SUKOBLJENE KOLE MAKROEKONOMIKE dr S Polovina VRSTE EKONOMIJE

SUKOBLJENE ŠKOLE MAKROEKONOMIKE dr S. Polovina

VRSTE EKONOMIJE pozitivna ekonomija: a) iznosi ekonomske činjenice bez davanja etičkih i moralnih sudova, b) visoki stupanj suglasnosti među ekonomistima n normativna ekonomija: a) iznosi ekonomske činjenice uz davanje etičkih i moralnih sudova, b) ekonomisti se oko tih sudova razilaze. n

DEFINICIJA ŠKOLE EKONOMSKOG MIŠLJENJA pogled na ekonomsku stvarnost odnosno način promatranja, objašnjavanja i rješavanja ekonomskih problema n oblik ponude teorijskog znanja potrebnog za analizu i razrješenje određenih ekonomskih problema n

ODNOSI MEĐU EKONOMSKIM ŠKOLAMA odnosi tolerancije i suradnje bez kritike n odnosi kreativne kritike i zdrave konkurencije n odnosi konkurentne borbe za monopolni položaj na tržištu ideja i znanja n

KLASIČNA LIBERALNA ŠKOLA (1) predstavnici: Smith, Ricardo, Say n pretpostavke: privatno vlasništvo, sloboda poduzetništva, egoizam kao ekonomski pokretač n ekonomski liberalizam n tržišni automatizam n puna zaposlenost privrede n

KLASIČNA LIBERALNA ŠKOLA (2) temelji se na Sayovom zakonu tržišta n krivulja AS je okomiti pravac n porast AD ne utječe na porast GDP već samo na porast cijena n razdvojenost realnog i monetarnog sektora n novac ima neutralnu funkciju n

NEOKLASIČNA ŠKOLA razvija se od 1871. n slijedi tradiciju klasične škole ali pomoću teorije granične korisnosti n odbacuje radnu teoriju vrijednosti i teoriju troškova proizvodnje n priznaje da tržište ima nedostataka koji se mogu ukloniti uz pomoć države. n

KEYNESIJANSKA ŠKOLA (1) utemeljitelj J. M. Keynes (1883 -1946) i pisac “Opće teorije” n napustio individualizam i zamijenio ga metodološkim holizmom n odbacio Sayov zakon tržišta i tržišni automatizam n osnivač makroekonomike n

KEYNESIJANSKA ŠKOLA (2) umjesto Sayovog zakona postavio načelo efektivne tražnje : AS = f(AD) n uzroke krize vidio u a) nedostacima tržišne privrede, b) nepravednoj raspodjeli dohotka, c) nedostatku AD n u uvjetima depresije provoditi ekspanzivnu a u uvjetima inflacije restriktivnu makroekonomsku politiku. n

KEYNESIJANSKA ŠKOLA (3) nezaposlenost veće zlo od inflacije n puna zaposlenost poželjno ali teško dostupno stanje privrede n krivulja AS nije okomita već ima oblik obrnutog “L” n ekonomska ravnoteža moguća na svim razinama dohotka n

KRIZA KEYNESIJANSTVA I NOVI PRAVCI pojavom stagflacije keynesijanstvo 70 -tih godina XX stoljeća dolazi u krizu n pojava novih pravaca: a) monetarizam, b) nova klasična ekonomija (RATEX škola), c) ekonomika ponude n

MONETARIZAM (1) predstavnici : Friedman, Feldstein n teorijska osnova : kvantitativna teorija novca n polazište: Fisherova jednadžba razmjene: MV = PQ. n ravnoteža na tržištu novca preduvjet opće ravnoteže n inflacija veće zlo od nezaposlenosti n

MONETARIZAM (2) V = PQ/M n M/Y = /V = k n kapitalistička privreda koju regulira tržišni mehanizam stabilna je i samoregulirajuća n cijene i najamnine su relativno fleksibilne n

MONETARIZAM (3) krivulja AS je vrlo strma pa porast AD malo utječe na BDP ali veoma na cijene n inflacija je uvijek monetarni fenomen n brzina novca konstantna i predvidiva n ponuda novca (Ms) mora biti stabilna n monetarnu politiku voditi prema monetarnom pravilu n

NOVA KLASIČNA EKONOMIJA (1) pretstavnici: Lucas, Sargent n pretpostavke: a) cijene i najamanine fleksibilne u oba smjera, b) ljudi u tržišnoj privredi koriste sve raspoložive informacije o kretanju cijena i namjerama vlade, c)ljudi se ponašaju racionalno, d) vladine mjere su efikasne samo u kratkom roku i ako su iznenadne. n

NOVA KLASIČNA EKONOMIJA (2) krivulja AS je neovisna od kretanja AD n teorija realnih poslovnih ciklusa n teorem o irelevantnosti ekonomske politike n dugoročne vladine mjere su neefikasne n u vođenju ekonomske politike treba se rukovoditi fiksnim pravilima a ne diskrecijskim odlukama n

EKONOMIJA PONUDE pretstavnici : Laffer, Ture n polazište: ne upravljati privredom preko AD već putem AS n vratiti Sayov zakon tržišta n smanjiti poreze radi poticanja AS. Lafferova krivulja n

NEOKLASIČNA SINTEZA (HICKS – SAMUELSON) n n n Keynesova teorija nije opća već posebna teorija kombinira kratki i dugi rok dugoročno privredni rast je funkcija rada, kapitala i poduzetništva kratkoročno proizvodnja i zaposlenost su određeni odnosom AS i AD moguće voditi ekonomsku politiku na temelju kratkoročne Phillipsove krivulje

OSTALE TEORIJE nova keynesijanska ekonomija: objedinjava keynesijanski i klasični pristup te racionalna očekivnja n postkeynesijanci : obnavlja keynesijansku školu i otklanja se od neoklasične škole. n