Srbija u I svetskom ratu Poetak rata 28
Srbija u I svetskom ratu
Početak rata • 28. jula 1914. god. Austrougarska je objavila rat Srbiji • Ona je želela da rat ostane lokalnog karaktera, ali se on pretvorio u evropski i svetski • Srbija je bila iscrpljena balkanskim ratovima, njene vojne i finansijske rezerve su bile iscrpljene • U takvim uslovima Srbija nije želela rat, on joj je bio nametnut
Srpska vojska • Vrhovni komandant vojske bio je prestolonaslednik Aleksandar Karadjordjević, načelnik generalštaba bio je vojvoda Radomir Putnik • Bila je podeljena u tri armije: • 1. armija: general Petar Bojović • 2. armija: general Stepanović • 3. armija: general Pavle Jurišić Šturm
• Aleksandar Karadjordjević ( Cetinje 1888 -Marselj 1934) • Kralj (1921 -1934)
Cerska bitka (16 -20. avgust 1914) • Srpska vrhovna komanda je glavni napad očekivala preko Save i Dunava • Vrhovni komandant austrougarske balkanske vojske, Oskar Poćorek odlučio je da napad izvrši sa zapada, preko Drine • Tako je avgusta 1914. god. došlo do prve veće bitke u I svetskom ratu • Cerske bitke
• Prodor austrijske armije usporila je III armija, a za to vreme je II armija Stepe Stepanovića izvršila ubrzani “marš na Drinu” • Posebno žestoke borbe bile su u noći 15/16. avgusta kod sela Tekeriša • Srpska vojska odnela je veliku pobedu a Stepanović nagradjen je činom vojvode
Stepanović (1856 -1929)
Borbe nakon Cerske bitke • Srpska vojska prešla je u privremenu kontraofanzivu u Sremu, istočnoj Bosni i Hercegovini, stigla je blizu Sarajeva • Ujesen 1914. god. počela je nova austrijska ofanziva na Drini • Vodjene su teške borbe, najteže na Gučevu i Mačkovom kamenu • Nadmoćnija austrijska vojska počela je da potiskuje srpsku vojsku • Početkom decembra, Austrijanci zauzimaju Beograd
Kolubarska bitka • U najtežoj situaciji, komandu nad I armijom preuzeo je Živojin Mišić • Iznenada, srpska vojska, prvih dana decembra 1914. god. prelazi u kontraofanzivu na reci Kolubari • Za dve nedelje, do 15. decembra srpska vojska je u potpunosti oslobodila teritoriju Srbije
Ratna 1915. god. • Prvih nekoliko meseci je trajalo zatišje • Centralne sile su sve veću pažnju poklanjale Balkanu, kako bi uspostavile direktnu železničku vezu sa Turskom • Da bi to ostvarile, morale su da okupiraju Srbiju • Za jesen 1915. god. Centralne sile su pripremile veliku ofanzivu, pored austrijske vojske, angažovane su i nemačke snage, a komandu nad njima je preuzeo nemački general August fon Makenzen
• Živojin Mišić (18551921. god. )
• August fon Makenzen(18491955) • Pobednik nad Rusima 1915. god. • Podigao je spomenik u čast hrabrosti srpskih vojnika u Topčideru
• Napad na Srbiju počeo je početkom oktobra 1915. god. , sa severa i zapada • Ubrzo u rat ulazi i Bugarska, čija vojska je nadirala sa istoka • Bugarska vojska je presekla put povlačenja moravsko-vardarskom dolinom, čime je onemogućeno da britansko-francuske trupe u Grčkoj pomognu Srbiji • Srpska vrhovna komanda je odlučila da se izvrši povlačenje prema albanskoj obali, gde bi srpsku vojsku prihvatili saveznički brodovi
• Evakuacija srpske vojske počela je januara 1916. god. i trajala je skoro dva meseca • Povlačenje srpske vojske štitila je crnogorska vojska • Na Božić 1916 crnogorska vojska, predvodjena serdarom Jankom Vukotićem privremeno je zaustavila napredovanje Austrijanaca u Mojkovačkoj bici
• Serdar Janko Vukotić (1866 -1927) • Posle rata adjutant kralja Aleksandra u vojsci Kraljevine SHS
Solunski front • Srpska vojska prebačena je na ostrvo Krf, tamo je prebačena i vlada i Narodna skupština • Krajem proleća 1916. god. srpska vojska prebačena je na Solunski front • U jesen 1916. god. posle velike borbe i velikih gubitaka, srpska vojska je zauzela planinski vrh Kajmakčalan, a zatim i Bitolj
Spomen kapela na Kajmakčalanu
Okupirana Srbija • Okupacija Srbije trajala je od oktobra 1915 do oktobra 1918 • Srbija je bila podeljena na dve okupacione zone: • Istočnu, pod kontrolom Bugarske • Zapadnu, pod kontrolom Austrougarske • Granica dveju zona bila je Velika Morava • Posebno teška situacija bila je u bugarskoj okupacionoj zoni, gde je vršena bugarizacija stanovništva
• Februara 1917. god. došlo je do ustanka protiv Bugara, poznat kao Toplički ustanak • Na čelu ustanka bili su Kosta Vojinović i Kosta Milovanović Pećanac • Ustanak je brzo ugušen
Proboj Solunskog fronta • Nakon pobede na Kajmakčalanu i oslobadjanja Bitolja, u jesen 1916. god. usledilo je skoro dvogodišnje zatišje na Solunskom frontu • Francuska i Engleska ovaj front nisu smatrale važnim i nisu na njega upućivale značajnije snage • U leto 1918. god komandu nad savezničkim trupama na Solunskom frontu preuzeo je francuski general Franše D‘Epere • On se zalagao za pokretanje ofanzive na ovom ratištu
• Glavni proboj planiran je na delu, na kojem je boravila srpska vojska • U proboju fronta su učestvovale i francuske, britanske i grčke snage • Proboj Solunskog fronta počeo je 15. septembra 1918. god. , srpske snage su brzo probile bugarsko-nemačke položaje • Do kraja septembra bila je oslobodjena Makedonija, što je Bugarsku navelo da kapitulira
• Odlučujuća pobeda nad nemačkim trupama ostvarena je sredinom oktobra kod Niša • Do 1. novembra 1918. god. oslobodjena je čitava Srbija • Austrougarska je kapitulirala 3. novembra • Srbija je platila veliku cenu: 1. 250. 000 stradalih (oko 30%)
Stvaranje jugoslovenske države • Ideje o jugoslovenskom ujedinjenju pojavljuju se još krajem 18. i tokom 19. veka, u vreme nacionalnog budjenja Južnih Slovena • Medjutim, nije bilo ozbiljnih političkih uslova • 1878. god. Srbija i Crna Gora postaju nezavisne države, pa počinje da se razmišlja o oslobadjanju ostalih Srba i Južnih Slovena od turske i austrijske vlasti • Ugled Srbije naročito je porastao nakon balkanskih ratova, Srbija dobija ulogu Pijemonta (ujedinitelja) Južnih Slovena
Ratni ciljevi Srbije • Srpska vlada je 7. decembra 1914. god. donela Nišku deklaraciju • Niškom deklaracijom su definisani ratni ciljevi Srbije • Ratni ciljevi Srbije bili su: odbrana Srbije i oslobodjenje i ujedinjenje svih Južnih Slovena
• Ratni ciljevi Srbije trebali su da utiču na sile Antante i njihove planove o posleratnom uredjenju Evrope • Time je izražen i otpor savezničkim planovima da se izdejstvuju ustupci Srbije da bi Italija, Rumunija i Bugarska ušle u rat na stranu Antante • Velika jugoslovenska država mogla je da bude posleratni garant stabilnosti u Evropi • Stvaranjem velike jugoslovenske države, Srbija je težila da izbegne stvaranje nove potencijalno neprijateljske države, na zapadu i severu
Jugoslovenski odbor • Jugoslovenski političari iz Austrougarske, naklonjeni saradnji sa Srbijom emigrirali su iz Austrougarske početkom rata • Oni su aprila 1915. god. u Parizu formirali Jugoslovenski odbor • Predsednik odbora bio je Ante Trumbić • Ostali istaknuti članovi bili su: Frano Supilo, Ivan Meštrović, Nikola Stojanović, Dušan Vasiljević • Odbor je zajedno sa srpskom vladom radio kod saveznika na dobijanju podrške za ideju ujedinjenja
• Ivan Meštrović (18831962) • Spomenik zahvalnosti Francuskoj na Kalemegdanu • Pobednik na Kalemegdanu • Spomenik neznanom junaku na Avali
Krfska deklaracija • Tokom leta 1917. god. na Krfu su se okupili predstavnici srpske vlade i Jugoslovenskog odbora, kako bi usaglasili izgled buduće države • Tako je krajem jula 1917. god. potpisana Krfska deklaracija • Dogovoreno je da se nova država zove Kraljevina Srba Hrvata i Slovenaca • Da bude ustavna demokratska i parlamentarna monarhija, na čelu sa dinastijom Karadjordjevića
• Usvojen je stav da novi ustav, posle rata, bude usvojen u Ustavotvornoj skupštini dvotrećinskom većinom • Usvojen je stav da su Srbi, Hrvati i Slovenci jedan narod • Dogovorena je ravnopravnost tri glavne religije (pravoslavna, katolička, muslimanska), kao i oba pisma
Učesnici Krfske konferencije
Ujedinjenje • Proboj Solunskog fronta ubrzao je proces ujedinjenja • Uvidevši propast Austrougarske, Hrvatski sabor je oktobra 1918. god. doneo odluku o prekidu svih državnih veza sa Austrougarskom • U Zagrebu je osnovano Narodno veće Države Slovenaca, Hrvata i Srba, koje je obuhvatalo sve jugoslovenske teritorije bivše Austrougarske • Ova “država” nije bila medjunarodno priznata, dobar deo njenih teritorija po Londonskom ugovoru trebalo je da pripadne Italiji, širom teritorije došlo je do socijalnih nemira
• Zbog toga je Veće pozvalo srpsku vojsku da uspostavi red i da zaštiti jugoslovenske teritorije • Velika skupština u Novom Sadu izglasala je 25. novembra 1918. god. priključenje Vojvodine Kraljevini Srbiji • Velika Narodna skupština u Podgorici izglasala je 26. novembra 1918. god. da se Crna Gora ujedini sa Srbijom pod dinastijom Karadjordjevića • 1. decembra 1918. god. proglašeno je ujedinjenje i stvaranje Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca
Proglašenje ujedinjenja
- Slides: 36