STRES KOD NASTAVNIKA Stres u ljudi mogao bi

STRES KOD NASTAVNIKA

• Stres u ljudi mogao bi se odrediti kao stanje znatne narušene psihofiziološke stabilnosti organizma koje ugrožava njihovo samopoštovanje ili općenito njihovu dobrobit. Uzrokuju ga stanoviti podražaji zvani STRESORI, a očituju se u vrlo prepoznatljivoj stereotipnoj reakciji koja ima tri povezane faze: fazu alarma, fazu otpora i, ako stresor duže vrijeme djeluje, fazu rastrojstva i iscrpljenosti.

• Istraživanja (strana i domaća) nedvojbeno • • pokazuju da je stres na poslu jedan od najvažnijih uzroka nezadovoljstva poslom i “odlaska” iz nastavničke profesije. Visoka stresnost nastavničkog zvanja potvrđena je u nizu istraživanja bez obzira na različita sociodemografska obilježja (kao što su spol, dob, iskustvo i vrsta škole) uzoraka. Iako sam školski dan može biti kraći od radnog vremena ureda, nastavnici ulažu puno vremena u popodnevnim satima ili vikendom pripremajući predavanja, ocjenjujući radove i organizirajući izvannastavne aktivnosti.

Koji su to izvori stresa na poslu? Kronični izvori stresa u nastavničkom zanimanju Činitelji koji ovise o društvenim okolnostima (postoji interakcija društva i škole, no taj odnos nije uravnotežen) Činitelji školskog sustava i organizacije (rad u neodgovarajućim prostorijama, slaba opremljenost pomagalima nužnima za nastavu, “pokrivanje”satnice onih koji nedostaju, buka) Profesionalni činitelji (ponašanje i discipliniranje učenika, podučavanje nemotivirane djece, konflikt uloge: zadatak mu je supervizija i evaluacija znanja, uz istovremenu podršku i razumijevanje učenika, trošenje mnogo vremena na tzv. birokratske poslove)

Posljedice djelovanja stresa mogu biti: - psihosomatska oboljenja: čir na želucu, visoki krvni tlak, infarkt, astma, migrena i sl. - promjene u ponašanju: izbjegavanje socijalnih kontakata, problemi sa spavanjem, povećano konzumiranje alkohola i kave, pretjerano pušenje, svadljivost - emocionalne posljedice: tjeskoba, bijes, razdražljivost, krivnja, tuga, povećana ranjivost - kognitivne posljedice: zaboravljivost, konfuzija u razmišljanju, teškoće u koncentraciji, promjena stajališta o ljudima, životu i budućnosti.

Najveći izvori stresa istraživanjima: • nedovoljno priznanje za dobar rad • nemogućnost djelovanja na donošenje zakona i odluka koje se direktno tiču nastavničkog posla • neadekvatna plaća

Najmanje stresnim nastavnici procjenjuju: • pritisak od strane roditelja • bučni učenici • manjak opreme i loši uvjeti za rad

U SVRHU SMANJENJA ILI UKLANJANJA IZVORA RADNOG STRESA NEKI AUTORI PREDLAŽU STRATEGIJE KOJE UKLJUČUJU NAMJERE DA SE: • Da se postave jasni ciljevi podučavanja, te smanji radno • • opterećenje nastavnika na način da se poveća broj osoblja koji bi preuzeo obavljanje administrativnih poslova. Razviju strukture za pružanje potpore nastavnicima, tečajevi organizacije vremena, razni oblici savjetovanja, rad u maloj grupi. Osigura veće uvažavanje svih nastavnikovih potreba kroz fleksibilnije rukovodeće strukture koje će nastavnicima moći osigurati priznanja i nagrade za dobar rad, te im omogućiti veće sudjelovanje u donošenju odluka koje se tiču njihova posla.

Kako se nositi sa stresom? • - fizičke aktivnosti: a)vježbanje, trčanje, vrtlarstvo • • b)odlazak na izlete c)relaksacija, molitva, medit. - kognitivne sposobnosti; što uključuje dijeljenje briga s drugima, razvijanje pozitivnog pogleda na život, postav. realnih ciljeva i priznanje vlastitih ograničenja Razvoj interpersonalnih vještina i razvijanje dobrih međuljudskih odnosa

Cooper. “Nastavničko zvanje je politički nogomet, mijenja se u svakom trenutku; kombinacija stalnih promjena , s čestim novim zahtjevima vlade, u paru s dugim, društveno nepoticajnim radnim vremenom i niskom plaćom, čini recept za stres. ”

HVALA NA PAŽNJI!