SURDOAUDIOLOKOLINGVISTIKI ASPEKTI RAZVRSTAVANJA DJECE OTEENOG SLUHA Ddr sci

  • Slides: 6
Download presentation
SURDOAUDIOLOŠKOLINGVISTIČKI ASPEKTI RAZVRSTAVANJA DJECE OŠTEĆENOG SLUHA Ddr. sci. Husnija Hasanbegović

SURDOAUDIOLOŠKOLINGVISTIČKI ASPEKTI RAZVRSTAVANJA DJECE OŠTEĆENOG SLUHA Ddr. sci. Husnija Hasanbegović

Razvrstavanje u odnosu na mogućnost izgradnje oralno-glasovnog govora n n BLAGA OŠTEĆENJA UMJERENA OŠTEĆENJA

Razvrstavanje u odnosu na mogućnost izgradnje oralno-glasovnog govora n n BLAGA OŠTEĆENJA UMJERENA OŠTEĆENJA TEŽA OŠTEĆENJA VRLO TEŠKA OŠTEĆENJA

BLAGA OŠTEĆENJA n n n Najčešće se radi o linearnim oštećenjima sluha čija intenzitetska

BLAGA OŠTEĆENJA n n n Najčešće se radi o linearnim oštećenjima sluha čija intenzitetska dinamika ne prelazi 10 do 15 d. B a intenzitetski nivo najčešće doseže do 40 d. B. Za rehabilitaciju slušanja i govora kod ovih osoba je dovoljno linearno pojačavanje zvučnog signala (osobe sasvim korektno koriste standardni način komunikacije sa okolinom). Ukoliko rehabilitator ne može dobiti neki glas, on se onda služi mehaničkim načinom postavljanja jezika ili usana u određeni položaj da bi ga dobio.

UMJERENA OŠTEĆENJA n n Slušni ostaci su sačuvani na frekvenc. području do 5000 Hz.

UMJERENA OŠTEĆENJA n n Slušni ostaci su sačuvani na frekvenc. području do 5000 Hz. Intenzitetska dinamika kod ove skupine je najčešće selektivna Uz pravilan i stručni tretman audio rehabilitatora ove osobe uspješno izgrađuju standardni govor Uporedo sa govorom potrbno je izgrađivati elemente jezika. (Govor je sastavni dio jezika. Ono što pripada govoru je fonacija, artikulacija i prozodija dok su svojstva jezika: leksika, semantika, morfologija, gramatika i sintaksa. )

TEŽA OŠTEĆENJA n n n U ovu grupaciju svrstavaju se osobe koje uspostavljaju kontakt

TEŽA OŠTEĆENJA n n n U ovu grupaciju svrstavaju se osobe koje uspostavljaju kontakt sa zvukom na širem frekvencijskom području od 200 Hz. Najčešće sačuvano područje se kreće do 600 ili čak 800 i 1000 Hz. Osobe putom slušanja mogu percipirati prve formate samoglasnika, mogu razlikovati više od dvije tonske razine, mogu slušati osnovne suprasegmente, kvantitativne glasovne pratioce i mogu slušati određene kvalitativne osobine glasovnih skupina. Uz pomoć filterske amplifikacije ove osobe mogu izgrađivati akustičke slike izgovorenih glasova ali one nisu istovjetne sa akustičkom slikom izgovorenih glasova osoba bez oštećenja sluha. Obzirom da se ovdje slušanje odvija u vrlo uskom frekvencijskom pojasu, ne može se očekivati korektan izgovor a govorna rehabilitacija se odvija uz korišćenje svih raspoloživih potencijala.

VRLO TEŠKA OŠTEĆENJA n n n n n Slušni organ djelomično ili uopće ne

VRLO TEŠKA OŠTEĆENJA n n n n n Slušni organ djelomično ili uopće ne funkcionira. Takve osobe često nazivamo totalno gluhim osobama. Osobe ne mogu izgraditi glasovni govor. Tonalni audiogram ove skupine je ili prazan ili je sačuvani slušni prostor jako mali, ne veći od 200 Hz. Slušni ostaci kod ove skupine mogu biti smješteni na području niskih, srednjih i visokih frekvencija Intenzitetski raspon se najčešće kreće od 40 do 110 d. B. Osobe ne mogu razviti glasovni govor putem slušanja Ukoliko rehabilitator dugotrajnim radom i postigne određene uspjehe na govornom planu, takav govor je nestandardan, agramatičan i nerazumljiv. Osobe pribjegavaju gestovnom načinu komunikacije sa okolinom.