Subphylum Crustacea Subphylum Crustacea Oko 40 000 vrsta
Subphylum Crustacea
Subphylum Crustacea • Oko 40 000 vrsta rakova – primarno vodene životinje. • Većina živi u morima, nešto manje slatkovodnih; semiterestrične i terestrične forme. • Telesna veličina od 0, 1 mm – 60 cm • Ekstremiteti džinovskih kraba (Macrocheira kaempferi) dugački do 4 m • Težina vrlo varijabilna; jastozi mogu biti teški i do 20 kg kraba Jeti Macrocheira kaempferi planktonska Amphipoda
Subphylum Crustacea • Ogromna raznovrsnost formi
Subphylum Crustacea • Primarno tri telesna regiona: glava (cephalon), grudi (thorax) i trbuh (abdomen) • Glava + grudi = cephalothorax • Glava: 5 pari ekstremiteta (antene I i II, mandibule, maksile I i II). • Grudi od različitog broja segmenata • Telo delimično ili u celosti pokriveno karapaksom. • Ekstremiteti mahom dvograni
Ekstremiteti • • Većina rakova ima dvograne ekstremitete: Protopodit koji se sastoji iz koksopodita i bazipodita Bazipodit se grana na egzopodit i endopodit Endopodit služi za hodanje. Sa osnove protopodita mogu polaziti i drugi nastavci: enditi i egziti polaze. • Ostali ekstremiteti imaju drugačiju ulogu. • Cilindrični ekstremiteti za hodanje (redukcija egzopodita – Decapoda). • Listoliki ekstremiteti – spljošteni sa tankom kutikulom – Branchiopoda – plivanje, respiracija, filtriranje.
Ekstremiteti • 1. 2. 3. Ekstremiteti po položaju mogu biti: Preoralni (antene I i II) Oralni (mandibule, maksile I i II) Trupni (grudni – pereiopodae i trbušni – pleopodae ).
Ishrana • Filtriratori – dlačice na ekstremitetima zadržavaju hranu. Gustina dlačica reguliše veličinu hranljivih čestica, radom ekstremiteta se obezbeđuje protok vode. • Predatori – štipaljkasti ekstremiteti. • Paraziti, komensali.
Ishrana • Bentosne vrste – dorzoventralno spljoštene (krupniji dekapodni rakovi, npr krabe) • Važna komponenta zooplanktonaizraštaji na telu planktonskih vrsta. Euphausia superba – glavna hrana za kitove u Antarktičkim morima. kraba • Zarivajuće i sesilne forme (redukovan abdomen). Euphausia superba
Subphylum Crustacea • Složene oči, često na drškama, razvijene kod većine rakova, do 14 000 omatidija. • Rakovi mogu da razlikuju oblik i veličinu, neki čak i boje. • Nervni sistem lestvičast • Respiratorni pigmenti: hemoglobin i hemocijanin. • Srce varira po veličini i položaju. • Škrge kao respiratorni organi su povezane sa delovima određenih ekstremiteta • Mišići grupisani, dobro razvijeni kod Malacaostraca • Ekskrecija: antenalne i maksilarne žlezde, škrge, nefrocite.
Opšti plan građe (Decapoda) Astacus astacus
Razmnožavanje Crustacea • Većina rakova odvojenih polova. • Kopulacija – modifikovanim ekstremitetima mužjaka. • Spermatozoidi bez bičeva kod većine. • Ženke vode brigu o jajima - jajne kese, ekstremiteti, ležajne komore. . . • Partenogeneza i ciklomorfoza kod Cladocera. • Nauplius – larva većine morskih rakova i nekih slatkovodnih. • Metanauplius- Branchiopoda, • Zoea – larva viših rakova. • Oko 350 vrsta poznato za Srbiju i Crnu Goru. •
Larve Crustacea nauplius zoea metanauplius
Klasifikacija Crustacea Subphylum Crustacea Classis Remipedia Classis Cephalocarida Classis Branchiopoda Classis Ostracoda Classis Copepoda Classis Mystacocarida Classis Tantulocarida Classis Branchiura Classis Cirripedia Classis Malacostraca
Classis Remipedia • Oko 10 vrsta – otkrivene 1981. • Žive u ostrvskim pećinama povezanim sa morem (Bahami i Kanarska ostrva, Kuba, Australija. . . ). • Veličina tela od nekoliko mm do 5 cm. • Homonomno segmentisane sa velikim brojem nespecijalizovanih ekstremiteta. • Karnivorne • Hermafroditi • Filogenetsko mesto u okviru Arthropoda još nije definisano Speleonectes
Classis Remipedia • Generalna distribucija Remipedia
Classis Cephalocarida • Oko 10 poznatih vrsta – otkrivene 1950. • Veličina oko 4 mm; dubinske vrste (2000 m) žive u pesku ili mulju. • Homonomno segmentisane sa ekstremitetima na prvih 8 segmenata. • Hermafroditi. Hutschinsoniella
Classis Branchiopoda • Oko 800 uglavnom slatkovodnih račića. • Najprimitivnija grupa. • Naseljavaju jezera, reke, bare, ribnjake, efemerne bare. • Većinom planktonske. • Segmentacija: homonomna ili glava, grudi i trbuh. • Druge antene glavni lokomotorni organ, prve antene redukovane. • Listoliki ekstremiteti za kretanje i disanje. • Filtrirajuća ishrana ili predatori. Limnadia sp.
Classis Branchiopoda • Odvojenih su polova. Postoji partenogeneza. • Nauplius larva. • Usled nestabilnih staništa razvili su čitav niz adaptacija - prevremeno sazrevanje, debele jajne opne. . . • Ciklomorfoza kod Cladocera je postojanje morfološki različitih generacija tokom sezone.
Classis Branchiopoda Ordo Anostraca Ordo Notostraca Ordo Conchostraca Ordo Cladocera
Ordo Anostraca • Oko 180 poznatih vrsta. • Nemaju karapaks. • Preko 20 segmenataekstremiteti na prvih 11. • Ženke sa jajnim kesama često; mužjaci drugim antenama pridržavaju ženke prilikom kopulacije. • Plivaju trbušnom stranom okrenutom na gore. 1. Artemia 2. Streptocephalus
Ordo Notostraca • Dve trećine tela pokrivene karapaksom. • Preko 40 telesnih segmenata- pseudosegmentacija – 11 pari grudnih ekstremiteta. • Bare i ribnjaci. • Predatori – riblja mlađ, jaja vodozemaca, larve insekata. . . • najpoznatiji rodovi Triops, Lepidurus. Triops Lepidurus
Ordo Conchostraca • Bočno spljošteni- telo zatvoreno u dvokapku ljušturu. • Trup bez jasne granice između grudi i trbuha sa 10 -32 segmenta (ekstremiteta). • Mužjaci – prva dva para ekstremiteta za pridržavanje ženki. • Žive uglavnom u manjim efemernim baricama. • Cyzicus, Imnadia (I. banatica, I. panonica. . . ).
Ordo Cladocera • Vodene buve- najbrojnija i najrasprostranjenija grupa Branchiopoda. Telo, osim glave u dvokapkoj ljušturi. 5 -6 pari grudnih nogu, abdomen redukovan. • Najbrojnija komponenta zooplanktona stajaćih voda- bentosne oko vodenog bilja. • Ciklomorfoza i partenogeneza. • Daphnia, Bosmina.
Ordo Cladocera – ciklomorfoza
Classis Ostracoda • • Oko 6000 recentnih i preko 10 000 fosilnih vrsta. Telesna veličina nekoliko mm; dvokapka ljuštura. Većinom bentosne, manji broj zarivajućih ili planktonskih. Uglavnom karnivore (puževi, gliste, račići), manji broj herbivora, komensala ili parazita.
Classis Ostracoda • Glava- najveći deo tela i trup (2 segmenta). • Ljuštura impregnirana krečnjakom. • Respiratorni i krvni sistemi uglavnom redukovani. • Ekskretorni organi: maksilarne i antenalne žlezde. • Odvojenih polova- krupni spermatozoidi- neke vrste veličine 1 mm- spermatozoidi do 6 mm. • Nauplius larva; bioluminescencija mužjakaseksualni atraktant. Cypris sp.
Classis Copepoda • Oko 8500 uglavnom marinskih vrsta- slatkovodne i semiterestrične. Veličina od 1 -5 mm. • Značajna komponenta zooplanktona u morima- hrane se uglavnom filtriranjem fitoplanktona; ishrana larvama komaraca. • Bentosne kopepode: predatori, herbivore i omnivore. • Oko 1000 vrsta su ekto i endoparaziti kičmenjaka (riba) i beskičmenjaka (gliste, školjke, bodljokošci) – modifikovan usni aparat, crvoliko ili končasto telo. • Cilindrično telo- glavenogrudni (glava + 1 -2 grudna segmenta), grudni i trbušni region. • Antene I snažno razvijene; naupliusovo oko.
Classis Copepoda • Ženke: spojeni prvi i drugi trbušni segment. Nose jajne kese. • Ekskrecija-maksilarne žlezde; respiratorni, ponekad i krvni sistem redukovan. • Odvojenih polova; nauplius larva. Najčešće Cyclops spp.
Classis Copepoda Ženke nekih kopepoda (oko 150 vrsta) su paraziti.
Classis Branchiura • Ektoparaziti riba (morskih i slatkovodnih), retko vodozemaca ili beskičmenjaka • Hrane se krvlju i sluzi. • Telo dorzoventralno spljošteno sa karapaksom. • Trbuh redukovan: 4 grudna segmenta. • Prve antene transformisane u kandžice, a osnove maksila I u pijavke. Argulus sp.
Classis Cirripedia • Oko 900 vrsta sesilnih marinskih rakova. • Oko 1/3 komensali i paraziti kičmenjaka i beskičmenjaka. • Većina vrsta sa filtrirajućom ishranom, manji broj predatora. • 6 pari ekstremiteta sa cirama- respiracija i filtriranje. • Okrenute glavom ka podlozi.
Classis Cirripedia • Dve grupe: vrste sa drškom i bez drške. • Muskulozna drška i capitulum pokriven karapaksom sa različitim brojem ploča. • Većina hermafroditi; polni dimorfizam – kod nekih mužjaci sitniji i žive pričvršćeni na ženkama. • Nauplius (cypris) larva. • Lepas, Balanus – pričvršćuju se za trupove brodova i čamaca, smanjujući brzinu za oko 30%. Balanus sp.
Classis Cirripedia Lepas
Classis Cirripedia Ciripedije pričvršćene za grbavog kita
- Slides: 34