Struktura proteina Globularni I fibrilarni proteini Struktura proteina
Struktura proteina Globularni I fibrilarni proteini
Struktura proteina
MIOFIBRIL
KOLAGEN
KOLAGEN-trostruki heliks
Feritin u krvi je kompleks gvožđa i proteina. U organizmu se normalno stvaraju rezerve gvožđa i to u formi feritina i hemosiderina FERITIN Feritin je depo gvožđa koji se nalazi u ćelijama i može, po potrebi, vrlo brzo da oslobodi gvožđe koje onda postaje dostupno drugim tkivima i organima.
Hemoglobin
Mioglobin
Klasifikacija proteina Tercijarna struktura proteina: (a) globularna, (b) fibrilarna Proteini se klasifikuju na osnovu tercijarne strukture na Ø globularne, koji mogu biti loptasti ili elipsoidni, Ø fibrilarne koji mogu biti jednostruki, dvostruki ili višestruki
Globularni (sferoidni) proteini • Globularni proteini su enzimi i drugi brojni biološki aktivni proteini. Kod globularnih proteina hidrofobne grupe su orijentisane unutar globule, a polarne su na površini molekula što omogućava rastvorljivost ovih proteina u vodi.
Fibrilarni (fibrilni) proteini • su strukturni proteini kod kojih su odnosi osa veći od 10. Nastaju preplitanjem nekoliko polipeptidnih lanaca. Fibrilarni proteini su jako izduženi) i pretežno se javljaju u obliku sekundarne strukture. Oni grade vlakna, od kojih su neka ugrađena u matrice od organskog ili neorganskog materijala, što dodatno doprinosi čvrstoći bioloških struktura u kojima se ovi molekuli nalaze. Fibrilni proteini, imaju strukturnu i zaštitnu ulogu, a predstavljaju ključne komponente u biološkim strukturama. • Fibrilarni proteini su nerastvorni, i ne mogu se dobiti u kristalnom stanju, što znatno otežava njihovo izolovanje i ispitivanje
Klasifikacija proteina prema složenosti na osnovu koje se proteini mogu podeliti u dve grupe i to: v proste (nekonjugovane ) proteine i v složene (konjugovane) proteine
Prosti (nekonjugovani) proteini • daju hidrolizom samo aminokiseline i dele se na globularne i fibrilarne proteine. • Osborn 1924. godine globularne proteine biljaka klasifikovao na osnovu njihove rastvorljivosti i osobina koja je još i danas u upotrebi u četiri grupe
Složeni (konjugovani) proteini ili proteidi • sadrže pored proteinskog i neproteinski deo koji se naziva prostetičnom grupom. • Ona je obično vezana za proteinski deo molekula kovalentnim, heteropolarnim ili koordinativnim hemijskim vezama. Prostetična grupa može biti neki ugljeni hidrat, lipid, nukleinska kiselina, metal, pigment, fosfatni ostatak i dr. • Prema prirodi prostetične grupe složeni proteini (konjugovani proteini ili proteidi) se mogu podeliti u nekoliko grupa i to: § nukleoproteine, § glikoproteine, § lipoproteine § metaloproteine i dr.
Nukleoproteini • Su složeni proteini jedra, hromozoma, ribozoma i mitohondrija. • Oni kao neproteinsku komponetu sadrže nukleinske kiseline. • Sastoje se iz baznog proteina histona ili prolamina
Nukleoproteini • Obično u svojoj strukturi histoni sadrže više stotina aminokiselinskih ostataka (najčešće od 100 - 250) i sa nukleinskim kiselinama grade jedinjenja tipa soli koja omotavaju i štite spiralu DNA
Lipoproteini • Sadrže lipid kao neproteinsku komponentu koji je veoma čvrsto vezan za ostatak proteina • Lipidna komponenta je najčešće lecitin, kefalin ili holesterol. • Odnosi proteinskog dela prema lipidnom variraju od 20: 80 do 75: 25. • Lipoproteini se najvećim delom nalaze u ćelijskoj membrani, mitohondrijama. . .
Glikoproteini • Sadrže ugljene hidrate od kojih najčešće oligosaharide kao prostetičnu grupu. • Oni mogu biti sastojci ćelijskih membrana, enzimi (kao npr. peroksidaza), lektini (fitohemaglutin koji izaziva aglutinaciju eritrocita), hormoni, otrovni proteini (ricin iz semena ricinusa) komponente sluzi i dr. • Mnogi glikoproteini transportuju supstance kroz membrane.
Metaloproteini • Su konjugovani proteini sa metalima. • U metaloproteinima metali su funkcionalni sastojci ovih molekula i obično nosioci njihovih katalitičkih i regulatornih funkcija. • Značajniji metaloproteini koji sadrže gvožđe su citohromi, respiratorni pigmenti, enzimi (npr katalaza i dr) itd. • Cink je prisutan u karboanhidrazama, a neki glikolitički enzimi i proteaze sadrže magnezijum.
- Slides: 27