članci) • Preispitajte definicije pojmova

UPUTE ZA KRITIČKO MIŠLJENJE: • Budite skeptični (internetski znanstveni članci) • Preispitajte definicije pojmova (inteligencija) • Preispitajte premise/pretpostavke dokaza (spoznaje o ljudima na temelju proučavanja životinja) • Budite oprezni pri izvlačenju zaključaka iz podataka (pomaže li psihoterapija ili vrijeme) • Razmotrite alternativne interpretacije istraživačkih podataka (ovisnici su agresivni – uzrok/posljedica ili korelacija? ) • Nemojte previše pojednostavljivati (psihički procesi: složeno međudjelovanje nasljeđa, okoline, ličnosti) • Nemojte pretjerano generalizirati (sve ili ništa? stari ljudi–zaboravljaju; uzorak sudionika, varijable)

KRITIČKO MIŠLJENJE: CILJEVI • Razvijanje skeptičnosti prema objašnjenjima i zaključcima • Sposobnost zaključivanja o

KRITIČKO MIŠLJENJE: CILJEVI • Razvijanje skeptičnosti prema objašnjenjima i zaključcima • Sposobnost zaključivanja o uzrocima i posljedicama • Izoštravanje znatiželje prema ponašanju • Znanje o istraživačkim metodama • Sposobnost kritičke analize argumenata ØPotiče se obrazovanjem: intelektualno oruđe za analizu informacija

 D. METODE U PSIHOLOGIJI • Psihologija = empirijska znanost = Pretpostavke moraju biti

D. METODE U PSIHOLOGIJI • Psihologija = empirijska znanost = Pretpostavke moraju biti potkrijepljene znanstvenim podacima • 1. ZNANSTVENA METODA: kako provjeravamo ideje? • Istraživačko pitanje Istraživačka hipoteza Prikupljanje podataka Obrada podataka Zaključci Nova istraživačka pitanja… • npr. tema: promatranje nasilja na TV/ filmu/internetu/ i agresija u djece…

2. UZORCI I POPULACIJE • Populacija: cjelovita skupina; svi članovi neke skupine s određenim

2. UZORCI I POPULACIJE • Populacija: cjelovita skupina; svi članovi neke skupine s određenim jasno definiranim karakteristikama • Uzorak: dio populacije • Generalizacija: proširenje s pojedinačnog na opće • Nedostaci psihologijskih istraživanja: … provođena na štakorima, studentima i vojnicima • Što je dobar uzorak? • Slučajan; Stratificiran (proporcije); • Prigodni uzorci; Veličina uzorka (? )

3. NEEKSPERIMENTALNE METODE a) Studija slučaja (npr. Freud) • Autobiografsko pamćenje – netočno, praznine,

3. NEEKSPERIMENTALNE METODE a) Studija slučaja (npr. Freud) • Autobiografsko pamćenje – netočno, praznine, selektivnost • Očekivanja istraživača – ohrabruju popunjavanje pamćenja sukladno njihovoj teoriji • Poznate studije slučaja? Rijetki slučajevi! Ødisocijativni poremećaj identiteta (podvojena ličnost: Eve White i Eve Black) Øteorije razvoja jezika (kritično razdoblje: Genie)

NEEKSPERIMENTALNE METODE… b) Anketno istraživanje (npr. o kvaliteti života i SES-u) • Primjena upitnika

NEEKSPERIMENTALNE METODE… b) Anketno istraživanje (npr. o kvaliteti života i SES-u) • Primjena upitnika • Provođenje intervjua • Socijalno poželjno odgovaranje • Autobiografsko pamćenje • Utjecaj intervjuera / anketara

NEEKSPERIMENTALNE METODE… c) Opažanje • Opažanje u prirodnim uvjetima – npr. razvoj govora •

NEEKSPERIMENTALNE METODE… c) Opažanje • Opažanje u prirodnim uvjetima – npr. razvoj govora • Opažanje u laboratoriju - kontrola uvjeta, variranje uvjeta – npr. poticanje razvoja govora d) Testovi • Mjerenje sposobnosti standardnim mjernim postupcima Ø uvijek isti zadaci Ø standardizirani za određenu populaciju Ø metrijske karakteristike (valjanost, pouzdanost, osjetljivost…)

4. EKSPERIMENTALNE METODE • Nezavisna varijabla Zavisna varijabla • Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa •

4. EKSPERIMENTALNE METODE • Nezavisna varijabla Zavisna varijabla • Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa • Važnost eksperimentalne kontrole – npr. učenje u različitim uvjetima okoline (buka, toplina…) • Slijepi i dvostruko slijepi eksperimenti – sudionici ne znaju kojim su uvjetima podvrgnuti (npr. pijenje alkohola i agresija; ni sudionici ni istraživači to ne znaju (npr. placebo –piće koje ne sadrži alkohol)

5. METODE OBRADE PODATAKA • Kvantitativne metode: oslanjanje na teoriju vjerojatnosti i statistiku •

5. METODE OBRADE PODATAKA • Kvantitativne metode: oslanjanje na teoriju vjerojatnosti i statistiku • Kvalitativne metode: dubinsko razumijevanje i izgradnja teorija • *Korelacija • Opažanje i izražavanje odnosa između dvije pojave, npr. inteligencija i školski uspjeh - povezanost • [-1 do 0] ↑↓ / [0 do +1] ↑↑ • Uzročno – posljedična veza? (npr. stres i zdravlje)

6. ETIKA U ISTRAŽIVANJIMA S LJUDIMA • Informirani pristanak (opći uvid u istraživanje i

6. ETIKA U ISTRAŽIVANJIMA S LJUDIMA • Informirani pristanak (opći uvid u istraživanje i mogućnost odbijanja sudjelovanja u bilo kojem trenutku) vs. Potreba za obmanjivanjem sudionika/ca: ØVaganje dobrobiti i moguće štete ØNaknadno objašnjenje ØPovjerljivost i anonimnost, dostojanstvo sudionika / klijenta • Kodeksi etike – u svim strukama koje mogu nanijeti štetu ljudima

6. ETIKA U ISTRAŽIVANJIMA S ŽIVOTINJAMA • Je li etično nanositi štetu životinjama za

6. ETIKA U ISTRAŽIVANJIMA S ŽIVOTINJAMA • Je li etično nanositi štetu životinjama za potrebe istraživanja? • NE! • Ako je baš nužno, maksimalno umanjiti životinjama patnju. • Istraživanje ne smije biti samo sebi svrhom nego treba služiti nekoj dobrobiti!