Stresni dogaaji u ivotu kolskog djeteta polazak u

Stresni događaji u životu školskog djeteta Øpolazak u prvi razred Øprijelaz iz 4. u 5. razred Øupisi u srednju školu Øupisi na fakultet

PRVI RAZRED U prvom razredu dijete postaje đak. Mora ovladati mnogim vještinama, ali stječe i nove navike(sjediti na određenom mjestu koje nije samo odabralo, rješavati zadatke koji nisu uvijek zanimljivi, poštivati pravila koja vrijede za funkcioniranje zajednice…. ). Za neku djecu to je bura različitih osjećaja. Oni se manifestiraju na različite načine: Povraćanjem, bolovima u trbuhu, glavoboljama pribjegavaju različitim trikovima kako bi izbjegla

ČETVRTI RAZRED U četvrtom razredu već su zreliji. Razvijaju se i definiraju interesi i sklonosti k pojedinim predmetima, imaju svoje hobije, idole, naglašavaju svoju osobnost. Odlazak u školu im je rutina, to je normalno i prihvaća se, često i vole školu, ali to javno ne će priznati. Na kraju četvrtog razreda djeca su već formirani učenici. Neki su u pretpubertetu, neki ( mali broj) u pubertetu pretvarajući se u male buntovnike.

Od starije djece već su čuli kako pojedini predmetni nastavnici ispituju, što traže, kako ocjenjuju… Dolaze u peti razred

PETI RAZRED Sada se susreću s tim novim učiteljima i s nekim novim predmetima. Novi učitelji ne znaju im ni imena. Svaki od njih im mora naučiti ime. Ponekad ti novopečeni petaši uopće ne razumiju što ti novi ljudi od njih očekuju i kako ih nešto pitaju. Moraju se naviknuti na ta nova lica, uhvatiti ritam kad školsko zvono prekida sat, kad se hrpa stvari seli iz učionice u učionicu, upamtiti u koju učionicu treba ići, ponovo se moraju smještati u klupe kako traži baš taj predmetni učitelj.

DOŽIVLJAVA KAO JEDNO OD MNOGIH NOVIH ISKUSTAVA. ŽIVOT PRED NAS POSTAVLJA NOVE IZAZOVE I ZAHTJEVE, A MI IH PRIHVAĆAMO BEZ PANIKE I STRAHA.

RODITELJI Neki roditelji su navikli da njihovo dijete sve promjene lako prihvaća pa i to razdoblje u životu ne doživljavaju kao osobito važno. Drugi su pak u panici prije bilo kakve promjene jer je njihovo dijete neprilagodljivo, preosjetljivo na promjene. Oni su zabrinuti i to prenose na svoje dijete. Prevelika roditeljska očekivanja i previše obveza jednako škodi djetetu kao i loša organiziranost vremena i zapuštanje radnih navika.

Gdje bi se mogli pojaviti veći problemi? Kako pomoći?

KOD SLABIJIH ČITAČA Ø čitati na glas i prepričati pročitano

UČENICI KOJIMA JE POTREBNA STALNA POMOĆ Ø greška je reći: “Do četvrtog razreda sam mu pomagao, a sad više ne treba. ” Ø ako ste pomagali, znači da dijete iz raznih razloga nije razvilo samostalnost, sada će im pomoć još više trebati jar su djeca nesigurna, više izgubljena, brži je tempo obrade gradiva Ø kad prođe razdoblje prilagodbe treba ih početi osamostaljivati Ø pomagati im da nauče kako učiti.

UČENICI KOJI NEMAJU AUTOMATIZIRANE RAČUNSKE RADNJE Svakodnevno vježbati sve četiri računske radnje. Tablicu množenja i dijeljenja. Motivirati ih možete igrom pogađanja, kvizom, igranjem obrnutih uloga.

UČENICI KOJI NEMAJU RAZVIJENE ŠKOLSKE NAVIKE Ø to su oni učenici koji su bez puno napora i učenja svladavali nastavno gradivo Ø zbog većeg obima gradiva i različitog načina ispitivanja takva djeca se mogu početi „gubiti“ u količini gradiva Ø od velike je važnosti suradnja RODITELJ- UČITELJ Ø razmjena obavijesti važnih za napredak djeteta.

KAKO STEĆI NAVIKE UČENJA ? Ø napraviti plan učenja i učiti svaki dan Ø imati stalno mjesto za rad Ø za vrijeme učenja ukloniti sve što bi moglo odvući pažnju. TV, radio…. . Ø utažiti glad i žeđ Ø gradivo učiniti što smislenijim. Objasniti nepoznate riječi.

Aktivno učiti: Ø podcrtati što je važno Ø zabilježiti najvažnije gradivo Ø slično gradivo grupirati Ø nakon pročitanog prepričati svojim riječima Ø povratna informacija. Roditelj ili neka druga osoba treba ispitati dijete.

Ø više puta ponoviti ono što se uči Ø učenje rasporediti u vremenu Ø nakon učenja važno je NAGRADITI ( sladoled, kino, biranje nečega što veseli dijete).

Ø NE OČEKUJTE SAVRŠENSTVO Ø USPJEH JE KAD JE DIJETE SRETNO I ZADOVOLJNO SOBOM Ø NE USPOREĐUJTE DIJETE S DRUGOM DJECOM Ø DIJETE TREBA NAUČITI DA SE NATJEČE SAMO SA SOBOM

PRUŽITE DOBAR PRIMJER SVOJOJ DJECI DOPUSTITE SVOM DJETETU DA BUDE PROSJEČNO

POKAZUJTE IM LJUBAV SLUŠAJTE SVOJE DIJETE

AKO GA KORITE ZA NEŠTO LOŠE, POHVALITE ZA DOBRO NE PRETJERUJTE NI S POHVALAMA

POMOZITE IM DA VIDE SVOJE DOBRE I LOŠE OSOBINE.

NA KRAJU • Kad Vam zatreba pomoć i potpora potražite pomož Stručne službe škole • logopedica, psihologica, pedagogica

Prezentaciju izradila: Dubravka Petković, OŠF U prezentaciji korišten tekst iz priručnika za učitelje “Vesele matematičke zgode” autora Gordane PaićŽeljka Manzoni. šk, 2007.