Sudska zatita u Europskoj uniji Doc dr sc

Sudska zaštita u Europskoj uniji Doc. dr. sc. Lana Ofak Katedra za upravno pravo Pravni fakultet u Zagrebu

Ustrojstvo sudova u Europskoj uniji • Od početka integracije (1952. ) postoji Europski sud osnovan Rimskim ugovorom • Isti sud osnovan i s nastankom EEZ i EURATOM -a • 1958. tri suda spojena u zajedničku instituciju • 1989. osnovan i Sud prvog stupnja

Ustrojstvo sudova u Europskoj uniji • Ugovor iz Nice (2000. ) predvidio uspostavu novih sudova (specijalizirani) • Od 2005. Službenički sud - Za službeničke sporove između zaposlenika europske institucije, s jedne strane, i europske institucije, s druge strane

Ustrojstvo sudova u Europskoj uniji • Ugovor iz Lisabona: Sud Europske unije (Sud EU) sastoji se od tri suda: 1. Sud 2. Opći sud (preimenovani Prvostupanjski sud) 3. Službenički sud - i dalje predviđena mogućnost uspostave drugih specijaliziranih sudova na europskoj razini

Problemi u prijevodu • • Sud pravde Europske unije, Sud EU Europski sud, Europski sud pravde Prvostupanjski sud, Sud prvog stupnja Službenički sud, Sudište (tribunal) za službeničke sporove

Unutarnja organizacija Suda EU • Broj sudaca - Sud – 28 - Opći sud – barem po jedan iz svake države članice (trenutno: 28) - Specijalizirani sudovi – broj se određuje aktom kojim se sud osniva (Službenički sud ima 7 sudaca)

Izbor i trajanje mandata sudaca • Osobe čija je neovisnost neupitna i koji posjeduju kvalifikacije za izbor na najviše sudačke funkcije u svojim državama ili su pravni savjetnici priznatih sposobnosti • Na razdoblje od 6 godina – zajedničkom odlukom vlada svih država članica, uz mogućnost reizbora • Izbor se odvija na nacionalnoj razini, a potvrda od vlada drugih država je samo formalnost • Suce Službeničkog suda bira Vijeće ministara • Lisabonski ugovor – novi postupak izbora: potrebno (neobvezujuće) mišljenje stručnog Odbora o podobnosti kandidata za obavljanje te funkcije

Nezavisni odvjetnici • Podnose Sudu mišljenje o predmetima o kojima odlučuje Sud (i time pomažu Sudu) • Neovisnost i nepristranost • Sud nije obvezan slijediti mišljenje, ali često to čini • Broj: 8 (5 stalnih, 3 rotirajuća); mogućnost 11 • Mandat traje 6 godina • Kvalifikacije kao i suci, isti položaj kao i suci • Samo na Sudu

Nadležnost Suda EU • Sud EU teško opisati kao određenu vrstu suda usporedivu s nacionalnim sudovima • Sud EU se često opisuje kao ustavni sud EU, vrhovni sud i kao najviši upravni sud EU • Ograničena nadležnost – odlučivanje samo o onim pitanjima o kojima ga ovlašćuje Osnivački ugovor • Temeljna zadaća: osigurati da se u primjeni i tumačenju Ugovora poštuje pravo

Nadležnost Suda EU • Najvažnije nadležnosti: 1. Odlučuje u postupcima protiv država članica zbog neispunjavanja obveza iz europskog prava 2. Kontrola valjanosti akata institucija, tijela, ureda i agencija EU 3. Kontrola propusta da institucija EU da djeluju (tzv. šutnja administracije) 4. Odlučuje o prethodnim pitanjima koja mu upućuju sudovi država članica u vezi tumačenja ili ocjene valjanosti normi europskog prava 5. Odlučuje o odgovornosti institucija EU za štetu

Nadležnost Suda EU • Proteže se na sva područja europskog prava, osim zajedničke vanjske i sigurnosne politike (spajanje prvog i trećeg stupa) • Jedino pitanje koje je izuzeto iz nadležnosti Suda EU – nadzor nad djelovanjima policije i izvršenju ovlasti država članica u pogledu održavanja reda i mira i očuvanja unutarnje sigurnosti • Nova nadležnost samo nad aktima koji su usvojeni nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora • U pogledu postojećih akata – nadležnost sužena tijekom razdoblja od 5 godina • Posebni režim za UK i Irsku

Nadležnost Suda EU • Opći (Prvostupanjski) sudi u prvom stupnju – u većini postupaka za poništenje akta EU, – u postupku zbog propusta institucije EU da djeluje, – u postupcima za naknadu štete koju uzrokuje EU • Sud je – sud drugog stupnja (nadležan za žalbe protiv odluka Općeg suda), – nadležan za tužbe protiv država članica zbog povrede obveze iz prava EU – nadležan u prethodnim postupcima • Službenički sud – nadležan za službeničke sporove (mogućnost žalbe Općem sudu)

Nacionalni sudovi kao europski sudovi • Nacionalni sudovi primjenjuju europsko pravo i sudovi su opće nadležnosti • Sud EU – ograničene nadležnosti

Europski revizorski sud • osnovan 1975. (1977. ) • položaj institucije EZ od 1993. • osnovna zadaća ispitivati zakonitost i pravilnost svih prihoda i rashoda EU, uključujući račune svih tijela EU • 1 predstavnik iz svake države članice EU, koji mora posjedovati kvalifikacije za revizorski posao te biti neupitne nezavisnosti • ovlašten provesti postupak revizije prema svakoj osobi ili organizaciji koja se bavi fondovima EU

Dvije temeljne vrste postupka koji se vode pred Sudom EU 1. Prethodni postupci za tumačenje i ocjenu valjanosti europskog prava - nacionalni sud, u okviru postupka koji se pred njim vodi, upućuje pitanje Europskom sudu 2. Direktne tužbe - tužba započinje i završava pred Sudom EU

Prethodni postupak za tumačenje i ocjenu valjanosti europskog prava

Prethodni postupak • Prethodni postupak ima pravo (ponekad i dužnost) pokrenuti nacionalni sud pred kojim se pojavi pitanje: – značenja (tumačenja) pojedine odredbe europskog prava ili – valjanosti pojedine odredbe europskog prava • Prethodno pitanje o kojem ovisi ishod postupka koji se vodi pred nacionalnim sudom • Svrha: osigurati ujednačenost primjene europskog prava

Prethodni postupak • Nacionalni sudovi nižih instancija ovlašteni su, ali ne i obvezni pokrenuti prethodni postupak – osim ako smatraju da je europska norma nevaljana (onda moraju pokrenuti prethodni postupak) • Sudovi posljednje instance (najviši sudovi) obvezni su postaviti prethodno pitanje

Učinci prethodnih odluka • Prethodni postupak je uvijek vezan za predmet koji se vodi pred nacionalnim sudom • Iako ne postoji službena doktrina stare decisis, interpretacija Suda EU postaje sastavni dio pravne norme i djeluje: – erga omnes i – u pravilu retroaktivno (objašnjava značenje norme od trenutka kad je ona nastala) • Ako Sud EU u prethodnom postupku proglasi određenu europsku normu nevaljanom, odluka o nevaljanosti te norme tiče se i svakog drugog nacionalnog tijela koji se nađe u prilici primijeniti nevaljani europski akt

Tužbe protiv država članica zbog povrede obveze utemeljene u europskom pravu

Europska komisija • Europska komisija je glavno izvršno tijelo Europske unije. • Naziva se često i Vladom EU. • Ima nadnacionalni karakter - odlučivanje u Komisiji neovisno je od volje države članica • Novi tim od 28 povjerenika (po jedan iz svake države EU-a) imenuje se svakih pet godina. Europsko vijeće imenuje kandidata za predsjednika Komisije, kojeg mora odobriti većina članova Europskog parlamenta. • Kandidat za predsjednika odabire povjerenike (i njihova područja politike) među kandidatima koje predlože države EU-a. • Popis povjerenika zatim se dostavlja na odobrenje (od strane kvalificirane većine) najprije Vijeću ministara, a zatim i Parlamentu. • Ako ga Parlament odobri, Vijeće službeno imenuje novu Komisiju. • Mandat trenutne Komisije traje do 31. listopada 2014. , a njezin je predsjednik José Manuel Barroso iz Portugala.

Tužbe protiv države članice • Na zahtjev Europske komisije ili druge države članice • Ako neka država članica krši neku obvezu utemeljenu na europskom pravu • Odlučuje Sud EU • Postupak pred Sudom pokreće se nakon neuspješne upravne faze postupka

Što predstavlja povredu? • “država članica nije ispunila neku obvezu na temelju Ugovora” • povreda obveze sadržane u Ugovorima (izuzev zajedničke sigurnosne i vanjske politike) • Povreda obveze sadržane u zakonodavstvu Unije koje je doneseno na temelju Ugovora • Povreda ugovora zaključenog između Unije i neke druge države/država

Odgovara li država za povrede koje počini zakonodavac ili pravosuđe države članice? • Primjer 1: vlada je predložila zakon kojim bi se provelo pravo EU, a parlament ga nije usvojio ili je usvojio zakon protivan pravu EU • Primjer 2: nacionalni sud odbije priznati izravni učinak europskom propisu ili odbije priznati da je pravo Unije nadređeno nacionalnom pravu • I zakonodavac i pravosuđe su tijela državne vlasti, isto kao i vlada, te ne postoji razlog zbog kojeg povreda prava EU od strane zakonodavca ili pravosuđa ne bi povlačila odgovornost države za povredu

Odgovara li država za povrede koje čine građani? • Pojavilo se u Francuskoj – poljoprivrednici blokirali uvoz poljoprivrednih proizvoda iz drugih država članica • Francuska policija je nevoljko intervenirala u takvim situacijama • 1985. Komisija je upozorila Francusku • 1995. Komisija je tužila Francusku • 1997. Europski sud presudio je protiv Francuske

Stadiji postupka protiv države članice • 1) Upravna faza • 2) Sudska faza

Upravna faza • Dva dijela upravne faze: 1) Neformalna istraga – Komisija istražuje moguću povredu i razmatra ima li dovoljno dokaza za pokretanje formalnog postupka 2) Ako postoje dovoljni dokazi – pokreće se formalni postupak • Ako Komisija smatra da je država članica propustila ispuniti obvezu utemeljenu na Ugovorima, donijet će obrazloženo mišljenje o tome, nakon što državi u pitanju omogući da podnese svoje primjedbe.

Diskrecija Komisije? • Mora li uvijek tužiti državu? • Veliki broj povreda europskog prava • EU funkcionira samo ako postoji uzajamno povjerenje i dobra volje između država članica i institucija Unije • Komisija ima diskrecijsku ovlast odlučiti je li primjereno u konkretnim okolnostima tužiti državu ili ne • Vaganje štete koja je uzrokovana povredom europskog prava s obzirom na neprilike koje mogu nastati ako tuži državu

Utvrđivanje povrede • Nakon što razmotri očitovanje države članice, Komisija odlučuje je li došlo do povrede • U slučaju povrede – Komisija dostavlja obrazloženo mišljenje – Točno utvrđuje gdje je država pogriješila – Navodi što država može poduzeti da prekine povredu (ali ne smije državi nametnuti nove obveze) – Daje rok državi da postupi u skladu s mišljenjem

Rok za djelovanje Komisije • Ne postoji rok za pokretanje postupka i za donošenje obrazloženog mišljenja • Komisija ima diskreciju odlučiti kada djelovati

Posljedice povrede pravila postupka • Komisija mora paziti da poštuje postupak • U protivnom država članica može prigovoriti pred Sudom EU • Ako je Komisija ozbiljno povrijedila pravila postupka, to može predstavljati zapreku za dopuštenost tužbe protiv države članice

Sudska faza • Ako država u pitanju ne postupi u skladu s mišljenjem u roku koji odredi Komisija, Komisija može stvar podnijeti Sudu Europske unije. • Uvjeti: – Postupak se ne može pokrenuti ako je povreda prestala prije isteka roka kojeg je odredila Komisija – Postupak je ograničen samo na povrede koje je Komisija navela u svom obrazloženom mišljenju

Odluka Suda • “Ako Sud Europske unije ustanovi da država članica nije ispunila neku obvezu na temelju Ugovora, ta je država dužna poduzeti potrebne mjere kako bi postupila sukladno presudi Suda. ” • Deklaratorna presuda • Obvezujuća presuda – država mora prestati s povredom, ali može odabrati način na koji će izvršiti presudu

Tužbe jedne države članice protiv druge • Država članica koja smatra da neka druga država članica nije ispunila neku obvezu temeljem Ugovora može predmet uputiti Sudu Europske unije. • Prije nego što neka država članica pokrene postupak protiv druge države članice zbog navodne povrede obveze temeljem Ugovora, predmet mora uputiti Komisiji. • Nakon što je svakoj od zainteresiranih država pružena prilika da iznese svoje navode i da se izjasni o navodima druge stranke, u usmenom i pisanom obliku, Komisija daje obrazloženo mišljenje. • Ako Komisija u roku od tri mjeseca od dana kada joj je predmet dostavljen ne da mišljenje, izostanak takvog mišljenja nije zapreka za upućivanje predmeta Sudu.

Statistika • Komisija – jedna od temeljnih zadaća je nadzor nad poštivanjem primjene prava Unije od strane država članica • Izdaje godišnja izvješća o tome • Kultura poštivanja europskog prava: ogromne razlike sjever-jug – Danska, Švedska, Finska – uvijek na vrhu, najviše poštuju europsko pravo – Grčka, Italija – često na dnu

Osiguranje poštovanja presuda • Ako Komisija smatra da dotična država članica nije poduzela potrebne mjere kako bi postupila u skladu s presudom Suda, Komisija, nakon što toj državi pruži priliku za očitovanje, može predmet uputiti Sudu. Komisija pritom određuje visinu paušalnog iznosa ili novčane kazne koju je dotična država članica dužna platiti, a koju smatra primjerenom s obzirom na okolnosti. • Utvrdi li Sud da država članica nije postupila sukladno njegovoj presudi, može joj odrediti plaćanje paušalnog iznosa ili novčane kazne.

Određivanje kazne unaprijed • Ugovor iz Lisabona: • Kad Komisija podnese predmet Sudu zbog toga što dotična država članica nije ispunila svoju obvezu priopćavanja mjera za prenošenje direktive donesene na temelju zakonodavnog postupka, može, ako to smatra primjerenim, odrediti paušalni iznos ili novčanu kaznu koju je dotična država članica dužna platiti, a koju smatra primjerenom s obzirom na okolnosti. • Ako utvrdi da je došlo do povrede, Sud može dotičnoj državi članici naložiti plaćanje paušalnog iznosa ili novčane kazne koja ne premašuje iznos koji je odredila Komisija. Obveza plaćanja proizvodi učinke od dana koji Sud odredi u svojoj presudi.

Literatura • Omejec, Jasna, Vijeće Europe i Europska unija: institucionalni i pravni okvir, str. 113 -123. • Ćapeta, Tamara i drugi autori, Reforma Europske unije: Lisabonski ugovor, 2009. , str. 89 -118. • Ćapeta, Tamara; Rodin, Siniša, Osnove prava Europske unije, 2010. , str. 38 -45. i 105 -126. • Hartley, Trevor C. , Temelji prava Europske zajednice, 2004. , str. 305 -330.