STVARANJE POSTANAK KAO TEMELJ 2 DIO 30 svibnja

STVARANJE: POSTANAK KAO TEMELJ— 2. DIO 30. svibnja 2020.

Mojsijeva knjiga Postanak je postavila temelj za cijelo Sveto Pismo. Na primjer, Biblija govori o događajima koji će se zbivati u posljednje vrijeme jer Stvoritelj je još vladar nad svojim djelima stvaranja. Hajde da proučimo temeljni koncept prvog poglavlja Postanka da vidimo kako to utječe na ostatak Biblije pa i na samu povijest. Postanak i paganizam : Stvaranje u drugim kulturama. Stvaranje i idoli. Postanak i Zemlja : Ravna ploča? Mladi planet? Postanak i Biblija: Stvaranje i ostatak Biblije.

STVARANJE U DRUGIM KULTURAMA “Na svoju sliku stvori Bog čovjeka, na sliku Božju on ga stvori, muško i žensko stvori ih. ” (Postanak 1, 27) Postanak 1 -2 nije jedini izvještaj o stvaranju čovječanstva. Ima i drugih izvještaja kao Atrahazisov ep, koji govori o akadskom konceptu stvaranja. Takođe postoje egipatski i grčki izvještaji koji opisuju priče o stvaranju. Svi ovi izvještaji imaju neke zajedničke elemen -te sa stvaranjem iz Postanka (na primjer korišćenje gline ), ali tu su i ogromne razlike. U ne biblijskim pričama čovječenstvo je bilo stvoreno iz sebičnog akta , ili iz razloga nadmetanja među bogovima. To je idolatrijska perverzna istina. Jedino Postanak uvodi stvaranje čovječanstva kao rezultat ljubavi svemogućega Boga , bez i jedne trunke sebičnosti u cijelom tom činu.

STVARANJE I IDOLI “I načini Bog dva velikaa svjetlila, veće da vladaa danom, manje da vlada noću, i zvijezde. ” (Postanak 1, 16) Zašto sunce i mjesec nisu navedeni po imenu ? U mnogim kulturama , sunce i mjesec su bili bogovi koji su stvarali Zemlju i čovječenstvo na njoj. Na primjer, Egipčani vjeruju da je sunce (bog Ra) stvorilo sve forme života na Zemlji. Zato su ta nebeska tijela obožavale gotovo sve kulture u drevnim vremenima. Izvještaj Postanka je sasvim jasan : Bog je ova nebeska tijela stvorio s određenim razlogom. Njihova je funkcija bila da daju svijetlo. U biblijskom stvaranju nema nekih bogova koje trebamo obožavati. Tu nema slučajnosti niti sukoba. Sve je imalo svoj smisao (Izaija 45, 5. 18). Samo je naš Bog Stvoritelj dostojan da Ga obožavamo i slavimo.

“Pokreće on zemlju sa njezina mjesta, iz temelja njene potresa stupove. ” (Jo b 9, 6) Neki ljudi vjeruju da je Zemlja ravna ploča nakon čitanja nekih reda - ka kao što je doslovno ovaj u Jobu , gd je izgleda da je zemlja podržavana stupovima i četvoricom doslovnih anđela (vidi Otk. 7, 1). Međutim , Knjiga o Jobu također objašnjava da Zemlja visi ni o čemu obješena (Jo b 26 , 7). Trebamo uzeti u obzir da se mnogi od ovih izraza koriste u poetskom govoru. N Iako znamo da je Zemlja okrugla a ne ravna ploča (Izreke 8, 27; I zaija 40 , 22), mi i dalje uporabljujemo izraze četiri ugla svijeta. E W S Mi također govorimo da sunce izlazi i zalazi , iako znamo da se Zemlja okreće oko sunca. Ne izražavamo se naučno. Isto tako , i u Bibliji postoje opisivanja koriste opće prihva-ćene nazive umjesto onih naučnih.

MLADA ZEMLJA? “Adam, {et, Enos, Kenan, Mahalalel, Jared, Henok, Metušalah, Lamek, Noa, Šem, Ham, i Jafet. ” (1. Ljetopisa 1, 1 -4) U Bibliji ima nekoliko genealoških izvještaja koji pokrivaju vremenski period između Adama i Abrahama : Postanak 5 i 11, 1. Ljetopisa 1, 1 -27 i Luka 3, 23 -38. Izvještaj navodi imena i godine , tako da možemo izračunati koliko je vremena prošlo između Adama i Abrahama. “‘A’ poživje ‘X’ godina, i rodi ‘B’. Rodiv ‘B’, ‘A’ poživje ‘Y’ godina, rađajući sinove i kćeri. Tako poživje ‘A’ svega ‘Z’ godina; i umrije. ” (vidi Postanak 5, 6 -8). X godina Y godina Z godina Ako zbrojimo te godine , dobijamao koliko je godina poživjeo Abraham. Prema hebrejskoj predsji , stvaranje se zbilo 3760. godina prije Krista. Na temelju toga , 2020. godina u gregorijanskom kalendaru je po hebrejskom 5780. kalendasrska godina. Ovo nije 100% realno vrijeme, ali tako od prilike možemo znati starost

STVARANJE U OSTATKU BIBLIJE “Prema tome, kao što po jednome čovejku uđe grijeh u svijet, a po grijehu smrt, tako smrt pređena sve ljude, jer svi sagriješiše. ” (Rimljanima 5, 12) U Starom zavjetu se Božja stvaralačka sila često spominje. Na primjer, u Knjizi proroka Izaije imamo 10 izvještaja o Bogu Stvoritelju (Izaija 42, 5; 43, 1. 7. 15. 21; 45, 8; 54, 16; 56, 7; 57, 16; 65, 17. 18). U Novom zavjetu su Isus i apostoli više puta naveli izvještaj prvih 11 poglavlja Postanka (Mat. 19, 4. 5; Marko 10, 6 -9; Luka 11, 50. 51; Jovan 1, 1 -3; Dela 14, 15; Rim. 1: 20; 2. Kor. 4, 6; Ef. 3, 9; 1. Tim. 2, 12 -15; J akov. 3, 9; Juda 11. 14; Otk. 2, 7; 3, 14; 22, 2. 3). Stvaranje se također spominje kao važan dio temelja doktrine o pitanju grijeha ili spasenja (Rimljanima 5, 12 -19). Da nema Postanka kao temelja , Biblija bi izgubila svoju snagu povezanosti i pouzdanosti.

“Mi ovisimoo Bibliji za znanje rane povijestinašeg svijeta, za stvaranječovjeka, i njegov pad u grijeh. Odstranite. Božju. Riječ, i ondamožemoočekivatida će ostatibajkei pretpostavkeoslabljenogintelekta koji je siguran rezultat zabavljačke pogreške. Potrebnanamje autentičnapovijestpodrijetla. Zemlje, pad Lucifera , i uvođenjegrijehau svijet. Bez Biblije ostali bi zbunjeni lažnim teorijama. Um bi bio podvrgnut, tiranijipraznovjerjai prevara. Ali, budući da posjedujemoautentičnupovijestpočetkasvijeta, ne dozvolimoda nas smetajuljudskepretpostavkei nepouzdane teorije. ” Ellen G. White, Um, karakter, i osobnost , sv. 2, str. 742.