Struktura prve terapijske seanse Ivana Suanj Zagreb 14

Struktura prve terapijske seanse Ivana Sušanj Zagreb, 14. 02. 2015.

CILJEVI I STRUKTURA INICIJALNE SEANSE 1. Uspostavljanje povjerenja i suradnje 2. Upoznavanje pacijenta s kognitivnom terapijom. 3. Educiranje pacijenta o njegovom poremećaju, o kognitivnom modelu, terapijskom postupku. 4. Normaliziranje pacijentovih teškoća i ulijevanje nade. 5. Otkrivanje (i po potrebi ispravljanje) pacijentovih očekivanja od terapije. 6. Prikupljanje dodatnih informacija o pacijentovim poteškoćama. 7. Upotreba tih informacija radi sastavljanja liste ciljeva.

PREPORUČLJIVA STRUKTURA INICIJALNE SEANSE 1. Sastavljanje dnevnog reda (i osiguravanje objašnjenja za takav postupak). 2. Provjera raspoloženja, uključujući i rezultate objektivnog mjerenja. 3. Kratki pregled iznijetih problema i sređivanje podataka. 4. Identificiranje problema i postavljanje ciljeva. 5. Educiranje pacijenta o kognitivnom modelu. 6. Otkrivanje pacijentovih očekivanja

7. Educiranje pacijenta o njegovom poremećaju. 8. Zadavanje domaće zadaće. 9. Osiguravanje sažetka. 10. Povratna informacija.

POSEBNI SLUČAJEVI OBAVEZNO STAVITI NA DNEVNI RED : Ako pacijent uzima farmakoterapiju (zbog psihičkih problema) su ovisnici (o alkoholu, drogi) Kod suicidalnih pacijenata VAŽNO je procijeniti stupanj klijentove suicidalnosti i otkriti razloge njegova beznađa Krizne intervencije- kad je pacijent opasan za druge ili u opasnosti od drugih

RAZRADA STRUKTURE PRVE SEANSE (po svim točkama 1. -10. ) 1. -SASTAVLJANJE DNEVNOG REDA svaka seansa počinje sastavljanjem dnevnog reda na 1. seansi je bitno objasniti svrhovitost dnevnog reda klijentu(osigurava planiranje seanse, vremenski okvir i sprečava “razvodnjavanje” seanse) razumljivost terapijskog procesa za klijenta (aktivno sudjelovanje) upoznavanje s kognitivno bihevioralnom terapijom

2. PROVJERA RASPOLOŽENJA osim pacijentovog izvješća koriste se objektivni upitnici (npr. Beckova skala depresije, Beckova skala anksioznosti, . . . ) uvidom u dokumentaciju u nedostatku skale procjene raspoloženja klijenta se može podučiti kako procjenjivati vlastito raspoloženje na skala od 0 do 100 dobivene rezultate provjere raspoloženja proanalizirati, kvantitativno i kvalitativno-analiza odgovora na ispitnim česticama.

3. PREGLED IZNOŠENJA PROBLEMA I SREĐIVANJE PODATAKA osvrt na klijentovo iznošenje problema i identifikaciju specifičnih problema terapeut vodi pacijenta da općenite ciljeve (“Želio bih biti sretniji”) odredi u BIHEVIORALNIM TERMINIMA

4. IDENTIFICIRANJE PROBLEMA I ODREĐIVANJE CILJEVA pisanje liste ciljeva terapeut ciljeve na prevodi probleme klijenta u konkretne 1. seansi terapeut je angažiraniji jer zapisuje i sebi i klijentu ciljeve, no ujedno u tome poučava klijenta kako bi sam klijent mogao sastavljati ciljeve

PRIMJER P: Željela bih biti bolja u školi, želim popraviti svoje ocjene i ne želim se više bojati ispitivanja. T: To su sve jako dobri i konkretni ciljevi. Slažeš li se da ispišemo listu ciljeva? Lista ciljeva: 1. Poboljšati školsko postignuće 2. Smanjiti zabrinutost u ispitnim situacijama Možeš li razmisliti do slijedećeg puta o još kojem cilju i zapisati ga?

5. EDUCIRANJE KLIJENTA O KOGNITIVNOM MODELU cilj kognitivno-bihevioralne terapije je (između ostaloga) naučiti klijenta da postane svoj vlastiti kognitivni terapeut pri edukaciji o kognitivnom modelu terapeut koristi pacijentove vlastite primjere prilagoditi edukaciju (npr, oštećene kog. sposobnosti)

poželjno koristiti grafički prikaz (slika 3. 2 iz knjige : situacija-misao-emocija SITUACIJA Ručak s kolegama MISAO Ne razumijem EMOCIJA Nervoza razgovor o predavanju Ne smiju to vidjeti Nervoza

6. OČEKIVANJA OD TERAPIJE “demistifikacija terapije” važno je klijentu naglasiti metodičnost i racionalnost KBT objasniti klijentu njegovu odgovornost i važnost aktivnog sudjelovanja za napredak u KBT dati klijentu razumnu procjenu o trajanju terapije , broju seansi, planu odvijanja susreta, odnosno u nekim slučajevima objasniti razloge težine predviđanja procjene trajanja tretmana

7. EDUCIRANJE KLIJENTA O NJEGOVOM POREMEĆAJU većina klijenata želi znati svoju dijagnozu (”potvrda da nisu ludi”) poželjno izbjegavati davanje dijagnoze o poremećajima ličnosti (os II); preporuča se davati općenite opise, odnosnovne informacije o poremećaju (“Izgleda da ste bili prilično depresivni u proteklih godinu dana i imali neke trajne probleme u komunikaciji s drugima”)

8. ZADAVANJE DOMAĆE ZADAĆE na kraju svake seanse terapeut rezimira i naglašava sve važne točke na seansi, također uključuje pregled onoga što je pacijent pristao napraviti za DZ. terapeut pomaže i daje potporu pacijentu u riješavanju DZ.

Domaća zadaća: 1. Doraditi listu ciljeva 2. Kada mu se promijeni raspoloženje, zapitati se o čemu taj tren razmišlja i zapisati misli i predodžbe. Podsjetiti se da te misli ne moraju biti točne. 3. Podsjetit se kako mi je, kada sam zabrinut i napet, objektivno teže, kako to utječe na mene, odnosi mi energiju i otežava učenje. 4. Razmisliti što želim staviti na dnevni red u idućoj seansi (koji konkretan problem/situaciju) 5. Svakodnevno se baviti nekom fizičkom aktivnošću (šetnja ili košarka).

9. SAŽETAK na prvoj seansi KBT terapeut rezimira, ujedno i ohrabruje klijenta u nastavku terapije kada se klijentu za zadaću preporuči npr. čitanje određenog materijala s ciljem boljeg razumijevanja klijentovih teškoća, bitno je to i objasniti klijentu ukazati klijentu na važnost motrenja i planiranja/pravljenja rasporeda (što se osigurava i poštivanjem strukture seanse)-navođenje klijenta na vraćanje u aktivnosti u kojima je ranij bio uspješan

10. POVRATNA INFORMACIJA daje mogućnost klijentu da izrazi osjećaje o terapeutu i terapiji (terapeut prenosi poruku da mu je stalo do pacijentova mišljenja) terapeutu kroz povratnu informaciju klijenta pruža se mogućnost provjere njegovih zaključaka temeljem povratne informacije terapeutu je omogućeno da bude fleksibilniji u zadavanju domaćih zadaća, pojašnjenjima klijentu tijekom seanse

Izvješće s terapije 1. Što ste danas radili, a važno je zapamtiti? 2. Koliko ste danas vjerovali svom terapeutu? 3. Je li bilo nečega što vam je na današnjoj terapiji zasmetalo? Ako jest, što? 4. Koliko ste od domaće zadaće za današnju terapiju napravili? Koliko je vjerovatno da ćete napraviti slijedeće zadaće? 5. O čemu biste željeli razgovarati na sljedećoj seansi?

ZAKLJUČAK Inicijalna terapijska seansa ima nekoliko važnih ciljeva: 1. uspostavljanje suradnje 2. dorađivanje konceptualizacije 3. upoznavanje pacijenta s procesom i strukturom KBT terapije 4. razvijanje dobre terapijske suradnje i ohrabrivanje pacijenta na zajednički rad s terapeutom radi postizanja terapijskih ciljeva

LITERATURA: Judith S. Beck (2011). Kognitivna terapija. Jastrebarsko: Naklada Slap

HVALA NA POZORNOSTI!!!