Stilske figure Stilska sredstva izraavanja Pjesniki jezik Razlikuje

  • Slides: 42
Download presentation
Stilske figure Stilska sredstva izražavanja

Stilske figure Stilska sredstva izražavanja

Pjesnički jezik Razlikuje se od ostalih upotreba jezika: § konkretnošću u opisivanju § emocionalnošću

Pjesnički jezik Razlikuje se od ostalih upotreba jezika: § konkretnošću u opisivanju § emocionalnošću u izražavanju § ritmičnošću i skladom govorne strukture § bogatstvom značenja i smisla

Stilske figure § § § odstupanja od uobičajene uporabe jezika nastale su za potrebe

Stilske figure § § § odstupanja od uobičajene uporabe jezika nastale su za potrebe retorike (govorništva) u staroj Grčkoj u antičko doba stil je označavao dobar način pisanja i govora ukrašen, lijep govor �uvjerljiv govor stari su retoričari figure/ukrase bilježili i razvrstavali u skupine prema srodnosti

Podjela stilskih figura figure ponavljanja riječi misli konstrukcije

Podjela stilskih figura figure ponavljanja riječi misli konstrukcije

I. Figure ponavljanja § Nazivamo ih još � glasovne figure, fonološke figure ili figure

I. Figure ponavljanja § Nazivamo ih još � glasovne figure, fonološke figure ili figure dikcije. § Utemeljene su na glasovnim učincima – ponavljanjem glasova ili riječi ostvaruje se: - zvukovna izražajnost (ekspresivnost), blagozvučnost ili eufonija - povezuje se značenje i zvučanje

Asonanca (<lat. assonare – odjekivati) § ponavljanje istih samoglasnika u stihu Olovne i teške

Asonanca (<lat. assonare – odjekivati) § ponavljanje istih samoglasnika u stihu Olovne i teške snove snivaju, Oblaci nad tamnim gorskim stranama Monotone sjene rijekom plivaju Žutom rijekom među golim granama.

Aliteracija (<lat. ad littera – od, k slovu) § ponavljanje istih suglasnika ili glasovnih

Aliteracija (<lat. ad littera – od, k slovu) § ponavljanje istih suglasnika ili glasovnih skupina u stihu …I cvrči, cvrčak na čvoru crne smrče… Zuji, zveči, zvoni, zvuči, Šumi, grmi, tutnji, huči, To je jezik roda moga.

Onomatopeja § oponašanje zvukova iz prirode …pljus, fiju, cijuču, žvrgolje, grliču… Sitni cvrčak sjetno

Onomatopeja § oponašanje zvukova iz prirode …pljus, fiju, cijuču, žvrgolje, grliču… Sitni cvrčak sjetno cvrči…

Anafora § ponavljanje iste riječi ili skupine riječi na početku više stihova ili strofa

Anafora § ponavljanje iste riječi ili skupine riječi na početku više stihova ili strofa Barbara bješe bijela boka Barbara bješe čvrsta, široka Barbara bješe naša dika Barbara, lijepa ko slika.

Epifora § ponavljanje istih riječi na kraju stihova Čujem u snu, Sanjam u snu

Epifora § ponavljanje istih riječi na kraju stihova Čujem u snu, Sanjam u snu Vidim u snu… I oni su se malom čudili, a on se opet njima čudio, i tako su se svi čudili.

Simploka § anafora + epifora To sada gleda on, To sada misli on, To

Simploka § anafora + epifora To sada gleda on, To sada misli on, To sada sanja on.

Anadiploza § ponavljanje riječi s kraja jednoga na početku drugoga stiha Te si tako

Anadiploza § ponavljanje riječi s kraja jednoga na početku drugoga stiha Te si tako rano uranila, Uranila u svetu nedjelju… A naša ulica je duga Duga, …

II. Figure konstrukcije § § zovemo ih još sintaktičke figure (<grč. syntaxis – slaganje

II. Figure konstrukcije § § zovemo ih još sintaktičke figure (<grč. syntaxis – slaganje riječi) nastaju odstupanjem od gramatičkoga reda riječi u nekoj cjelini (izrazu, stihu, ulomku) svako takvo odstupanje uočljivo je i izražajno, sredstvo ostvarenja posebnoga stila � stilogeno sredstvo njima se postiže ritmičnost pjesničkoga izraza

Inverzija § poredak riječi obrnut od gramatičkoga Ljubim ruke bijele. ( Ljubim bijele ruke.

Inverzija § poredak riječi obrnut od gramatičkoga Ljubim ruke bijele. ( Ljubim bijele ruke. ) I čudno ima ime: Napuštena pruga. Tu svaki vagon dimnjak ima, Željezni nahereni, tužni.

Elipsa § izostavljanje dijelova misli, ali tako da se smisao ipak može razabrati Lijepe

Elipsa § izostavljanje dijelova misli, ali tako da se smisao ipak može razabrati Lijepe kolo vode, ružne kuću grade. Nedjelja. Tužno. Znamo, o znamo… Na vješalima. Suha kao prut. Na uzničkome zidu. Zidu srama.

Retoričko pitanje § pitanje na koje se ne očekuje odgovor; postavlja se radi postizanja

Retoričko pitanje § pitanje na koje se ne očekuje odgovor; postavlja se radi postizanja dojma Što sam? Tko sam? Ja samo sanjar… Bit ili ne bit – to je pitanje! O gdje si sada, gdje si, Bezimena?

Polisindeton § gomilanje veznika bez gramatičke potrebe I nema oca ni majke, I nema

Polisindeton § gomilanje veznika bez gramatičke potrebe I nema oca ni majke, I nema sestre ni brata, I nema drage ni druga… I kosti su mu umorne I duša mu je žalosna I on je sam i zapušten….

Asindeton § izostavljanje veznika Misli mlada , (da) nitko je ne čuje, (ali) slušalo

Asindeton § izostavljanje veznika Misli mlada , (da) nitko je ne čuje, (ali) slušalo je momče čobanine Tu svaki vagon dimnjak ima, Željezni, nahereni, tužni.

III. Figure riječi § tropi <grč. tropos – okret, promjena § nastaju promjenom osnovnog,

III. Figure riječi § tropi <grč. tropos – okret, promjena § nastaju promjenom osnovnog, uobičajenog značenja pojedinih riječi – prijenosom značenja § njima se djeluje na značenjski sloj pjesme

Metafora § preneseno značenje gradi se prema sličnosti, stoga je nazivamo i skraćenom poredbom

Metafora § preneseno značenje gradi se prema sličnosti, stoga je nazivamo i skraćenom poredbom (iskazuje se samo drugi član poredbe) Moj prijatelju mene više nema, Al nisam samo zemlja, samo trava… Ruže su munje misli, one su u srcu strijela.

Metonimija § § preneseno značenje se gradi prema nekim stvarnim odnosima, logičkoj zavisnosti podvrsta

Metonimija § § preneseno značenje se gradi prema nekim stvarnim odnosima, logičkoj zavisnosti podvrsta metafore; zamjena imena jarčeva pjesma – tragedija sijeda kosa – starost čitam Cesarića – Cesarićevu poeziju Brojim stope na bijelome snijegu. Smrt do smrti. Smrt su stope moje. (stopa je metonimija hoda prema smrti)

Sinegdoha § dio se uzima umjesto cjeline Za to neću maknuti ni malim prstom.

Sinegdoha § dio se uzima umjesto cjeline Za to neću maknuti ni malim prstom. Moje je tijelo bolesno I žudi tiho jednu bolnicu. § jednina umjesto množine Kinez je skroman → svi Kinezi Nijemac je marljiv. Talijan temperamentan.

Personifikacija § pridavanje ljudskih osobina neživomu, životinjama, biljkama, apstraktnim pojavama Sama knjiga caru besjedila.

Personifikacija § pridavanje ljudskih osobina neživomu, životinjama, biljkama, apstraktnim pojavama Sama knjiga caru besjedila. Duša je zanijekala sve njezino i ne zna kome se utječe

Eufemizam § ublažavanje nekog izraza da ja o vas ne ogriješim duše = da

Eufemizam § ublažavanje nekog izraza da ja o vas ne ogriješim duše = da vas ne ubijem; onaj rogati = đavao… Jer knjiga ta što držiš je u ruci, Samo je dio mene koji spava.

Epitet § ukrasni pridjev ili skupina riječi koja se dodaje drugoj riječi da bi

Epitet § ukrasni pridjev ili skupina riječi koja se dodaje drugoj riječi da bi je istaknula Siroti mrtvac ja sam… Riječi je splelo crno lišće, lišće krvavo…. Stalni epiteti - u narodnim pjesmama: rujno vino, vjerna ljuba, britka sablja, bijelo lice, bijeli grad…

Alegorija § § produžena metafora – preneseno se značenje proteže na cjelinu (stoga je

Alegorija § § produžena metafora – preneseno se značenje proteže na cjelinu (stoga je smatramo i figurom misli) basna se zasniva na alegoriji, čitava djela mogu biti alegorije (npr. roman Starac i more) Ja koji sam u silnim olujama i valovima upravljao državnim brodom i neoštećena ga vratio u luku, ja da se bojim natmurena tvoga čela i duha tvoga druga?

Simbol § § § odabrani, konkretni predmet kojim se označava bitno svojstvo pojma koji

Simbol § § § odabrani, konkretni predmet kojim se označava bitno svojstvo pojma koji se simbolom predstavlja stalni, opći simboli → amblemi križ – kršćanstvo, vaga – pravda, maslinova grančica – mir, kosa – smrt, zvijezda – duh, voda – život… pjesnički simboli→ individualni, kontekstualni jer su razumljivi samo u kontekstu djela

Simbol § § Samo gordi jablan lisjem suhijem, šapće o životu mrakom gluhijem, Kao

Simbol § § Samo gordi jablan lisjem suhijem, šapće o životu mrakom gluhijem, Kao da je samac usred svemira. čovjek Teče i teče, teče jedan slap; život uopće Što u njem znači moja mala kap? život pojedinca

IV. Figure misli § odnose se na širi smisao onog što je rečeno §

IV. Figure misli § odnose se na širi smisao onog što je rečeno § zasnovane su na prenesenom značenju § kao i tropi, one djeluje na značenjskom, semantičkom sloju pjesme – pojačavaju, naglašavaju, ističu smisao pjesničkoga teksta

Poredba § § § usporedba, komparacija jedna od najčešćih stilskih figura uspoređivanje na osnovi

Poredba § § § usporedba, komparacija jedna od najčešćih stilskih figura uspoređivanje na osnovi nekih zajedničkih svojstava: Volio sam je kao travu i kao jasenje Ko trstiku i kanarinca Ko uspavanku i majčino buđenje…

Antiteza § posebna vrsta poredbe koja se zasniva na opreci, suprotnosti – kontrast Bučni

Antiteza § posebna vrsta poredbe koja se zasniva na opreci, suprotnosti – kontrast Bučni su anđeli tuge… Al anđeli radosti šute. Djeca su radost i žalost. Tijesan mi bijaše vijek, a velebna bješe mi duša.

Slavenska antiteza § posebna vrsta antiteze sastavljene od tri dijela, česta u narodnoj poeziji

Slavenska antiteza § posebna vrsta antiteze sastavljene od tri dijela, česta u narodnoj poeziji slavenskih naroda (slavenska poredba) Što se bijeli u gori zelenoj? Al je snijeg, a al su labudovib? Nit je snijeg ne a, nit su labudovi ne b nego šator age Hasanage. c § Prvo se postavi jedna tvrdnja-pitanje (a), zatim druga (b), a potom se niječe prva (ne a) i druga tvrdnja (ne b) pa se postavlja nova tvrdnja (c).

Hiperbola § figura preuveličavanja, predimenzioniranja radi naglašavanja emocionalnoga stava: Ja sam danas ispio sunce

Hiperbola § figura preuveličavanja, predimenzioniranja radi naglašavanja emocionalnoga stava: Ja sam danas ispio sunce plamno I žilice su moje nabrekle ko potoci. U utrobi se mojoj ljuljuška more tamno… § česta u svakodnevnom govoru Poludjet ću od buke. Crknut ću od gladi. Rekao sam ti to milijun puta.

Litota § § § suprotna hiperboli pravi se izraz zamjenjuje slabijim u pravilu negativnim

Litota § § § suprotna hiperboli pravi se izraz zamjenjuje slabijim u pravilu negativnim ili suprotnim (po načelu kontrasta) Otišli ste malo predaleko. (nepristojni ste) Od eufemizma razlikuje se po tome što se izraz samo prividno oslabljuje, a ustvari se želi pojačati, često zbog izazivanja ironičnog efekta: Ona je ugodno popunjena.

Gradacija § figura stupnjevanja radi pojačavanja osnovnoga dojma I biti slab, i nemoćan, I

Gradacija § figura stupnjevanja radi pojačavanja osnovnoga dojma I biti slab, i nemoćan, I sam bez igdje ikoga, I nemiran, i očajan. I gaziti po cestama I biti gažen u blatu, Bez sjaja zvijezde na nebu.

Ironija § § § izražavanje putem suprotnosti – misli se suprotno od onoga što

Ironija § § § izražavanje putem suprotnosti – misli se suprotno od onoga što se kaže može varirati od šale do sarkazma Ti si mi krasan prijatelj! približava se pojmu parodije Volim ići u kazalište. Mnogo je realnije od života. Otkriće Amerike je početak smrti umjetnosti. Ako su bogatun i siromah braća, onda je bogatome ime Kain. Oscar Wilde

Paradoks § § izricanje naizgled protuslovne misli najpoznatiji paradoks: Znam da ništa ne znam.

Paradoks § § izricanje naizgled protuslovne misli najpoznatiji paradoks: Znam da ništa ne znam. (Sokrat) Život je smrt, a smrt je život. Guslara sretoh. Bio je slijep. Al reče: - Sinko, život je lijep! Zbunih se malko. – zar zbilja lijep? - Vidjet ćeš, sinko, kad budeš slijep!

Oksimoron – „oštroumna ludost” § § § spajanje naizgled suprotnih pojmova blizak paradoksu vrlo

Oksimoron – „oštroumna ludost” § § § spajanje naizgled suprotnih pojmova blizak paradoksu vrlo je efektan; izaziva dublji dojam Radosni mrtvac Cvjetovi zla Zimsko ljetovanje – naslovi književnih djela istinita laž užasno lijepo strašno dobro – svakodnevni govor

Kako razlikovati… …metaforu, personifikaciju i alegoriju? Značenje im je dostupno samo u figurativnom smislu

Kako razlikovati… …metaforu, personifikaciju i alegoriju? Značenje im je dostupno samo u figurativnom smislu – uvijek je preneseno. Dvostruko čitanje: uvijek se može čitati doslovno i u prenesenom značenju.

Alegorija Jedna lastavica ne čini proljeće. Možemo čitati i doslovno i preneseno. lastavica –

Alegorija Jedna lastavica ne čini proljeće. Možemo čitati i doslovno i preneseno. lastavica – dobra vijest; proljeće – sreća alegoričnost Reklama: Stavite tigra u svoj motor. Samo riječ tigar ima preneseno značenje. Doslovno shvaćeno iskaz je besmislen. Ovako, radi se o metafori. Alegorija je temelj mnogih jednostavnih oblika: poslovica, aforizam, zagonetka, basna, satira, parabola…

Kako razlikovati… …epitet od atributa? atribut – pridjev koji pobliže označava imenicu (sužava, precizira

Kako razlikovati… …epitet od atributa? atribut – pridjev koji pobliže označava imenicu (sužava, precizira ili terminologizira njezino značenje) kameni zid, brzi vlak, bjeloglavi sup… Nositelj dodatne obavijesti. epitet – pridjev koji imenicu obogaćuje poetskom karakterizacijom, izražava emociju lirskoga subjekta, njegovu perspektivu motrenja ugašene slutnje, nijeme oči, filigranski pločnici… Nositelj stilogene karakterizacije.

Kako razlikovati… …litotu od eufemizma? Litota je svjesno slabljenje ili § Eufemizam je ublažavanje,

Kako razlikovati… …litotu od eufemizma? Litota je svjesno slabljenje ili § Eufemizam je ublažavanje, umanjivanje s ciljem pojačavanja zamjenjivanje vulgarizama, ideje, misli, predodžbe, emocije. tabuiranih riječi izrazom § pretjerivanje prema dolje koji stišava emotivnu § oblik retoričnoga isticanja funkciju jezika. (skromnost, odmjerenost, ironija, diplomatičnost) zemlje u razvoju nerazvijeni Tvoj tekst nije baš posve jasan. Tekst ti je kaotičan. §