Standardizacija crnogorskog jezika Crnogorski jezik Za standardizaciju jezika

Standardizacija crnogorskog jezika

Crnogorski jezik • Za standardizaciju jezika, osim lingvističkih , potrebni su i društveno-politički okviri. • Raspadom SFRJ stvorena je potreba standardizacije službenih jezika u tim državama. Tome su najprije pristupili Hrvati i Srbi, a osamostaljivanjem Crne Gore stvorena je potreba za standardizacijom crnogorskog jezika.

Crnogorski jezik • I prije sticanja državne nezavisnosti u Crnoj Gori bilo je zalaganja za standardizaciju crnogorskog jezika. • Krajem 60 -tih godina XX vijeka javila se generacija crnogorskih intelektualaca koja je počela insistirati na uvođenju crnogorske varijante u okviru nekadašnjeg zajedničkog jezika, a zatim i na priznanju zasebnog crnogorskoga jezika. • Najistrajniji u tim zalaganjima bio je Vojislav. P. Nikčević(19352007)filolog i istoričar književnosti. • U 40 -godišnjem radu na izučavanju i afirmaciji crnogorskoga jezika, on je, između ostalog, objavio i : v Dvotomnu istoriju Cnogorski jezik, I i II(izdala Matica crnogorska, Cetinje, 1993. i 1997) v Pravopis crnogorskoga jezika (izdao Crnogorski PEN centar, Cetinje, 1997) v Gramatiku crnogorskoga jezika(DANU, Podgorica, 2001)

Savremena situacija • • • Zvanični crnogorski jezički standard usvojen je nakon usvajanja Ustava Crne Gore u kojemu je crnogorski jezik definisan kao službeni jezik u Crnoj Gori. Uslijedilo je osnivanje različitih komisija koje su pristupile standardizaciji crnogorskoga jezika. Jedno od bitnih polazišta standardizacije bilo je da je crnogorski jezik službeni jezik svih crnogorskih građana bez obzira na njihovu vjersku ili nacionalnu pripadnost i da on kao takav mora biti odraz svih zajedničkih osobina u državi Crnoj Gori. Standardnojezičkom novom normom, uvaženo je srpskohrvatsko jezičko naslijeđe. (npr. ravnopravno su usvojeni jotovani i nejotovani dubleti, prvi kao autohtona crnogorska jezička osobina, a drugi kao odraz srpskohrvatskog jezičkog nasljeđa. Na tim postulatima je i urađen Pravopis crnogorskoga jezika(2010. )i Gramatika crnogorskog jezika(2010. ) U njihovoj izradi učestvovali su Milenko Perović, Josip Silić, Ljudmila Vasiljeva, Ivo Prnjaković, Adnan Čirgić i Jelena Šušanj.