SURADNJA INFORMACIJSKIH USTANOVA S PROFITNIM SEKTOROM PRIMJER ZNANSTVENE

SURADNJA INFORMACIJSKIH USTANOVA S PROFITNIM SEKTOROM PRIMJER ZNANSTVENE KNJIŽNICE ZADAR I TVRTKE ARHIVPRO d. o. o. Marijana Senkić-Klapan Znanstvena knjižnica Zadar marijana. senkic-klapan@zkzd. hr

Knjižnice l l l središte kulturnog i obrazovnog razvoja društva temeljna zadaća nabava, obrada i čuvanje knjižnične građe u cilju zadovoljenja informacijskih potreba korisnika čuvari kulturne baštine

Korištenje knjižnične građe l l krhkost medija pisane kulturne baštine (papir) ograničen pristup (istovremeno korištenje više korisnika) oštećenje izvornika lokalno / „na daljinu“

Poboljšanje pristupa i zaštite l l l fotokopiranje / mikrofilmiranje prednosti nedostaci – – rezultat fotokopiranja je papirna građa vijek trajanja mikrofilmirane građe u optimalnim uvjetima max. 500 god. )

Digitalizacija općenito l l 90 -tih godina prošlog stoljeća nov način zaštite i osiguranja pristupa knjižničnoj građi / kulturnoj baštini pretvaranje analognih objekata (fotografija, tekst, zvučni zapis) u digitalni oblik novi sadržaj koji korisniku nudi komunikaciju kroz različite digitalne oblike

Planiranje digitalizacije u ZKZD l l provedba dugotrajna i skupa (vlastita sredstva, lokalna samouprava, Ministarstvo kulture, donatori) najčešći kriteriji za odabir građe: – – – l sadržaj potražnja stanje građe čimbenici koji utječu na digitalizaciju – – autorska prava fizičko stanje i vrijednost građe tehnička ograničenja financijska ograničenja (pri procesu ali i održavanju)

Projekt „Digitalizirana baština Znanstvene knjižnice Zadar“ l l započet 2010. godine oformljen stručni tim edukacija djelatnika (predavanja, radionice, konferencije, e-učenje) ciljevi: – – – pristup staroj i zaštićenoj građi zaštita vrijednih izvornika predstavljanje kulturnog identiteta zadarske regije globalnoj zajednici

Projekt „Digitalizirana baština Znanstvene knjižnice Zadar“ l vizija: – – – digitalna zbirka raznovrsne knjižnične građe dalmatinskih autora, objavljene na području Dalmacije i o Dalmaciji razvoj novih usluga Knjižnice i zajednice u kojoj djeluje uključivanje Knjižnice u nacionalni projekt digitalizacije kulturne baštine

Projekt „Digitalizirana baština Znanstvene knjižnice Zadar“ l kriteriji za odabir građe: – – – znanstvena i kulturnopovijesna vrijednost i zanimljivost preventivna zaštita starih i rijetkih primjeraka publikacije o Dalmaciji autori publikacija porijeklom iz Dalmacije publikacije objavljene na području Dalmacije

Tehnička provedba l l l slijedi nakon vizije i osiguranih sredstava vanjski suradnik: Arhiv. PRO d. o. o. iz Koprivnice (www. arhivpro. hr), primjenjivao preporuke Ministarstva kulture ugovor o pružanju usluga skeniranja i obrade digitalnih dokumenata: – – l preuzimanje građe, skeniranje /400 dpi u boji / 24 -bitna dubina na skeneru book 2 net izrada digitalne matrice u nekompresiranom TIFFformatu i korisničkih kopija u JPG obrada skenirane građe priprema za postavljanje u digitalni repozitorij povratak izvornika u stanju u kojem je zaprimljen pohrana obrađene građe u digitalni repozitorij Arhiv. X ( Ugovor) – – definiran način korištenja prostora za pohranu (besplatan pristup) definirana usluga održavanja poslužitelja na kojem se nalazi repozitorij (24 h/7 dana u tjednu)

Rezultati suradnje profitnog sektora i Knjižnice l l l l zaseban portal za prikaz digitalizirane građe (omogućuje laku navigaciju sadržajem te njegovo pretraživanje i pregledavanje privlačno, intuitivno i pregledno korisničko sučelje (definicija) odabir jezika sučelja različite mogućnosti pretraživanja i pregledavanja sadržaja (zumiranje, prilagodba prikaza) preuzimanje sadržaja prikaz metapodataka (podaci o sadržaju) – Dublin Core pomoć pri korištenju

Portal „DIKAZ – Digitalna knjižnica Zadar“ (dikaz. zkzd. hr) l l trenutno 108 naslova (oko 4000 jedinica) različitih vrsta građe o životu, stvaralaštvu i izdavaštvu na zadarskom području od 16. st. do 1940. građa grupirana prema zbirkama kako su organizirane u fondu Knjižnice: – – knjige serijske publikacije razglednice geografske karte

Ideja digitalizacije u Knjižnici l l dosadašnji tempo (priljev financijskih sredstava) nije pratio zacrtane planove stvoreni preduvjeti za početak digitalizacije u Knjižnici – – sredstvima Grada je 2015. godine nabavljen skener formata A 2 za osjetljivu knjižnu građu educirano osoblje Knjižnice

Digitalizacija u Knjižnici l prednosti: – – l veći broj jedinica građe dostupan na portalu zaštita građe (ne iznosi se izvan Knjižnice) nedostaci: – – visoki troškovi nabave i održavanja opreme brzo zastarijevanje opreme

Značaj projekta l l l l poboljšana dostupnost stare i vrijedne građe zaštita vrijednih izvornika nova knjižnična usluga iskorak u prepoznatljivosti fonda Knjižnice u digitalnom okruženju povećanje broja korisnika putem interneta model za uspostavu sličnih zbirki virtualno okupljanje građe iz različitih ustanova na jednom mjestu dostupnost digitalizirane građe iz Hrvatske u Europeani

Suradnja profitnog sektora i Knjižnice l DANAS: – – – l praćenje promjena vezane uz knjižničarske standarde te usklađivanju s novim metapodatkovnim modelima, trendovima i zahtjevima korisnika održavanje rada sustava bez zastoja i grešaka pomoć pri definiranju novih profila i relacija, opis građe, strukturiranje digitalnih zbirki unutar repozitorija razvoj novih modula i funkcija za pohranu i obradu raznovrsnih formata i vrsta digitalizirane građe umrežavanje s drugim baštinskim institucijama i njihovim repozitorijima u suradničke SUTRA: – – mreže koje razmjenjuju iskustva i primjere dobre prakse mogućnost integracije repozitorija i kataloga te međusobna automatizirana razmjena zapisa

HVALA!