STRUNI SKUP I IZBORNA SKUPTINA HRVATSKE UDRUGE RAVNATELJA

STRUČNI SKUP I IZBORNA SKUPŠTINA HRVATSKE UDRUGE RAVNATELJA OSNOVNIH ŠKOLA OBRAZOVANJE I LICENCIRANJE RAVNATELJA Dubrovnik, 7. – 9. studeni 2016.

TIMSS 2015. e. TIMSS 2019. Pregled obrazovanja i osposobljavanja 2016. dr. sc. Jasminka Buljan Culej načelnica Istraživačko-razvojnog odjela NCVVO

TIMSS 2015. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

TIMSS 2011. matematika MEĐUNARODNO ISTRAŽIVANJE TRENDOVA U ZNANJU MATEMATIKE I PRIRODOSLOVLJA (Trends in International Mathematics and Science Study)

TIMSS • TIMSS - počevši od 1995. godine, provodi se svake četiri godine. TIMSS 2015. – 20 godina istraživanja!

TIMSS Istraživanje TIMSS temelji se na kurikulumu matematike i prirodoslovlja, na načinu podučavanja matematičkih i prirodoslovnih sadržaja.

Obilježja TIMSS-a Ø U području Matematike i Prirode i društva, odnosno prirodnih znanosti, razvijenost sposobnosti i vještina kod učenika, utvrđuju se u okviru tri kognitivne domene: ü činjeničnog znanja, ü primjene znanja i ü razumijevanja, analiziranja i sinteze. Ø Zadaci u ispitnim knjižicama slijedećeg su tipa: ü zadaci višestrukog izbora, ü zadaci kratkog odgovora i ü zadaci otvorenog tipa - učenik treba riješiti problem ili obrazložiti svoj odgovor.

Upitnici Ø U svrhu osiguranja zadovoljavajuće kontekstualnosti interpretacije rezultata učeničkih dostignuća u ispitivanim područjima, PIRLS i TIMSS obuhvaćaju i širok raspon popratnih upitnika: ü Upitnik za učenike, ü Upitnik za roditelje, ü Upitnik za učitelje i ü Upitnik za ravnatelje.

TIMSS 2011. MATEMATIKA

TIMSS 2011. Rezultati učenika iz Hrvatske usporedivi su s rezultatima učenika iz: • Norveške • Novog Zelanda • Rumunjske

EU TIMSS 2011. Raspodjela rezultata iz matematike međunarodna usporedba zemalja Europe

TIMSS 2011. Matematika Zemlja Prosječni rezultat na skali Sjeverna Irska 562 (2, 9) Belgija (fr. govorno područje) 549 (1, 9) Finska 545 (2, 3) Engleska 542 (3, 5) Nizozemska 540 (1, 7) Danska 537 (2, 6) Litva 534 (2, 4) Portugal 532 (3, 4) Njemačka 528 (2, 2) Irska 527 (2, 6) Srbija 516 (3, 0) Mađarska 515 ( 3, 4) Slovenija 513 (2, 2) Češka 511 (2, 4) Austrija 508 (2, 6) Italija 508 (2, 6) Slovačka 507 (3, 8) Švedska 504 (2, 0) Središnja točka TIMSS-ove skale 500 Malta 496 (1, 3) Norveška 495 (2, 8) Hrvatska 490 (1, 9) Španjolska 482 (2, 9) Rumunjska 482 (5, 8) Poljska 481 (2, 2) EU h = prosjek zemlje je veći od središnje točke TIMSS-ove skale i = prosjek zemlje značajno je manji od središnje točke TIMSS-ove skale ( ) standardna pogreška

Prosječni rezultati iz matematike s obzirom na spol

Prosječni rezultati iz matematike s obzirom na spol Dječaci su postigli statistički značajno bolje rezultate. • Nacionalni prosjek postignutih rezultata za dječake iznosi 495 bodova, dok za djevojčice iznosi 485. Prema međunarodnom prosjeku za četvrti razred, nema razlike u postignutim rezultatima djevojčica i dječaka iz matematike (490 prema 491 bod).

Rezultati koji se odnose na sadržajne domene iz matematike • BROJEVI ─ 491 bod • GEOMETRIJSKI LIKOVI I MJERENJA ─ 490 bodova • PRIKAZ PODATAKA ─ 488 bodova • Učenici u Hrvatskoj bili su podjednako uspješni u sve tri domene. • Rezultati postignuti u domeni prikaza podataka za dva su boda manji od nacionalnog prosjeka.

Rezultati koji se odnose na kognitivne domene iz matematike • činjenično znanje ─ 495 bodova • primjena ─ 484 boda • zaključivanje ─ 492 boda • Učenici u Hrvatskoj bili su uspješniji u sadržajnim domenama činjeničnog znanja i zaključivanja. • U domeni primjene naučenog gradiva bili su manje uspješni.

Rezultati koji se odnose na sadržajne domene s obzirom na spol • Među učenicima u Hrvatskoj nema razlike prema spolu u sadržajnoj domeni geometrijskih likova i mjerenja te prikaza podataka. • U domeni brojeva dječaci su za 14 bodova uspješniji od djevojčica, što je statistički značajno bolje.

TIMSS 2011. PRIRODOSLOVLJE

TIMSS 2011. RASPODJELA REZULTATA Učenici iz Hrvatske postigli su 516 bodova, što je 16 bodova više od međunarodnog prosjeka. Republika Hrvatska se prema postignutom rezultatu nalazi na 23. mjestu.

EU TIMSS 2011. Raspodjela rezultata iz prirodoslovlja međunarodna usporedba zemalja Europe

TIMSS 2011. Priroda i društvo Zemlja Prosječni rezultat na skali Finska 570 (2, 6) Češka 536 (2, 5) Mađarska 534 (3, 7) Švedska 533 (2, 7) Slovačka 532 (3, 8) Austrija 532 (2, 8) Nizozemska 531 (2, 2) Engleska 529 (2, 9) Danska 528 (2, 8) Njemačka 528 (2, 9) Italija 524 (2, 7) Portugal 522 (3, 9) Slovenija 520 (2, 7) Sjeverna Irska 517 (2, 6) Irska 516 (3, 4) Hrvatska 516 (2, 1) Srbija 516 (3, 1) Litva 515 (2, 4) Belgija (fr. govorno područje) 509 (2, 0) Rumunjska 505 (5, 9) Španjolska 505 (3, 0) Poljska 505 (2, 6) Središnja točka TIMSS-ove skale 500 Norveška 494 (2, 3) Malta 446 (1, 9) EU h = prosjek zemlje je veći od središnje točke TIMSS-ove skale i = prosjek zemlje značajno je manji od središnje točke TIMSS-ove skale ( ) standardna pogreška

PIRLS 2011. Republika Hrvatska se prema postignutom rezultatu nalazi na 8. Sjeverne Irske, SAD-a, Danske, Kineskog Tajpeha, Irske, Engleske i Kanade mjestu. TIMSS 2011. Republika Hrvatska se prema postignutom TIMSS 2011. rezultatu nalazi na 30. mjestu. Norveške Novog Zelanda Rumunjske Republika Hrvatska se prema postignutom rezultatu nalazi na 23. mjestu. Srbije Portugala Irske Litve Slovenije Australije Rumunjske Sjeverne Irske

Djevojčice su od dječaka uspješnije u čitanju za 14 bodova. Dječaci su od djevojčica uspješniji u matematici za 10 bodova. Nema statistički značajne razlike u prosječnim postignutim rezultatima djevojčica i dječaka u prirodoslovlju.

Glavni čimbenici koji su utjecali na postignuća učenika u Republici Hrvatskoj

• uključivanje u obrazovanje u ranoj dobi – pohađanje vrtića, • potpora učenju u obitelji i u školi, • škola bez nasilja, • lokacija škole, • pozitivan odnos učenika prema učenju, • bolje socioekonomske prilike u obitelji, • veća očekivanja roditelja u svezi s daljnjim obrazovanjem njihove djece

TIMSS 2015. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

TIMSS 2015. II. ciklus u Hrvatskoj (prvi 2011. ) Praćenje trenda hrvatskih učenika

Uzorak ØReprezentativni uzorak škola u Hrvatskoj ØStratifikacija – 6 regija (5 + Zagreb) ØStratifikacija – matične i područne škole Ødvostupanjski stratificirani uzorak

Glavno ispitivanje TIMSS 2015. Ø Glavno TIMSS 2015. ispitivanje se provelo u školskoj godini 2014. /2015. , u razdoblju od 13. do 24. travnja 2014. godine; Ø Ispitivanje se provelo na nacionalno reprezentativnom uzorku od: ü 163 slučajno odabrane osnovne škole, ü 297 četvrtih razreda, ü 4986 slučajno odabranih učenika. • Također, nacionalni uzorak je uključivao talijansku i srpsku nacionalnu manjinu.

OBJAVA REZULTATA TIMSS 2015. Utorak, 29. 11. 2016. Za više informacija o PIRLS 2011 i TIMSS 2011 projektu posjetite: http: //www. iea. nl/ http: //pirls. bc. edu/ www. ncvvo. hr

e. TIMSS 2019. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

Put prema e. TIMSS-u 2019. • travanj 2017. – e. TIMSS pilot ispitivanje – studija ekvivalentnosti zadataka – uravnoteženi nacrt – isti učenici • travanj 2018. – probno ispitivanje – zadaci novorazvijeni za e. TIMSS • travanj 2019. – GLAVNO ispitivanje • svibanj 2019. – srpanj 2019. – prikupljanje podataka • 2020. OBJAVA rezultata

Pregled obrazovanja i osposobljavanja 2016. Education & Trainig Monitor 2016

Education and Training Monitor 2016. Pregled obrazovanja i osposobljavanja 2016. § Volumen 1 (usporedna analiza članica) § Volumen 2 (pojedinačni izvještaji za svaku od 28 zemalja članica) § Letak Education and Training

Pregled obrazovanja i osposobljavanja Monitor 2016. • Pregled obrazovanja i osposobljavanja najvažnija je godišnja publikacija kojom Europska komisija izvješćuje zemlje članice o razvoju sustava obrazovanja i osposobljavanja u Europi. • Pregled obuhvaća širok raspon dokaza u obliku izvještaja. • U Pregledu obrazovanja i osposobljavanja 2016. naglasak je na obrazovnim prioritetima u koje je najviše potrebno ulagati. • U Pregledu se prikazuju obrazovne politike koje pridonose većoj uključivosti, kvaliteti i važnosti sustava obrazovanja i osposobljavanja u Europi. Education and Training

1. Rano odustajanje od školovanja (18 -24) 2. Sudjelovanje u tercijarnom obrazovanju (30 -34) 3. Predškolski odgoj i skrb 4. Niska postignuća u čitanju, matematici i prirodoslovlju (15) HR 2012. HR 2015. EU 2012. EU 2015. 5, 1% 2, 8% 12, 7% 11% 23, 1% 30, 9% 36% 38, 7% 71% 72, 4% 93, 2% 94, 3% Čitanje: 18, 7% Matematika: 29, 9% : Čitanje: 17, 8% Matematika: 22, 1% : : Prirodoslovlje: 17, 3% 5. Stopa zaposlenih nedavno diplomiranih (20 -34) 75, 9% : 76, 9% 6. Sudjelovanje odraslih u cjeloživotnom učenju 3, 3% 3, 1% Education and Training Prirodoslovlje: 16, 6% : 60, 2% : 62, 6% 9, 2% 10, 7%

Položaj Hrvatske u odnosu na prosjek i cilj EU-a Udio osoba koje rano napuštaju obrazovanje i… Stjecanje Niska postignuća iz tercijarnog prirodoslovnih znanosti obrazovanja Niska postignuća iz Stopa zaposlenosti matematike osoba koje su nedavno diplomirale Niska postignuća iz čitanja Sudjelovanje odraslih u učenju Predškolski odgoj i obrazovanje Hrvatska Cilj EU-a Education and Training Prosjek EU-a

Glavne prednosti za Hrvatsku Vrlo niska stopa ranog odustajanja od školovanja mladih (18 -24) i visoki udio učenika iz srednjih škola koji nastavljaju školovanje u visokom obrazovanju. Education and Training

Glavni izazovi - preporuka za Hrvatsku Omogućiti odgovarajuće mjere unaprjeđenja vještina i prekvalifikacije, kako bi se povećala zapošljivost radno sposobne populacije, s posebnim naglaskom na niskokvalificirane i dugoročno nezaposlene osobe. Education and Training

Glavni izazovi - preporuke za Hrvatsku • Poboljšanje obrazovnih rezultata u matematici u osnovnim i srednjim školama. • Modernizacija nastavnih programa za strukovno obrazovanje u skladu s potrebama na tržištu rada. • Povećanje pristupa visokom obrazovanju. • Niska stopa sudjelovanja u predškolskom odgoju i obrazovanju te u cjeloživotnom učenju Education and Training

http: //ec. europa. eu/ education/library/ publications/ monitor 16_en. pdf

Hvala na pažnji! jbculej@ncvvo. hr