Srpska despotovina Lazarevia i Brankovia Posle Marike bitke
Srpska despotovina Lazarevića i Brankovića
• Posle Maričke bitke, turski vazali postali su srpski velikaši, kralj Marko Mrnjavčević, braća Dejanovići, Vizantija i Bugarska (podeljena na Trnovsku i Vidinsku Bugarsku) • Nakon Kosovske bitke kneginja Milica, sa maloletnim sinovima Stefanom i Vukom postala je turski vazal • Tada je najmoćniji srpski feudalac postao Vuk Branković, koji je pružao otpor do 1392. god. kada je morao da se pokori Turcima (umro je u turskom zatvoru 1397. god. )
• Krajem 14. veka sultan Bajazit nastavio je sa osvajanjima • Pokorio je 1393. god. Trnovsku Bugarsku, a zatim krenuo preko Dunava, u Vlašku • Tamo je 1395. god došlo do bitke na Rovinama, protiv vlaškog vojvode Mirče • Na Bajazitovoj strani su ratovali srpski velikaši: Stefan Lazarević, Marko Mrnjavčević, Konstantin Dejanović • Bitku je preživeo samo Stefan Lazarević, Turci su poraženi, ali bez ozbiljnih gubitaka,
• Sultan Bajazit (13601403) • Poznat kao “jildirim” u prevodu “munja” • Sultan 1389 -1402
• Sledeće 1396. god. organizovan je krstaški pohod protiv Turaka, koji je predvodio madjarski kralj Žigmund Luksemburški • Došlo je do bitke kod Nikopolja, u kojoj su krstaši doživeli težak poraz • Posledica ovog poraza bila je pad Vidinske Bugarske pod tursku vlast, čime je čitav istočni deo Balkanskog poluostrva, osim Carigrada pao pod tursku vlast • U to vreme Stefan Lazarević je, kao verni turski vazal, dobio deo teritorija Vuka Brankovića
• Početkom 15. veka veliku opasnost za tursku državu predstavljao je mongolski vojskovodja i osvajač Tamerlan • On je stigao do Male Azije i podbunio je lokalne maloazijske vladare protiv sultana • Došlo je do bitke kod Angore 1402. god. • U bici su učestvovali Stefan Lazarević i sinovi Vuka Brankovića Grgur i Djuradj • Turci su poraženi a sultan Bajazit je zarobljen i u zarobljeništvu je umro
• Neposredna posledica ovog poraza bile su borbe oko upražnjenog sultanovog prestola, što je oslabilo Osmansku državu i omogućilo osamostaljivanje turskih vazala • Na povratku iz bitke, Stefan Lazarević je u Carigradu od vizantijskog cara dobio titulu despota, prilikom ugovaranja braka sa njegovom rodjakom • Titula despota tako postaje vladarska titula u Srbiji, čime je Stefan Lazarević uzdignut u odnosu na ostalu vlastelu • Njegovu vlast osporio je Djuradj Branković, ali je poražen 1402. god. u bici kod Gračanice, sukobi su se okončali izmirenjem desetak godina kasnije
• Despot Stefan Lazarević (1377 -1427)
• Prihvatio je i vazalne obaveze prema madjarskom kralju Žigmundu Luksemburškom, od koga je dobio na upravu Mačvu i Beograd (koji je od 1404. god. postao prestonica); on je bio formalno i vizantijski vazal, tako da je bio trostruki vazal(turski, ugarski, vizantijski) • Despot Stefan Lazarević je postao i prvi član uglednog viteškog reda Zmaja, koji je osnovao kralj Žigmund i koji je okupljao najbolje evropske vitezove • Oslanjanje na Ugarsku postaje važan deo srpske politike i omogućilo je nastavak srpske državne tradicije na tlu Ugarske i nakon srpskog osvajanja • Posle smrti Balše III Balšića, 1421. god. , nasledio je Zetu • Pošto nije imao dece, imenovao je Djuradja Brankovića za svog naslednika, tako je došlo do ujedinjenja zemalja Lazarevića i Brankovića • Despot Stefan umro je 1427. god.
• Za vreme njegove vladavine došlo je do unapredjenja rudarstva, pre svega u Novom Brdu, u kojem se nalazila i velika dubrovačka trgovačka kolonija • Razvoj rudarstva doveo je i do zakonskog uredjenja te oblasti, despot Stefan doneo je 1412. god. poseban Zakon o rudnicima • U granicama srpske despotovine nalazila se i Srebrenica, najveći rudnik srebra u Bosni, koji je despot Stefan dobio od Ugarske • U vreme njegove vladavine vrhunac dostiže i epoha moravske umetnosti
• Despotova najvažnija zadužbina je manastir Manasija (Resava), u kojem je postojala Resavska škola, najvažniji prepisivački i prevodilački centar srpske despotovin • Konstantin Filozof napisao je Žitije despota Stefana Lazarevića, dok je Grigorije Camblak napisao Žitije kralja Stefana Dečanskog • Sam despot Stefan je napisao Slovo ljubve i Natpis na kosovskom mramornom stubu • Monahinja Jefimija napisala je Pohvalu knezu Lazaru
• Na početku vladavine despot Djuradj je morao Madjarima da vrati Mačvu i Beograd • Turci su mu preoteli Golubac, na Dunavu i preoteli dolinu Morave. • Zato je odmah počeo da gradi novu prestonicu, Smederevo, 1430. god. izgradjena je tvrdjava u Smederevu, u to vreme najveća ravničarska tvrdjava u Evropi • Gradnja je obavljena u rekordnom roku, ali uz velike napore i teškoće, za šta narod optužio Djurdjevu ženu Irinu Kantakuzin, koja je u narodnom predanju ostala zapamćena kao „ Prokleta Jerina“.
• Tokom 1438. i 1439. god. Srbija je bila izložena turskim pustošenjima, iako je despot Djuradj svoju kćerku Maru dao u harem turskog sultana Murata II, a 1439. god. zauzimaju Smederevo, to je I pad srpske despotovine • Despot Djuradj se sklonio u Ugarsku, gde je radio na organizaciji krstaškog pohoda protiv Turaka
• Pohod je započet krajem 1443. god. , uz učešće despota Djurdja, madjarskog kralja Vladislava i madjarskog velikaša Janoša Hunjadija • Pohod je bio uspešan i sultan Murat II je pristao na sklapanje mira 1444. god. , kojim je obnovljena Srpska despotovina, a despot Djuradj je obnovio vazalnu obavezu prema Turskoj
• Situacija na Balkanu promenila se dolaskom na vlast sultana Mehmeda II Osvajača, 1451. god. • Njegova vladavina imala je cilj da konačno pripoji balkanske oblasti Osmanskom carstvu • Prva na udaru bila je Vizantija, koja je već odavno bila svedena na Carigrad sa okolinom
• Sultan Mehmed II Fatih (Osvajač), turski sultan 1451 -1481 • Uveo je u Turskoj običaj “bratoubistva” radi očuvanja vlasti
• 29. maja 1453. god. osvojen je Carigrad, koji postaje turska prestonica (Istambul), tom prilikom poginuo je poslednji vizantijski car Konstantin XI Dragaš • Već 1455. god. zauzeo je južno despotovine sa Novim Brdom • 1456. god. pokušao je da osvoji Beograd, ali bez uspeha, grad je branio Janoš Hunjadi
Prikaz opsade Carigrada
• Krajem 1456. god. umro je Djuradj Branković, a nasledio ga je sin despot Lazar Branković, ali je i njegova vladavina kratko trajala (1456 -1458) • U pokušaju da se očuva srpska država dogovoren je brak izmedju kćerke despota Lazara Brankovića i sina bosanskog kralja Stefana Tomaševića, koji je proglašen despotom • 1459. god. Smederevo je bez borbe predato Turcima, to je bio definitivan kraj despotovine, a despot Stefan Tomašević beži u Bosnu.
- Slides: 20