STRES U RADU Pripremio Profesor psihologije Sinia Brlas
STRES U RADU Pripremio: Profesor psihologije Siniša Brlas Zavod za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičko-podravske županije Djelatnost za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti sa zaštitom mentalnog zdravlja
Što je stres? Niz promjena koje se događaju “u nama” kada smo izloženi pritisku da udovoljimo zahtjevima kojima ili ne možemo udovoljiti ili to činimo osobito teško. Navedene promjene mahom su posljedica misli o okolnostima u kojima smo se zatekli i koje (okolnosti) ne možemo kontrolirati, ali i nepovoljnjih utjecaja iz okoline. Iako je (stresna) reakcija organizma na ove utjecaje primarno adaptativna (pokušaj uspostave narušene ravnoteže), takvo stanje može ugroziti psihičko (mentalno) i tjelesno zdravlje kao i društvenu ulogu pojedinca. Može dovesti i do ozbiljnih zdravstvenih problema jer stvara uvjete za razvoj srčanožilnih i krvožilnih oboljenja, depresije i sličnih tegoba i bolesti te posredno skraćuje životni vijek. A stres na radnom mjestu? Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je stres na radnom mjestu svjetskom epidemijom.
Vrste stresa • Fiziološki stres Reakcija organizma na štetna djelovanja (određen je stanjem napadnutog ili oštećenog tkiva). • Sociološki stres Reakcija zajednice ili grupe na utjecaje koji na njih djeluju. • Psihološki stres Reakcija pojedinca na razne utjecaje. Ovdje je važna subjektivna procjena pojedinca.
Izvori stresa nazivaju se stresorima. Zdrav način života i ulaganje u zdravlje (tjelesno i mentalno) doprinose samo dijelom otpornosti na stres, ali ne uklanjaju njegov(e) uzrok(e). Najbolje je prevenirati i izbjeći stres, koliko je god i kada je god to moguće.
Izvori stresa u radu mogu biti: • • • Radni uvjeti Odnosi među ljudima Ličnost pojedinca Radni zadatak Radno okruženje Radna uloga Istovremeno djelovanje više stresora na radnom mjestu, a osobito dugotrajna izloženost pojedinca kombinaciji ovakvih nepovoljnih utjecaja može dovesti do tzv. sagorijevanja/izgaranja na poslu (engl. burnout).
Radni uvjeti kao izvor stresa Osvjetljenje Uvjet je dobre vidljivosti. Ako radnik ne vidi dobro kada radi, vrijeme reakcije se produljuje i zbog toga radi sporije i s većim rizikom da pogriješi, a ujedno je i napet i brže se umara, a slično je i u uvjetima kada je previše svjetla (psihološki stres). Može doći i do oštećenja vida (fiziološki stres). Buka i vibracije Navikavanje na buku može oštetiti sluh (fiziološki stres). Od buke radnik ne čuje uređaje i glasove, teško se koncentrira na posao i ne može razmišljati o radnim zadacima (psihološki stres). Buku prate vibracije koje smanjuju preciznost pokreta i oštrinu vida, ubrzavaju rad srca i mogu povisiti krvni tlak (fiziološki stres). Toplina i hladnoća Rad izvan optimalne radne temperature i vlage u zraku napreže organizam (fiziološki stres), pažnja se smanjuje i radnik radi sporije te može pogriješiti u radu (psihološki stres). Smjenski rad Dovodi do narušavanja bioritma (fiziološki stres), opterećuje obiteljske odnose (sociološki stres) te povećava rizik od tjeskobe i depresije (psihološki stres).
Međuljudski odnosi kao izvor stresa Ako su ljudi okruženi ugodnim i kooperativnim suradnicima lakše će podnositi i savladavati stresne situacije u radu, i suprotno. Manji je stres u manjoj grupi (bolja je međusobna povezanost članova). Loši međuljudski odnosi mogu biti izvor stresa. Na međuljudske odnose djelujemo i sami.
Ličnost pojedinca kao izvor stresa Postoje interindividualne razlike: • Pojedine osobe imaju jači doživljaj stresa nego ostale (više su “sklone stresu”). • Neke su osobe otpornije na stres od ostalih. Važni su: • subjektivna procjena situacije (naše misli) • osjećaj kontrole nad situacijom (lokus kontrole) Na stres djeluju i motivacija pojedinca na poslu, inteligencija, obrazovanje, samopoštovanje.
Radni zadatak kao izvor stresa Kada je radni zadatak pretežak i njegovi zahtjevi nadilaze naše mogućnosti. Kada nam je izvršenje zadatka iznimno važno te smo izloženi jakom pritisku da ga moramo izvršiti. Kada je radna zadaća nejasna. Kada je posao monoton. Kada odustajemo od započetih zadataka.
Radno okruženje kao izvor stresa Stresu osobito doprinose: • Međusobna udaljenost zaposlenih koja nije primjerena vrsti posla (bilo izolacija, bilo neprimjerena blizina). Psihološka podjela prostora: – Intimni prostor (do 45 cm oko/od nas) – Osobni prostor (45 -120 cm od nas) – Socijalni prostor (1, 2 – 3, 5 m od nas) – Javni prostor (više od 3, 5 m od nas) • Manjak zaposlenih (pritisak posla na zaposlene kada ih je premalo).
Radna uloga kao izvor stresa Čovjek istovremeno u životu ima različite uloge koje ponekad mogu biti u suprotnosti s onom na poslu (konflikt uloga). Radna zadaća može biti u suprotnosti s osobinama ličnosti pojedinca. Zahtjevi posla mogu biti kontradiktorni (npr. traži se da se istovremeno napravi nešto detaljno, ali u što kraćem roku). Kada više nadređenih od radnika ima različite zahtjeve (konflikt uloge).
Rani znaci stresa na poslu Fiziološki: • Glavobolja • Poremećaj sna • Bolovi u želucu • Promjene krvnog tlaka • Hormonalne promjene Psihološki: • Teškoće koncentracije • Neugodna čuvstva/emocije • Nezadovoljstvo poslom • Osjećaj besmislenosti onoga što radimo Promjena ponašanja: - Smanjena radna efikasnost (radimo sporije, griješimo u radu…) - Razvoj rizičnih ponašanja: kofein, duhan, alkohol, droga, kockanje, poremećaj prehrane (prejedanje, gubitak apetita…)
Stres s namjerom - psihički teror na radnom mjestu (engl. mobbing) Odnosi se na… … neprijateljsku i neetičnu komunikaciju koja je sustavno usmjerena od strane jednoga ili više pojedinaca prema (uglavnom) jednom pojedincu… …koji je tada u poziciji u kojoj je bespomoćan ili je u nemogućnosti obraniti se.
Tipično ponašanje zlostavljača (kod mobbinga) • • • Onemogućavanje iznošenja mišljenja. Onemogućavanje socijalnih kontakata. Narušavanje osobnog ugleda. Otežavanje radne situacije. Ugrožavanje zdravlja. Da bi se radilo o mobbingu zlostavljanje mora trajati dulje (biti sustavno) i sadržavati više navedenih oblika ponašanja.
Koje simptome i posljedice možemo očekivati nakon izlaganja stresu/mobbingu? • Osjećaj bespomoćnosti • Anksioznost i razvoj depresije • Borbu za prava ili bijeg iz situacije (česta i duga bolovanja) • PTSP (posttraumatski stresni poremećaj)
Suočavanje sa stresom
Prilagođeno i neprilagođeno ponašanje kao odgovor na frustraciju i stres PRILAGOĐENO PONAŠANJE • Usklađivanje svojih očekivanja s mogućnostima (pogoduje izbjegavanju frustracije i stresa). – Bolje toleriranje stresora (vježbanje otpornosti na stres) – Kontroliranje djelovanja stresora (izbjegavanje stresora) NEPRILAGOĐENO PONAŠANJE • Obrambeni mehanizmi (mogu pomoći kod ublažavanja intenziteta frustracije i stresa, ali narušavaju međuljudske odnose i društvenu ulogu pojedinca). REZIGNACIJA • Također je obrambeni mehanizam, ali krajnji jer podrazumijeva odustajanje od pokušaja “borbe” sa stresorima.
Obrambeni mehanizmi Da bi se zaštitili od frustracije i stresa ljudi koriste tzv. obrambene mehanizme, a koji smanjuju unutarnju napetost pojedinca iako mogu pogoršati njegove odnose s okolinom. Najčešći obrambeni mehanizmi su: agresija (direktna agresija kada se borimo za svoja prava i pomaknuta agresija kada ne napadamo izvor teškoća već se iskaljujemo na drugim osobama ili predmetima), supstitucija (zamjena ciljeva na način da novoizabrani cilj barem djelomično zadovoljava onemogućenu potrebu), kompenzacija (ostvarivanje uspjeha u nekoj aktivnosti da bi se pokrio neuspjeh u nekoj drugoj), projekcija (pripisivanje svojih mana i nedostataka drugima da se ne moramo s njima suočavati), regresija (neprikladno ponašanje koje nalikuje ponašanju djeteta; zato se i naziva regresivnim, kao povratak u ranije faze razvoja), fiksacija (ustrajanje na aktivnostima koje ne dovode do cilja, umjesto da se promijeni aktivnost), negiranje (odbijanje pojedinca da prihvati neke svoje nedostatke i suoči se s njima) i rezignacija (odustajanje od svega kada su ciljevi onemogućeni).
Mjerenje načina suočavanja sa stresom Koriste se postupci (upitnici i sl. ) namijenjeni prepoznavanju misli i postupaka koje pojedinac koristi u izlaženju na kraj sa specifičnim stresnim događajem. Tako se dobiju korisni podaci o procesima suočavanja (strategijama) sa stresom. Strategije suočavanja sa stresom potom se mogu uvježbavati.
Suočavanje sa stresom – izbjegavanje stresa Što za sebe može učiniti radnik: • Izbjegavati okolinu koja je siromašna podražajima, ali i onu s preintenzivnim podražajima. Ne treba se osamljivati, ali nije uvijek ugodno ni biti u velikim gužvama. • Organizirati životno okruženje koje će omogućiti fleksibilne stilove života (prilagođavati se). Okružite se ljudima koji mogu prihvatiti različitosti. Ne moramo svi jednako razmišljati da bismo se slagali. • Držati pod kontrolom vlastiti život i postupke. Organizirajte si vrijeme tako da budete zadovoljni, da stignete učiniti sve što ste planirali. • Opuštati se. Pronađite situacije u kojima ste opušteni i što više vremena provodite u takvim situacijama. Birajte i društvo osoba s kojima se dobro osjećate.
Što za radnike može učiniti poslodavac: • Ustrojiti različite oblike podrške zaposlenicima (razumijevanje, solidarnost, savjetovanje). Dobrodošla je i stručna pomoć savjetovatelja, industrijskih psihologa i ostalih stručnjaka. • Radnu sredinu organizirati na način da potiče zdravlje, a ne da potiče bolest. Koristiti pomoć industrijskih psihologa koji su za navedeno obučeni. Omogućiti radnicima redovito odmaranje, pri čemu je bolje dopustiti veći broj kraćih pauza nego odobriti manji broj duljih pauza. Postavljati samo ostvarive ciljeve. • Procjenjivati utjecaj pretjeranih zahtjeva u odnosu na kapacitet (obim radnih zadataka) kao i utjecaj međuljudskih odnosa na zdravlje ljudi. Rasporediti radne zadatke na dovoljan broj ljudi kako bi se sačuvalo njihovo zdravlje i sposobnost da pruže maksimalnu radnu učinkovitost na poslu. Poboljšati selekciju radnika s obzirom na zahtjeve posla. • Educirati se i informirati o suvremenim trendovima u organizaciji rada, ergonomiji, industrijskoj psihologiji i ostalim važnim područjima.
Poruke za kraj • Imate snažne obrambene mehanizme spremne za najveće životne bitke, ali gubite kada najjače oružje koristite za sitnice i upuštate se u bitke koje nisu Vaše. • Ne pokušavajte mijenjati svijet - promijeniti možete samo sebe. • Nemojte govoriti: “Trebao/la sam. . . ” nego: “Od sada ću. . . ” • Zaboravite savršenost - težite poboljšanju. • Kada imate problem zamislite što ćete o njemu misliti za nekoliko godina - nećete ga se vjerojatno ni sjetiti. • Uvijek postavljajte pozitivne i ostvarive ciljeve. • Što više se opuštajte. • Njegujte zdravi životni stil (kretanje, prehrana, druženja…).
Radionica Identifikacija stresnih činitelja radne sredine
U kojoj mjeri stresu u radu doprinose (pronalazimo li možda sebe ovdje): Organizacija rada • vremenski pritisak rokova • nejasno definirane uloge i zahtjevi posla • neadekvatna opremljenost radnog mjesta Ne/suradnja i međuljudski odnosi • premalo suradnika u timu, preopterećenost brojem zadaća, loša organizacija rada • loši odnosi sa suradnicima, stalni natjecateljski odnosi, nedostatak podrške, nedostatak autonomije • psihički teror (mobbing) Težnja za osobnim rastom i razvojem • nejasna pravila napredovanja i korištenja godišnjeg odmora • nedostatak edukacije potrebne za posao, nedostatak stručne i organizirane supervizije
Prednosti samoprocjenjivanja • Ekonomičnost (brzina i jednostavnost primjene) • Kvantitativno iskazivanje rezultata (brojčana vrijednost na skali procjene olakšava samouvid) • Uspoređivanje rezultata višekratne primjene istog instrumenta kod istog ispitanika (praćenje osobnog rasta i razvoja) • Uspoređivanje rezultata različitih ispitanika i rangiranje (procjena pojedinca u suradničkom kontekstu)
Hvala na pozornosti!
- Slides: 29