Stres Stanje prijetnje tjelesnoj duevnoj socijalnoj i duhovnoj

Stres § Stanje prijetnje tjelesnoj, duševnoj, socijalnoj i duhovnoj ravnoteži označava se stresom. § Fiziološka reakcija na fizičku ili psihološku prijetnju.

Stresor § Čimbenik koji prijeti ravnoteži § Stresna situacija je svaka ona situacija koja zahtijeva prilagodbu organizma

Dobar i loš stres § § § Svaki stres nije loš Bez stresa se ne može živjeti Život je stres (Stres je život)

Tri faze u stresnom odgovoru § Uzbuna (alarm): borba, bijeg ili imobilizacija § Prilagodba (adaptacija): preduvjet zdravlja § Iscrpljenje: pod dugotrajnim utjecajem stresa (razvoj bolesti)

Reakcija čovjeka u stresnim situacijama § Borba § Bijeg § Imobilizacija

Stresni odgovor može biti: § Pojačan (povišen krvni tlak, čir na želucu, infarkt srca-osobe tipa “A”)-adrenalin, noradrenalin § Oslabljen (zbog poremećaja imunološkog sustava, reumatoidni artritis)kortikosteroidi

Tjelesne bolesti (psihosomatske bolesti) § Alergije, Astma § Infarkt srca, srčane tegobe, arterijska hipertenzija § Artritis, Bol u leđima, vratu i ramenima § Glavobolje (migrena) § Gripa, prehlada § Kožna bolesti (psorijaza, neurodermitis…) § Ulkusna bolest § Seksualni poremećaji

Psihičke posljedice stresa § § § Opći anksiozni poremećaj(strah) Fobije depresija PTSP Kod genetski predisponiranih i pokretač duševnih bolesti(važnost životnih događaja)

Spektar depresivnog poremećaja Anksiozni Umorni i nemotivirani 35 % 35% bolesnika ima primarno simptome sniženog raspoloženja, umora, gubitka životne energije, motivacije i zadovoljstva 34% 31% 34% bolesnika ima blage simptome umora, gubitka energije, pretjerane zabrinutosti i napetosti Adelphi Neurosis Market Research Study, 1997. A. Gupta 2000 (n=1590). 31% bolesnika ima primarno anksiozne simptome

Umor je najčešći razlog za traženje medicinske pomoći § SAD: § 7. najčešći razlog za traženje liječenja § 28% žena i 19% muškaraca izjavljuje da im je umor glavni problem § Francuska: § 42% bolesnika osjeća umor § 7. 6% traži liječničku pomoć isključivo zbog umora (izolirani simptom) § UK: § 23% žena i 13% muškaraca spominje umor kao simptom, u liječnika opće prakse Fuhrer R. L’encephale. 1994; 20: 603 -609. David A, et al. BMJ. 1990; 301: 1199 -1202.

Gubitak energije u depresivnih bolesnika: što bolesnici izjavljuju § “Jednostavno ne mogu dalje. " § “Sve je napor. " § "Istrošio / istrošila sam se. " § “Uvijek sam tako umoran / umorna. " § “Ne mogu zamisliti da idem dalje. " § “Toliko sam umoran / umorna da ne mogu uživati u stvarima koje sam prije volio / voljela. "

Bolesnici dijagnosticirani kao depresivni (%) Samo nekolicina bolesnika prepoznaje da je umor simptom depresije 100 ispitanika koji iskazuju simptom umora kao primarni simptom • 24 bolesnika zadovoljavalo je kriterije za depresivni poremećaj (prema Diagnostic Interview Schedule-III) • Međutim samo 4 bolesnika od dijagnosticiranih depresivnih, prepoznavalo je da bi umor mogao biti simptom depresije 83 % 17 % Prepoznaju da je Ne prepoznaju da je umor simptom depresije Manu, P et al. , J Affect Disord 1989; 17: 165 -172

Stresori u školskom sustavu? § Od samog djelatnika (što očekujemo od samog sebe – pravi Ego, od svoje profesije i svojih kolega profesionalni Ego ) § Od učenika (što očekujemo od učenika, držanje i ponašanje učenika…) § Od roditelja ( roditeljska očekivanja od školskog sustava- traženje odgovornosti, prenošenje odgovornosti za odgoj i obrazovanje na učiteljaprofesora…) § Od društva (društvena očekivanja-pitanje uloge učitelja/knjižničara-profesora u društvu…, očekivanja ministarstava kroz plan i program i kadrovska pitanja…

Učitelj/knjižničar je i stresor i pod stresom! §Stresor za učenike, roditelje…kolege §Pod stresom zbog učenika, roditelja, kolega, obitelji, društva. . . §U istom procesu je učitelj/knjižničar i stresor i pod stresom, osoba koja bi u stresogenoj situaciji (škola) trebala pomoći osobama u stresu - učenicima (roditeljima)!? §Odgoj i obrazovanje je stresogena aktivnost kako za učenike tako i za edukatore! Tek usvojeno znanje (cilj edukacijskog procesa) donosi zadovoljstvo (satisfakciju) – razrješenje stresogene situacije!

Prevencija i liječenje 1. § Važnost edukacije – stručnost i praktične vještine § Plan i program – realan i moguć (osjećaj sigurnosti) § Hijerarhija (ravnatelj, ministarstvo), autoritet (kolege, savjetnici, mentori)… § Razgovor, podrška i razumijevanje § Učenje o stresu i rano prepoznavanje ljudi pod stresom preduvjet pomoći i ev. liječenja

Prevencija i liječenje 2. § § § Odmor, slobodno vrijeme Tehnike opuštanja, autogeni trening, Psihoterapija (bihevioralno-kognitivna, psihodinamska), § Lijekovi-psihofarmaci (antidepresivi, anksiolitici-sedativi, hipnotici)