Srbija 1903 1914 Smena dinastije Na vlast je
Srbija 1903 -1914
Smena dinastije • Na vlast je doveden kralj Petar I Karadjordjević • Korenite promene u unutrašnjoj i spoljnoj politici • Vraćen je na snagu ustav iz 1888. god. i obnovljen parlamentarizam • U spoljnoj politici umesto oslanjanja na Austrougarsku, Srbija počinje da se oslanja na Rusiju i zapadne sile Englesku i Francusku • Sukobi sa Austrougarskom dostigli su vrhunac za vreme Carinskog rata i Aneksione krize
Kralj Petar I Karadjordjević(18441921)
Krunisanje kralja Petra
Kruna kralja Petra I
Grb Karadjordjevića
Promene u unutrašnjoj politici • Kralj Petar I je bio pobornik parlamentarizma i demokratije, pridržavao se ustava, što je dovelo do jačanja parlamentarizma • Promene u stranačkom životu • Podela Narodne radikalne stranke, iz koje se izdvaja Samostalna radikalna stranka • Osniva se Socijaldemokratska stranka • Liberali i naprednjaci više nisu predstavljali ozbiljnu političku snagu • Sve vlade do 1914. god. formirala je Narodna radikalna stranka, samostalno ili u koaliciji sa Samostalnom radikalnom strankom • Najmoćniji političar bio je Nikola Pašić
Uloga vojske u političkom životu • Zaverenici su uzeli učešće u političkom životu, dobili su položaje u kraljevom okruženju • Evropske sile su to najoštrije osudile • 1903. god. Engleska je prekinula diplomatske odnose, zahtevajući da zaverenici budu uklonjeni sa položaja i kažnjeni • Spor je rešen 1906. god. penzionisanjem grupe oficira • Grupa mladjih oficira formirala je 1911. god. organizaciju “Ujedinjenje ili smrt” poznatiju kao “Crna ruka” na čelu sa Dragutinom Dimitrijevićem Apisom
Dragutin Dimitrijević Apis (18761917)
Promene u spoljnoj politici • Zbog sve većeg pritiska i vojne pretnje Austrougarske Srbija počinje da se približava silama Antante • Na to su uticale tradicionalne veze sa Rusijom • Kulturne veze sa Francuskom • Sve veći uticaj francuskog i engleskog kapitala u Srbiji
Carinski rat (1906 -1911) • Najznačajnija srpska privredna grana bila je poljoprivreda, glavni izvoz bio je usmeren na Austrougarsku • Pregovore o novom trgovinskom sporazumu Austrougarska je koristila kao sredstvo političkog pritiska • Austrougarska je 1906. god. uvela ekonomsku blokadu Srbije • Srbija je preko Solunske luke usmerila svoju trgovinu prema zapadnoj Evropi • Značajan trgovinski partner Srbije postaje Nemačka • Podignute su nove fabrike, pre svega klanice, koje su preradjivale meso (do tada je Srbija izvozila uglavnom živu stoku) • Carinski rat okončan je 1911. god. potpisivanjem novog trgovinskog povoljnijeg sporazuma sa Austrougarskom.
Topovsko pitanje • Pitanje modernizacije vojske, pre svega nabavke savremenog naoružanja (topova) • Pored ekonomskog ovo je bilo i vojnopolitičko pitanje; nabavka od neke zemlje značila je i vojno-političko svrstavanje • Zajam je na kraju uzet od Francuske, od koje je kupljeno i naoružanje
Aneksija Bi. H • Berlinskim ugovorom iz 1878. god. Austrougarska je dobila pravo da okupira Bi. H, formalno je ta oblast i dalje bila pod Turskom • 1908. god. u Carigradu je došlo do Mladoturske revolucije • Austrougarska je to iskoristila i 1908. god. proglasila aneksiju (pripajanje) Bi. H • Ovo je bilo kršenje Berlinskog ugovora i ravnoteže snaga na Balkanu; u isto vreme je i Bugarska proglasila nezavisnost
• Velika Britanija i Francuska su se protivile aneksije, ali nisu bile spremne da ratuju zbog nje • Rusija je znala za austrougarske planove (čak je pregovarala i o kompenzaciji u svoju korist), ali nije ništa preduzela • Najoštrije reakcije bile su u Srbiji, velike demonstracije, zahtevan je i rat protiv Austrougarske • Austrougarska se nagodila sa Turskom i platila joj materijalnu nadoknadu, nakon čega je koncentrisala vojsku na granicama Srbije • Ostavši bez saveznika, Srbija je 1909. god. morala da prizna aneksiju
Društvo i kultura • Nepismenost je bila jedan od najvećih problema (oko 80% nepismenih) • 1882. god. Zakon o osnovnoj školi, kojim je škola bila obavezna za svu decu stariju od 7. godina • Velika škola u Beogradu osnovana je 1863. god. • Sastojala se od Filozofskog, Pravnog i Tehničkog fakulteta • Bila je smeštena u zadužbini kapetana Miše Anastasijevića • Ona je 1905. god. prerasla u Beogradski univerzitet • Medju prvim redovnim profesorima bili su: Sima Lozanić (hemija), Mihajlo Petrović Alas (matematika), Jovan Cvijić (geografija). . .
• 1886. god. osnovana je Srpska kraljevska akademija • Nastala je iz Društva srpske slovesnosti (1842) i Srpskog učenog društva (1864) • Prvi predsednik bio je Josif Pančić (biologija)
SANU
Zgrada Rektorata
Književnost i slikarstvo • U srpskoj književnosti 19. veka preovladjuje realizam • Glavni predstavnici su: Lazarević, Radoje Domanović, Milovan Glišić, Stevan Sremac, Branislav Nušić • U slikarstvu takodje preovladjuje realizam • Glavni predstavnici su: Uroš Predić i Paja Jovanović
- Slides: 19