STRUKTURNI ELEMENTI LITOSFERE Geoloke strukture TEKTONSKI ELEMENTI LITOSFERE

STRUKTURNI ELEMENTI LITOSFERE Geološke strukture

TEKTONSKI ELEMENTI LITOSFERE TEKTONIKA – procesi koji dovode do deformacija i znanost koja ih proučava - borani i rasjedani izdanak sedimentnih stijena, u blizini Palmdale, Kalifornija Zelovo, Sinj, Hrvatska

Dinara

SEKUNDARNI STRUKTURNI ELEMENTI LITOSFERE – nastali nakon formiranja stijena zbog tektonskih poremećaja različite vrste PRIMARNI STRUKTURNI ELEMENTI LITOSFERE -osnovna jedinica građe litosfere – SLOJ (izuzevši magmatske stijene – primarni pojavni oblici magmatskih stijena!) – izgrađen od sedimentnih stijena definiran debljinom, omeđen s dvije slojne plohe, gornjom i donjom slojnom plohom - slojne plohe su posljedica u prekidima stvaranja stijena (taloženja sedimenata) - kako znati što je gore, a što dolje? ? ?

na gornjoj slojnoj plohi možemo naći: tragove kišnih kapi pukotine isušivanja valne brazde (riplove) tragove ubušavanja odozgo u sloju možemo vidjeti: sastav čestica veličinu i pakiranje čestica teksture (laminacija, graduiranje, imbrikacija i sl. ) na donjoj slojnoj plohi možemo naći: tragove vučenja (nekog predmeta) tragove vrtloženja tragove isušivanja (u negativu!) GORE = KROVINA DOLJE = PODINA

valne brazde (riplovi) tragovi kišnih kapi pukotine isušivanja tragove ubušavanja odozgo

tragovi poskakivanja tragovi tečenja

ISKLINJAVANJE – horizontalni prestanak sloja - horizontalno protezanje sloja odražava površinu prostora u kojem je nastao kao produkt određenih uvjeta preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija

IZDANAK – mjesto gdje se stijena pojavljuje na površini (gdje “izdanjuje”) preuzeto iz: Plummer, Ch. C. , Mc. Geary, D. (1993): Physical Geology - omogućava određivanje položaja sloja širina izdanka? preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija

POLOŽAJ SLOJA mjerenje na izdancima -pružanje sloja -smjer nagiba (azimut) -kut nagiba preuzeto iz: Plummer, C. C. & Mc. Geary, D. (1993): Physical Geology preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J. S. (1999): Essentials of Geology preuzeto iz: Plummer, Ch. C. , Mc. Geary, D. & Carlston, D. H. (2001): Physical Geology

MJERENJE POLOŽAJA SLOJA pružanja sloja - sjecište sloja s vodoravnom ravninom smjer nagiba - na koju je stranu svijeta sloj nagnut azimut smjera nagiba - kut kojeg zatvara smjer nagiba sloja sa smjerom sjevera kut nagiba - kut što ga sloj zatvara s vodoravnom ravninom preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija

geološki kompas

razlika između geografskog i geološkog kompasa geološka skala - inverzna – stupnjevi rastu suprotno od smjera kazaljke na satu, pa su oznake za istok i zapad zamijenjeni!

mjerenje položaja sloja na terenu preuzeto iz: Marjanac, T. (1998): Predavanja iz Fizičke geologije

preuzeto iz: Marjanac, T. (1998): Predavanja iz Fizičke geologije

prikazivanje položaja sloja na karti položaj sloja se zapisuje; azimut smjera nagiba / kut nagiba; npr. 90/45 smjer nagiba 90/45 -sloj je nagnut prema istoku pod kutom 450 45 pružanje kut nagiba položaj sloja se prikazuje na karti dva karakteristična slučaja: horizontalni sloj – nema ni smjera ni kuta nagiba, oznaka je 0/0, a na karti se prikazuje vertikalni sloj azimut s. n. = 00 - 3600 kut nagiba = 00 - 900

mjerenje i oznaka za položaj sloja mjerenje položaja slojeva na terenu preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J. S. (1999): Essentials of Geology preuzeto iz: Plummer, C. C. & Mc. Geary, D. (1993): Physical Geology geološka karta s tri različita tipa sedimentnih stijena (tri formacije) - svaku čine slojevi, smjer nagiba slojeva je jugozapad, a kut nagiba je 300 geološki profil A-B - na temelju podataka s geološke karte

- slojevi koji se nalaze iznad promatranog sloja zovu se KROVINA, a slojevi ispod su PODINA I KROVINA mogu biti: a) TOPOGRAFSKA podina i krovina određuje se s obzirom na položaj slojeva u prostoru, bez obzira na njihovu starost b) STRATIGRAFSKA podina i krovina određuju se s obzirom na starosni slijed naslaga starije naslage su ispod mlađih starije naslage su iznad mlađih

-U skupini superponiranih slojeva bez većih poremećaja koji bi izazvali duži prekid sedimentacije, slojevi su međusobno paralelni, bez obzira jesu li vodoravni, nagnuti ili borani – KONKORDANTNI SLOJEVI preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija a - vodoravni, b - borani, c - uspravni, d - prebačeni

konkordantni, horizontalni slojevi, Grand Canyon

A – područje tijekom taloženja sedimenata ispod morske razine B – izdizanja C – nagnuti (ukošeni) slojevi sedimentnih stijena, strelice pokazuju mogućnost razmještaja sila, a njihova dužina ukazuje na relativnu snagu sila preuzeto iz: Plummer, C. C. & Mc. Geary, D. (1993): Physical Geology

prividno konkordantni (pseudokonkordancija) - erozijska diskordancija! stratigrafska praznina, hijatus preuzeto iz: Plummer, C. C. & Mc. Geary, D. (1993): Physical Geology označava vremenski raspon koji nije zabilježen u stijenama

kutna diskordancija

- često su slojevi ili skupine slojeva međusobno položeni pod nekim kutom divergencije – DISKORDANTNI SLOJEVI - uzrok– različit, svodi se na izdizanje i poremećaje vezane za prekid sedimentacije, a zatim spuštanje i nastavljanje sedimentacije - u prekidu sedimentacije može doći i do erozije jednog dijela naslaga – između donje i gornje skupine slojeva postoji STRATIGRAFSKA PRAZNINA (hijatus) (prilog a) preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J. S. (1999): Essentials of Geology preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija a -prividno konkordantni (pseudokonkordancija) i b-d diskordantni slojevi; b - erozijska diskordancija; c, d kutna diskordancija: A i C - morski sedimenti, B - kopneni sedimenti

preuzeto iz: Plummer, C. C. & Mc. Geary, D. (1993): Physical Geology

SEKUNDARNI STRUKTURNI ELEMENTI LITOSFERE – nastali nakon formiranja stijena zbog tektonskih poremećaja različite vrste primarni položaj slojeva – manje–više u vrijeme taloženja naslage horizontalne i paralelne nagnutost ili savijenost lojeva – najčešće posljedica naknadnih tektonskih poremećaja pretpostaviti primaran položaj – ocijeniti stupanj poremećenosti odrediti položaj slojeva na površini krovina, podina preuzeto iz: Plummer, C. C. & Mc. Geary, D. (1993): Physical Geology preuzeto iz: Plummer, Ch. C. , Mc. Geary, D. & Carlston, D. H. (2001): Physical Geology

BORE -strukturne jedinice litosfere koje nastaju savijanjem slojeva najčešće pod utjecajem sila kompresije – bočni pritisak dva načina kako sile mogu deformirati – posljedica su bore preuzeto iz: Plummer, C. C. & Mc. Geary, D. (1993): Physical Geology

elementi bore: antiklinala – tjeme (najizbočeniji dio), jezgra (najstariji dio), krila (2 sinklinala – krila, nagnuti dio bore); dno (izbočeni dio), jezgra (najmlađi dio), nagnuti dio bore) krila (2 krila, osna ploha bore – zamišljena ravnina razdvaja antiklinalu i sinklinalu na dva krila os bore – zamišljeni pravac - prolazi sjecištem osne plohe s bilo kojim slojem sinklinale ili antiklinale preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija srednji krak – dio bore zajednički antiklinali i sinklinali

preuzeto iz: Marjanac, T. (1998): Predavanja iz Fizičke geologije

antiklinala i sinklinala, Calico Mt. , jugoistočna Kalifornija S – osna ploha sinklinale A – osna ploha antiklinale preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J. S. (1999): Essentials of Geology osna ploha i os bore preuzeto iz: Plummer, Ch. C. , Mc. Geary, D. & Carlston, D. H. (2001): Physical Geology

antiklinala i sinklinala u profilu i tlocrtu pogrešno! – zašto? ? ?

prema odnosu dužine i širine razlikujemo 3 tipa bora: d/š = 1: 3 tri puta duža nego šira – BRAHIANTIKLINALA (d>>š) BRAHISINKLINALA d/š<1: 3 d/š = 1: 1 doma (antiklinala) bazen (sinklinala) preuzeto iz: Marjanac, T. (1998): Predavanja iz Fizičke geologije preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J. S. (1999): Essentials of Geology

preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija

preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija

blok dijagram – vrh predstavlja površinu zemlje i dva vertikalna profila; površina je erodirana gotovo do horizontalne ravnine - profili su interpretirani / rekonstruirani s obzirom na zapažanja geologa na površini preuzeto iz: Plummer, Ch. C. , Mc. Geary, D. & Carlston, D. H. (2001): Physical Geology

bore prema položaju osne plohe prema horizontali a) uspravna (normalna) - osna ploha vertikalna; krila padaju na suprotnu stranu od jezgre b) kosa – osna ploha nagnuta, ali se krila mogu razlikovati c) prebačena - oba krila padaju na istu stranu (ne nužno pod istim kutom, krila su više-manje paralelna) krila se približavaju horizontali; osna ploha približno u horizontalnom položaju d) polegla e) utonula - krila nagnuta suprotno od prebačene bore, položaj slojeva nije mjerodavan za razlikovanje sinklinala od antiklinala; jedino mjerilo je poredak slojeva po starosti

preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija Tipovi bora s obzirom na položaj osne plohe prema horizontali: 1 – uspravna, 2 – kosa, 3 – prebačena, 4 – polegla, 5 – utonula bora prebačena polegla preuzeto iz: Plummer, C. C. & Mc. Geary, D. (1993): Physical Geology

uspravna/normalna bora preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J. S. (1999): Essentials of Geology kosa bora prebačena bora

preuzeto iz: Plummer, Ch. C. , Mc. Geary, D. & Carlston, D. H. (2001): Physical Geology sinklinala, Španjolska prebačena sinklinala polegla bora, Kanada

preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J. S. (1999): Essentials of Geology preuzeto iz: Plummer, Ch. C. , Mc. Geary, D. & Carlston, D. H. (2001): Physical Geology

bore s obzirom na položaj krila prema osnoj plohi normalne - krila pravilno divergiraju izoklinalne – krila paralelna s osnom plohom (prebačena, polegla, utonula) lepezaste – krila savijena u obliku lepeze

MONOKLINA - bora sa samo jednim krilom preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J. S. (1999): Essentials of Geology FLEKSURA – jedan dio prostora se spušta u odnosu na drugi dio – povijanje – sve veća deformacija slojeva, istezanje – koljenasta bora preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija

DIJAPIR glina, sol, gips – pod pritiskom (geostatski) – plastične supstance dijapir – masa koja prodire prema površini krovinske naslage predstavljaju zapreku – izdiže ih i usvođuje – dijapirska bora pokrovnih naslaga preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija koncentracija iz tankog sloja u veću nakupinu

MIKROBORE – sekundarne bore -kod izmjene krtih i plastičnih slojeva - krti slojevi u podini i krovini – različito relativno kretanje – odražava se na plastični sloj – mikrobore preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija SLIKA - MARJANAC

sustav bora antiklinorij i sinklinorij – posjeduju elemente analogne sinklinali i antiklinali (tjeme, osna ploha, jezgra, krila i čela) - velikih dimenzija, odnosi kompleksniji, krila sekundarno borana

odnos bora i morfologije terena: A – normalni reljef B – inverzan reljef preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija

rasjed! preuzeto iz: Plummer, C. C. & Mc. Geary, D. (1993): Physical Geology

RASJEDI preuzeto iz: Plummer, C. C. & Mc. Geary, D. (1993): Physical Geology

rasjed – strukturna jedinica litosfere, nastaje izdizanjem, spuštanjem ili uzdužnim pomicanjem dijelova litosfere duž pukotine koju nazivamo paraklaza - posljedica ekspanzije, gravitacije i kompresije / njihovom kombinacijom - krte deformacije - lomljenje skok (iznos za koji se krilo spustilo) + hod (pomak u horizontalnoj ravnini u odnosu na prethodni položaj) = paraklaza blokovi stijena koje se pomiču – krila (krovinsko i podinsko) ukupan pomak

dvije vrste rasjeda ovisno o pomaku krila: NORMALNI – krovinsko krilo se spušta REVERSNI – krovinsko krilo se izdiže pomiču se u vertikalnoj ravnini paraklaza može biti okomita ili kosa (različiti nagibi)

preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J. S. (1999): Essentials of Geology

normalni rasjed ekstenzija preuzeto iz: Plummer, C. C. & Mc. Geary, D. (1993): Physical Geology

preuzeto iz: Plummer, C. C. & Mc. Geary, D. (1993): Physical Geology reversni rasjed a) prije erozije, uzrokovan silama kompresije b) nakon erozije c) uzrokovan horizontalnim silama kompresije

rasjedi s obzirom na nagib paraklaze: ISTOSMJERNI RASJED – paraklaza nagnuta u smjeru sloja, isti smjer, ali ne i isti nagib PROTUSMJERNI RASJED – paraklaza nagnuta u suprotnom smjeru od smjera nagiba slojeva normalni rasjed a) protusmjerni b) istosmjerni c) uspravni reversan rasjed a) protusmjeran b) istosmjeran preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija

-do pomicanja može doći i u horizontalnoj ravnini STRIKE-SLIP (pružno-klizni) rasjedi preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J. S. (1999): Essentials of Geology uzdužni poprečni dijagonalni preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija skokovi kod horizontalnog rasjedanja su zanemarivi, ali je hod izrazit tri tipa rasjeda: UZDUŽNI – paraklaza je paralelna s pružanjem slojeva POPREČNI – paraklaza je okomita na pružanje slojeva DIJAGONALNI – paraklaza se pruža koso u odnosu na pružanje slojeva (sječe slojeve pod kutom)

svi rasjedi mogu biti lijevi i desni preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija dijagonalni desni rasjed dijagonalni lijevi rasjed

ŠKARASTI rasjedi - rasjedanje oko jedne fiksne osi - krila su relativno razmaknuta samo na jednom kraju; u smjeru drugog kraja rasjeda pomak se smanjuje i na kraju iščezava - škarasti rasjedi, na oba kraja rasjeda krila su relativno razmaknuta i to u suprotnim smjerovima zbog rotacije oko jedne središnje točke rotacijski rasjedi

prateće pojave! gorska zrcala - trenje krila rasjeda - rasjednute površine uglačane prutanje / strije - upućuju na pravac kretanja, ponekad smjer posljednjeg kretanja tektonske breče; glina - materijal istovjetan materijalu krila rasjeda - naknadno uđe zdrobljeni materijal i cementira se prepoznavanje!!! - oštar kontakt naslaga različite starosti

strije

SUSTAVI RASJEDA rasjedi - rijetko usamljeni, pojedinačni; češće sustav ili sistem rasjeda - tektonski poremećaji regionalnih razmjera STEPENIČASTA STRUKTURA - veći broj više ili manje paralelnih rasjeda - istosmjerno spuštanje (dislociranje terena) preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija

TEKTONSKA GRABA - dva ili više rasjeda, konkavni prema središtu grabe - središnji dio terena spušten u odnosu na granične rubne terene - rasjedi mogu biti LISTRIČKI (poput lopate = listron) - paraklaza povija preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J. S. (1999): Essentials of Geology interpretacija postanka graba Rajne i Saône; kompleksna građa Rajnske grabe preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija

TIMOR ili HORST - uzdignuti središnji dio, bokovi se stepeničasto spuštaju (teško odrediti koji se dio spušta, a koji izdiže) preuzeto iz: Plummer, C. C. & Mc. Geary, D. (1993): Physical Geology preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J. S. (1999): Essentials of Geology

LJUSKAVA STRUKTURA - posljedica reversnog rasjedanja - ako reversnim rasjedima prethode izoklinalne ili prebačene bore ponavljanje gotovo svih elemenata u svakoj ljusci a - ljuskava struktura nastala reversnim rasjedanjem bora b - ljuskava struktura nastala samo reversnim rasjedanjem preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija

NAVLAKE - strukturne jedinice litosfere - tereni koji su bili primarno jedan uz drugi, nalazi se jedan na drugome, pomak navučenog dijela i preko 100 km - najlakše prepoznavanje - starije stijene premještene na mlađe - postanak: - klizne navlake - premještanje klizanjem na manju ili veću udaljenost - DEKOLMAN - od polegle bore - blagim reversnim rasjedanjem - kombinacija bore i rasjeda - gravitacijskim klizanjem - plutanje po pornom fluidu a - reversno rasjedanje b - boranje i reversno rasjedanje c - navlaka od polegle bore preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija

ELEMENTI NAVLAKE:

- na navlačnoj površini (kontaktu) nastaju tektonske ili milonitne breče

dekoleman (decollement)

preuzeto iz: Plummer, C. C. & Mc. Geary, D. (1993): Physical Geology - navlaka prekambrijskih stijena na stijene kredne starosti, Montana - nastala reversnim rasjedanjem

PUKOTINE dijaklaze - većih dimenzija u sedimentnim i eruptivnim stijenama nisu praćene važnijim pomakom stijena leptoklaze - manjih dimenzija - postanak - ekspanzija, apsorpcija vode, hlađenje, stezanje, rastezanje ili kao popratna pojava “makrotektonskih” poremećaja -klasificiraju se prema položaju u odnosu na sloj u kojem se nalaze: - poprečne - uzdužne - dijagonalne

KLIVAŽ - skupina uskih, gustih paralelnih pukotina (npr. paralelene s osnom plohom bore - klivaž osne plohe -češće prati bore nego rasjede - mlađi rasjedi - klivaž i paraklaza paralelni - češće određeni kut s paraklazom - upozorava na rasjedanje preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija - odnos pukotine klivaža prema antiklinali

preuzeto iz: Herak, M. (1990): Geologija