Stupanj urbanizacije i urbani sustav u Hrvatskoj 53

Stupanj urbanizacije i urbani sustav u Hrvatskoj

53 % stanovnika Hrvatske u 128 gradova - manje nego u razvijenijim dijelovima Europe - više od svjetskog prosjeka

veći dio gradova nastao s procesima industrijalizacije i urbanizacije u 19. /20. st. - osim nastanka novih, šire se i postojeći (osobito 1960 – tih) nodalna regija = grad s gravitacijskim područjem; povezanost u kretanju ljudi, robe i informacija - veličina nodalne regije ovisi o: a) veličini grada b) značenju grada

Nodalna regija

- naselja gravitiraju gradu grad većem gradu veći grad glavnom i najvažnijem gradu - središta s obzirom na gravitacijsko značenje dijelimo na: 1)makroregionalna 2)regionalna 3)subregionalna 4)mikroregionalna

1) makroregionalna središta - više od 100 000 stanovnika, 50 000 zaposlenih i s brojnim drugim funkcijama - 4 u Hrvatskoj (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek) 2) regionalna središta - više od 40 000 stanovnika, 20 000 zaposlenih i s manje funkcija 3) subregionalna središta - do 40 000 stanovnika i s manjim brojem funkcija - sva županijska središta (ako nisu regionalna i ostali koji imaju uvjete) 4) mikroregionalna središta - područna i lokalna - mnogo manji broj stanovnika i funkcija - uglavnom bez statusa grada --

Zagreb 790 017 stan. (2011. ) - makroregionalno središte središnje Hrvatske - funkcije: - upravna, industrijska, uslužna, prometna, obrazovna, zdravstvena, kulturna itd.

Broj stanovnika Zagreba od 1857. – 2001.

- 5 regionalnih središta: 1. Varaždin (46 946 stan. ) - regionalno središte sjevernog dijela Hrvatskog zagorja, gornje Podravine i Međimurja - glavni grad Hrvatske do požara 1776.

2. Karlovac (55 705 stan. ) - regionalno središte donjeg Pokuplja i Korduna - grad na 4 rijeke

3. Sisak (47 768 stan. ) - regionalno središte Banovine, Moslavine i dijela Posavine

4. Bjelovar (40 276 stan. ) - uz Koprivnicu regionalno središte Lonjsko – ilovske zavale, prostora Bilogore i dijela Podravine

Split (178 102 stan. ) - makroregionalno središte južnog Hrvatskog primorja - Dalmacije - drugi grad po veličini - intenzivna urbanizacija od druge polovice 19. st. - nova autocesta pridonosi i daljnjem razvitku - regionalno središte srednje Dalmacije

- uz Split još 3 regionalna središta: 2. Zadar (75 062 stan. ) - peti grad po veličini - regionalno središte većeg dijela sjeverne Dalmacije i dijela Like

3. Šibenik (46 332 stan. ) - regionalno središte šibensko – kninske regije (i županije), prijelaznog prostora između sjeverne i srednje Dalmacije

4. Dubrovnik (42 615 stan. ) - regionalno središte južne Dalmacije

Rijeka (128 624 stan. ) - makroregionalno središte sjevernog Hrvatskog primorja (Kvarnera, Istre, većine Gorskog kotara i Like) - vodeća luka u Hrvatskoj i treći grad po broju stanovnika - povezuje najbliži dio Jadrana s kontinentalnim dijelom - razvija se intenzivno od 19. st.

- osim Rijeke još jedno regionalno središte: 2) Pula (57 460 stan. ) - regionalno središte Istre

Osijek (108 048 stan. ) - makroregionalno središte istočne Hrvatske (Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema)

- uz Osijek 2 regionalna središta: 2) Vukovar (27 683 stan. ) - Vinkovci (35 312 stan. ) 3) Slavonski Brod (59 141 stan. )

posljednjih nekoliko desetljeća u Hrvatskoj monocentrizam, odnosno dominacija Zagreba: - gotovo petina stanovništva Hrvatske - 60 % državnog kapitala - polovica ukupne gospodarske moći danas se teži policentričnoj urbanoj mreži, odnosno ravnomjernom razvoju gradova

Stupanj urbanizacije i urbani sustav u Hrvatskoj - oko 53% gradskog stanovništva, 128 gradova - intenzivna industrijalizacija nakon 60 -ih god. 20. st. => povećanje gradskog stanovništva i veličine gradova - nodalna regija = grad sa svojim gravitacijskim područjem • nodalna hijerarhija: a) makroregionalna središta (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek) više od 100 000 stan. i 50 000 zaposlenih/ b) regionalna središta više od 40 000 stan. i 20 000 zaposlenih c) subregionalna središta do 40 000 stan. / d) mikroregionalna središta - Zagrebačka makroregija: regionalna središta Zagreb, Varaždin, Karlovac, Sisak, Bjelovar - Koprivnica - Splitska makroregija: regionalna središta Split, Zadar, Šibenik, Dubrovnik - Riječka makroregija: regionalna središta Rijeka i Pula - Osječka makroregija: regionalna središta Osijek, Slavonski Brod i Vukovar - Vinkovci - teži se policentričnoj urbanoj mreži, izražen monocentrizam