SREDNJE DETINJSTVO FIZIKI RAZVOJ KOGNITIVNI RAZVOJ I OBRADA
SREDNJE DETINJSTVO: FIZIČKI RAZVOJ, KOGNITIVNI RAZVOJ I OBRADA INFORMACIJA
Srednje detinjstvo • Period između 6/7 -11/12 godina života • U najvećoj meri se preklapa sa trajanjem osnovnog obrazovanja • Do šeste godine mozak je veličine 95% mozga odrasle osobe, a telo nastavlja da raste • Rast i razvoj su sporiji nego u prethodnom periodu (rano detinjstvo)
TELESNI RAZVOJ U SREDNJEM DETINJSTVU
Telesni razvoj • 6. -8. godina: devojčice su malo niže i lakše od dečaka • Od 9. godine trend se menja (privremeno) • Devojčice imaju nešto više masnih naslaga od dečaka, a dečaci • • nešto više mišićne mase (male razlike, još uvek) Kosti postaju duže i šire: javljaju se bolovi i grčevi u nogama u vezi sa rastom dece Ligamenti nisu čvrsto povezani sa kostima (još uvek): izuzetna elastičnost i pokretljivost dece Menjanje mlečnih zuba stalnim: najpre prednji zubi Zdravstvene teškoće: miopija, upale srednjeg uha, pothranjenost ili gojaznost, astma, različite hronične teškoće • Nizak socioekonomski status je u vezi sa svim ovim teškoćama, osim miopije
Telesni razvoj • Sa uzrastom se povećava verovatnoća nenamernih telesnih povreda • Zašto? • Ko ima veće šanse da se povredi?
Telesni razvoj: povređivanje (Berk, 2004)
Telesni razvoj: povređivanje (Berk, 2004) • Stopa smrtnosti u srednjem detinjstvu raste za svu decu, ali brže za dečake • Saobraćajne nesreće (u automobilu, istrčavanje na put, nepažljivo voženje bicikla) • Sva deca ranog školskog uzrasta imaju teškoća da promisle pre nego što postupe! Potreban je nadzor. • Dečaci (u poređenju sa devojčicama): • a) procenjuju rizične igre manje rizičnima • b) manje obraćaju pažnju na doživljaj ostalih vršnjaka da je igra opasna (npr. zabrinut pogled)
RAZVOJ SITNE I KRUPNE MOTORIKE I IGRA
Razvoj krupne/grube motorike: četiri motoričke sposobnosti u usponu • Savitljivost: u odnosu na rano detinjstvo značajno povećana gipkost pokreta • Održavanje ravnoteže: lako menjaju smer, trče, skaču • Spretnost: brži i precizniji pokreti („školice“, preskakanje vijače bez saplitanja) • Snaga: jači šut, viši odraz • Do porasta ovih sposobnosti dovodi: • Rast • Povećanje mišićne mase • ALI I: bolja i efikasnija kognitivna obrada informacija • Jedanaestogodišnjaci reaguju dva puta brže od petogodišnjaka
Razvoj sitne/fine motorike • U ranijem periodu: pisanje štampanih slova uz pokretanje cele ruke (ne samo šake) • Zašto su velika štampana slova lakša za učenje pisanja od malih štampanih slova? • Vodoravne i horizontalne linije zahtevaju manje kontrole pokreta od kosih i zaobljenih • U srednjem detinjstvu: pokretanje zgloba i prstiju (ne cele ruke)
Dečiji crtež: trogodišnjak i šestogodišnjak
Dečiji crtež: desetogodišnjak
Razvoj dečjeg crteža • I Škrabanje (druga godina života) • II Prvi prepoznatljivi crteži (treća godina): razumevanje da je crtež „zamena“ za predmet/predstavlja predmet • Crte kao granice predmeta • III „Punoglavci“ (treća/četvrta godina) • Kognitivna i motorička ograničenja dovode do svođenja ljudske figure na neke od (prepoznatljivih) elemenata • IV Realistični crteži (pri kraju ranog detinjstva/početak srednjeg detinjstva) • Bogatiji elementima i realističniji • Javlja se rudimentarno razumevanje perspektive • Ali, elementi se crtaju odvojeno jedni od drugih
Dečji crtež: srednje detinjstvo • V Perspektiva/doživljaj dubine i treće dimenzije • Postiže se: • Udaljeno je nacrtano kao manje • Preklapanje (čamac i more, štap i more) i smeštanje po dijagonali (dok, čovek, more, kućice u gornjem desnom uglu) • Linije konvergiraju (usmerene su ka jednoj tački preseka)
Polne razlike u razvoju motorike • Devojčice • Brže razvijaju i uspešnije finu motoriku: brže ovladavaju crtanjem i pisanjem • Bolje održavaju ravnotežu (krupna motorika) • Dečaci • Bolji u tri preostale veštine krupne motorike: snaga, gipkost, spretnosti • VAŽNO: Razlike su uslovljene kulturnim i porodičnim uticajima (uz nasledne) • Nije neobično da dečaci i do trećeg razreda ovladavaju tehnikom pisanja!
DEČJA IGRA U SREDNJEM DETINJSTVU: IGRE SA PRAVILIMA
Dečja igra u srednjem detinjstvu • Sposobnost da se preuzme uloga i razume uloga drugog (decentracija) omogućava javljanje igara sa pravilima • Analiza uloga dovodi do razumevanja zbog čega su pravila važna: usredsređenost na pravila! • Sportovi • Tradicionalne dečje igre u određenoj sredini • Izmišljene nove igre
KOGNITIVNI RAZVOJ: KONKRETNE LOGIČKE OPERACIJE
Konkretne logičke operacije • Mišljenje se u većoj meri zasniva na logičkim principima, fleksibilnije je i bolje organizovano • Javljaju se mentalne operacije zasnovane na principima logike • Konzervacija: decentracija (uzimanje u obzir više aspekata u isto vreme, a ne samo jedan) i reverzibilnost (prolaženje kroz korake i obrtanje koraka u suprotnom smeru) • Klasifikacija (inkluzija klasa): npr. fudbalske sličice mogu se razvrtasti na različite načine – timovi/zemlje/pozicije na kojima se igra • Serijacija: od najkraćeg ka najdužem; od najužeg ka najširem
Konkretne logičke operacije • Serijacija mentalnim putem/tranzitivno zaključivanje: • Ako je A duže od B i B duže od C, šta je duže A ili C? Uspešni su ukoliko dobijaju same parove (A i B; B i C) na slici. • Bez slika ne mogu (Ako je Milica viša od Jane, a Jana viša od Marka, ko je viši, Milica ili Marko? ) • Prostorno rezonovanje • Mentalna rotacija: znaju da je njihovo levo desno za osobu nasuprot • Mogu da rekonstruišu raspored sedenja u učionici i ako je papir orijentisan suprotno od učionice u kojoj sede.
Ograničenja logičkog mišljenja • Tranzitivno zaključivanje samo na konkretno datom materijalu • Teškoće u logičkom zaključivanju o onome što je apstraktno: nije dato u očiglednoj formi • Takođe, Pijaže govori o horizontalnoj raslojenosti unutar jednog stadijuma: • Sve konkretne operacije se ne javljaju u isto vreme (broj pa tek onda količina, masa i zapremina) • Ne formulišu se opšta logička načela (npr. ako ništa nije oduzeto ni dodato onda nije nastupila promena broja, količine, mase, ni zapremine) • Svaki problem se rešava kao pojedinačan!
Ograničenja Pijažeovog pristupa • Istraživanja ukazuju na uticaj školovanja na razvoj konkretnih logičkih operacija • U sredinama u kojima nema školovanja razvoj pojma broja i konzervacija, klasifikacija i serijacija kasne! • U sredinama u kojima školovanja ovakvi problemi se susreću od samog početka • Kulturne razlike i odnos prema „pravednom“ raspodeljivanju • Deca u sredinama gde je naglasak na pravednoj raspodeli od malih nogu uče da raspodeljuju („jedan tebi, jedan meni“), vraćaju i iznova raspodeljuju: doprinosi razvoju pojma broja i konzervacije
Kritike Pijažeovog pristupa: teorija kognitivne obrade informacija • Neopijažetanci: • Da li je kvalitativna promena prelaska na novi stadijum (konkretnih logičkih operacija) ili je reč o postepenom unapređivanju kapaciteta za obradu informacija? • Automatizovana upotreba kognitivnih shema i oslobađanje kapaciteta radne memorije da kombinuje više postojećih u nove sheme • Uočavanje i automatizacija opažanja da se presipanjem menja visina • • tečnosti – da poraste/smanji se Uočavanje i automatizacija opažanja da se presipanjem komplementarno menja i širina – poraste/smanji se Uočavanje odnosa između dve promene: konzervacija količine – uvek kad jedno poraste drugo se smanji Vežbanje/primena ove logičke operacije konzervacije (njena automatizacija) Prenošenje ove logičke operacije na druge situacije konzervacije
Neopijažetanci • Razvoj centralnih kognitivnih struktura • Najpre se automatizuju kognitivne sheme konkretnih operacija (konzervacija, broj, inkluzija klasa, serijacija i sl. ) • Radna memorija se zbog toga manje opterećuje: • npr. ne moramo da razmišljamo o tome da li se količina promenila – šta se dogodilo sa jednom i drugom dimenzijom, već to odmah znamo (automatizacija); • zadatak 8+2 ne moramo da rešavamo tako što brojimo do 8 na prste i onda odbrojimo još dva; kreće se odmah od 8 (8, 9, 10) • Rasterećena radna memorija omogućava integraciju postojećih kognitivnih shema u novu, složeniju centralnu kognitivnu strukturu formalnih logičkih operacija • Ne moram da imam sličicu parova Milica i Jana; Jana i Marko da bih odredila da je Milica viša od Marka • Mogu da na osnovu opisa zadatka bez vizuelnog prikaza razumem šta mora biti slučaj
OBRADA INFORMACIJA U SREDNJEM DETINJSTVU
Teorija kognitivne obrade informacija • Naglasak na razvoju pojedinačnih kognitivnih procesa: pažnja, pamćenje kao preduslovi ostalih viših mentalnih funkcija • Povećanje kapaciteta kognitivne obrade informacija: • Ubrzavanje kognitivnih procesa zbog mijelinizacije i razgranavanja sinapsi • Kognitivna inhibicija: • Kontrola distraktora (unutrašnjih i spoljašnjih): razvoj frontalnog režnja korteksa (razvoj traje do 25. godine!) • Javljanje strategija zapamćivanja i strategija održavanja voljne pažnje
Razvoj pažnje • Pažnja postaje selektivnija, više zavisna od volje i planirana • Voljno usredsređivanje • Uprkos distraktoru (crtani film) dete pokušava da čita tekst iz čitanke. • U školi pažnja postaje usmerena na ono što dete manje zna pred kontrolni zadatak/test • Planiranje: • Zadatak sa prodavnicom (pregledaju prodavnicu i prostorni raspored, a potom kupuju i brži su od mlađih) • Planiranje se uči i u vezi sa školskim zadacima
Pamćenje i strategije pamćenja • Pamćenje postaje značajno bolje i efikasnije zbog strategija pamćenja, više prethodnih zanja koja se aktivno koriste i stepena motivisanosti! • Strategije pamćenja: • Ponavljanje • Organizovanje materijala • Grupisanje u manje celine 22 -1 -33 -** (broj telefona) prilikom ponavljanja • Elaboracija: stvaranje povezanosti i zajedničkog značenja (npr. zamišljanje slike koja kombinuje dva pojma) • Dugoročna memorija (semantički aspekt) postaje hijerarhijski organizovanija i obimnija • Što više znanja o nekoj oblasti imamo to je obrada informacija sve više automatizovana i radna memorija je većeg kapaciteta za obavljanje složenih misaonih operacija • Npr. početnici u psihologiji koriste mnogo resursa da bi razumeli i naučili sadržaj jednog naučnog teksta. Eksperti koriste manje resursa (radne memorije): značenja većine koncepata su im dobro poznata, mnogo toga podrazumevaju, lako prolaze kroz tekst, lakše se prisećaju • Na šta to podseća?
Pitanje • Zbog čega su Aboridžini mogli da zapamte neuporedivo manje reči koje treba mehanički upamtiti nego prosečna osoba u Evropi?
„Teorija“ o tome kako um funkcioniše • Umesto predstave o pasivnom prikupljanju, razvijaju predstavu o umu koji stvara, aktivno konstruiše • Znaju da je neophodno da usrede pažnju • Često koriste „privatni“ govor kada se suoče sa problemima • Međutim • I dalje nisu posebno uspešna u kognitivnoj samoregulaciji! • Samoregulacija je važan prediktor školskog uspeha • Proveravanje u čemu smo uspešni, praćenje svog procesa rada • Npr. proveriti rešenje iz matematike za slučaj da je promakla greška u računu (znaju da treba, ali ne čine)
Značaj teorije obrade informacija na učenje osnovnih veština: čitanje i pisanje • Od kojih procesa se sastoji čitanje? • Opažanje slova i njihovih kombinacija • Prevođenje u glasove i reči • Zadržavanje u radnoj memoriji i dekodiranje značenja • Povezivanje sa značenjem prethodno pročitanih reči i rečenica • Razumevanje teksta kao celine • Ako neka od pojedinačnih veština nije automatizovana (opažanje, prevođenje, dekodiranje značenja) čitanje postaje manje efikasno. • Npr. Dete ne može da prepriča priču ili da kaže u čemu se sastoji suština pročitanog. • Pristupi učenju čitanja: pojedinačne veštine (npr. korektno dekodiranje glasova koja su označena slovima) prema celovitom pristupu (od samog početka na celovitim materijalima i tekstovima)
RAZVOJ GOVORA
Razvoj govora u srednjem detinjstvu • Rečnik se bogati brže nego ranije (oko 20 novih reči dnevno)! • Definisanje reči je uspešnije i zasniva se na principu razumevanja nadređenih i podređenih pojmova • Na njemu sedimo (stolica) – u ranijem periodu • Nameštaj koji služi za sedenje. – u srednjem detinjstvu • Gramatika: razumevanje složenijih gramatičkih odnosa • Pasiv • Infinitiv • Celovita rečenica • Pragmatika (upotreba govora): uspešnije opisivanje drugom sa svim potrebnim uputstvima; razumevanje metafora • Počisti taj tanjir!
- Slides: 33