Srednja kola Metkovi SINTERIRANI MATERIJA 2 dio LI

Srednja škola Metković SINTERIRANI MATERIJA 2. dio LI Matej Lazarević

SINTERIRANI MATERIJALI Sinteriranjem se proizvode klizni i tarni materijali, porozni filtri, i prigušivači, materijali za kontakte, vakumsku tehniku i magnete, materijali za obradu i oblikovanje te vatrostalni i brusni materijali

TVRDI METALI � Sastoje se od metalnih karbida (WC, Mn. C, Ti. C) i najčešće Co kao vezivno sredstvo, a dijele se na lijevane i sinterirane. � Tvrde metale možemo podijeliti prema komponentama i prema sastavu. � Prema komponentama dijelimo ih na: 1. Klasični tvrdi metal a) tvrdi metal na bazi WC – Co, b) b) tvrdi metal na bazi WC – Ti. C – Co, c) c) tvrdi metal na bazi WC – Ti. C - Ta(Nb)C – Co. 2. Specijalni tvrdi metal a) tvrdi metal na bazi WC – Cr 3 C 2 – Ni, b) tvrdi metal na bazi WC – Ti. C – Ni – Mo.

TVRDI METALI Prema standardu ISO 4499 postoji pet grupa sa podgrupama: 1. ) P 01 – P 40 – fina, srednja i gruba obrada željeza, čelika, legiranih čelika i temper lijeva, 2. ) K 01 – K 40 – fina, srednja i gruba obrada sivog lijeva, temper lijeva, manganskog čelika, obojenih metala, plastike i drva, 3. ) M 10 – M 40 – tokarenje, glodanje, blanjanje; srednja brzina rezanja sa velikom dubinom reza, 4. ) G 10 – G 60 – kovanje, provlačenje, duboko izvlačenje, štancanje/perforiranje, 5. ) B 06 – B 40 – sve vrste obrade kamena, betona, granita.

TVRDI METALI o Specijalni tvrdi metali razvijeni su za potrebe strojnih dijelova koji moraju imati dobru otpornost na koroziju, a budući da gotovo sve vrste bilja i mesa koje sadrže kiseline ili lužine nagrizaju klasični metal te na taj način u hranu mogu unijeti metalni otrov, jedna od važnijih primjena specijalnih tvrdih metala je u strojevima i postrojenjima za preradu hrane.

REZNA KERAMIKA � Sinterirani metalni oksidi nazivaju se rezna keramika. � Postoje dvije skupine: 1. Metalokeramička 2. Karbidokeramička � Tvrdoća ovih materijala veoma je velika HV 14000 – 20000 N/mm. � Žilavost im je veoma mala, pa ne podnose udarce. � Uz male posmake podnose povišene temperature i velike brzine obrade 400 do 3500 m/min.

BRUSNI MATERIJALI � Za brusne alate najčešće se koriste sinterirani aluminijev oksid, silicijski i borni karbid te dijamant. � Korund – može biti prirodni PK, normalni NK i plemeniti EK, a koristi se za brušenje većine čelika � Karbid – može biti silicijev ili borni a koristi se za brušenje tvrdog lijeva, tvrdih metala, stakla, kamena … � Dijamant – alotropska modifikacija ugljika, najtvrđi mineral koji se koristi za fina brušenja tvrdih metala, stakla, keramike, poravnavanje i profiliranje brusnih ploča ; (vidija – kao dijamant, koristi za izradu oštrica reznih alata). Brusni materijal od silicijev karbida Brusni materijal od korunda Svrdlo s Vidija pločicom Dijamantne brusne ploče

BRUSNI MATERIJALI Primjer označavanja brusne ploče: 250 x 30 x 75 EK 50 L 5 V • 250 vanjski promjer • 30 širina ploče • 75 promjer provrta ploče • EK plemeniti korund • 50 srednja veličina zrna • L srednja tvrdoća veziva • 5 srednja struktura • V keramičko vezivo

VATROSTALNI MATERIJALI � Vatrostalni materijal se općenito odnosi na anorganski nemetalni materijal koji ima vatrostalnost od 1580 ° C ili više. � Ima određena mehanička svojstva pri visokim temperaturama i dobru zapreminsku stabilnost, te je neophodan materijal za različitu opremu visoke temperature, kao što su peći za dobivanje čelika. � Najčešće korišteni vatrostalni materijali su opeka od silike, polu-silikatne opeke, glinene opeke, opeke visoke gline, magnezijske opeke i slično. � Fizička svojstva vatrostalnog materijala uključuju strukturna svojstva, toplinska svojstva, mehanička svojstva, svojstva izvedbe i obradivost. � Strukturna svojstva vatrostalnih materijala uključuju poroznost, nasipnu gustoću, upijanje vode, propusnost plina, raspodjelu veličina pora itd. � Toplinska svojstva vatrostalnih materijala uključuju toplinsku provodljivost, koeficijent toplinskog širenja, specifičnu toplinu, toplinski kapacitet, temperaturni koeficijent.

VATROSTALNI MATERIJALI � Mehanička svojstva vatrostalnog materijala uključuju čvrstoću na pritisak, vlačnu čvrstoću, čvrstoću na savijanje, torzijsku čvrstoću, čvrstoću na smicanje, udarnu čvrstoću, otpornost na habanje. � Šamotni materijali sastoje se od pečene gline, koja se dobiva pečenjem i mljevenjem vatrostalne gline, te od sirove gline kao veziva.

PITANJA ZA PROVJERU USVOJENOSTI SADRŽAJA 1. Koje materijale dobivamo procesom sinteriranja? 2. Kako smo podijelili tvrde metale? 3. Gdje se sve primjenjuju tvrdi metali? 4. Navedi brusne materijale koje koristimo za obradu brušenje. 5. Navedi neka bitna svojstva vatrostalnih materijala. 6. Navedi primjenu vatrostalnih materijala u strojarstvu i metalurgiji.

HVALA NA PAŽNJI