SPREMNOST DJETETA ZA POLAZAK U OSNOVNU KOLU Ana

SPREMNOST DJETETA ZA POLAZAK U OSNOVNU ŠKOLU Ana Vukas, pedagoginja Zlata Podrug, logopedinja

Radionica za roditelje budućih “prvašića” • Cilj: Edukacija roditelja pred polazak djece u školu • Način rada: Prezentacija i diskusija • Vrijeme: oko 90 min

Rad u skupinama • Podjela u 4 - 5 skupina (5 - 7 članova) • Nema pogrešnih odgovora! • Molimo, izaberite predstavnika/ glasnogovornika /skupine!

Polazak djeteta u školu jedan je od najvažnijih trenutaka u životu djeteta i njegove obitelji te je i za cijelu obitelj veliki događaj! Javlja se zabrinutost. . . • kako će se dijete prilagoditi zahtjevima škole, školskoj sredini, vršnjacima, … • hoće li biti uspješno….

1. pitanje Prisjetite se svog polaska u školu…. • Kako ste se osjećali kao “prvašić” u krugu svoje obitelji? • Kako ste doživjeli prve školske dane sa vršnjacima, učiteljicom/učiteljem/? • Želite li i svojoj djeci takav polazak u školu? Molim prokomentirajte svoja iskustva… Vrijeme: do 10 min.

ZAKON I POSTUPCI • U prvi razred OŠ upisuju se djeca koja su rođena od 1. 4. 2007. do 31. 3. 2008. godine • Na zahtjev roditelja (pismeno) mogu se upisati i mlađa djeca rođena iza 1. 4. 2008. • Zakon o odgoju i obrazovanju (čl. 20. ) i Pravilnik o upisu djece u osnovnu školu (NN 13/1991. ) propisuju da se prije upisa u prvi razred utvrđuje psihofizičko stanje djeteta od strane stručnog povjerenstva • Obavezan je sistematski zdravstveni pregled u ambulanti školske medicine • U matičnoj školi kod stručne službe obavlja se testiranje djeteta (razgovor uz provjeru osnovnih vještina) • Ako komisija za upis utvrdi da dijete zbog svog psihofizičkog stanja nije spremno za školu odgodit će mu upis za jednu školsku godinu

Školski svijet. . NOVE OBVEZE I ODGOVORNOSTI NATJECANJA, VRJEDNOVANJA, KRITIKE RAD I NOVA ORGANIZACIJA ŽIVOTA USPJEH… NEUSPJEH….

Polazak u školu diktira NOVI DNEVNI RASPORED DJETETA i OBITELJI Vrijeme učenja za školu Vrijeme odmora I zajedništva obitelji Vrijeme rada roditelja Vrijeme za izvanškolske aktivnosti i razonodu Vrijeme objeda Vrijeme ustajanja i lijeganja Vrijeme za kućne poslove I obveze prema obitelji

Povećavaju se i mijenjanju obveze i odgovornosti roditelja prema djetetu… • osiguravanje zaštite djece kod kuće pri dolasku i odlasku u školu • suradnja sa školom • pomoć pri zadaćama

Prije polaska u školu potrebno je dijete naučiti nekim praktičnim vještinama i navikama koje se i dalje razvijaju …

Praktične vještine otključavanje i zaključavanje vrata telefoniranje briga o sebi (prehrana, oblačenje, korištenje WC), briga o školskom priboru rezanje nožem

Navike. . . ZDRAVSTVENO HIGIJENSKE NAVIKE UČENJAINTELEKTUALNI RAD NAVIKE KULTURNOG PONAŠANJA NAVIKE OPĆE ORGANIZIRANOSTI TOČNOSTI I REDA NAVIKA FIZIČKOG RADA

Procjena elemenata zrelosti za polazak u školu • utvrđuje povjerenstvo za pregled djece prije polaska u školu. . . • liječnik školske medicine • str. suradnici: psiholog, logoped, pedagog • učitelj

2. pitanje • Smatrate li da je Vaše dijete spremno/zrelo za polazak u školu? • Lista procjene Molim prokomentirajte svoja iskustva…. . Vrijeme: oko 10 min

Što je to zrelost?

POJAM ZRELOST podrazumijeva posjedovanje takvog stupnja razvijenosti različitih fizičkih i psihičkih funkcija koje će djetetu omogućiti uspješno savladavanje propisanog nastavnog programa

optimalno ili “kritičko vrijeme” • Za sazrijevanje biološke strukture neophodno je optimalno ili “kritično vrijeme”. • Svako dijete ima individualni tempo tj. djeca iste kronološke dobi nemaju isti mentalni razvoj.

INTELEKTUALNA FIZIČKA ZRELOST za polazak u školu SOCIJALNA EMOCIONALNA

FIZIČKA ZRELOST • Fizička zrelost djeteta mora dosegnuti određenu razinu da bi ono moglo podnijeti tjelesne i psihičke napore koji ga očekuju u školi. • Podrazumijeva normalno funkcioniranje djetetovih osjetnih organa (vid, sluh, normalno kretanje, kontrola organa za izlučivanje…) • Fizičku zrelost za školu utvrđuje školski liječnik rukovodeći se kriterijima vida, sluha, težine, visine, tjelesnog držanja i dr.

INTELEKTUALNA ZRELOST • Odgovarajuća intelektualna zrelost podrazumijeva razvijenost opažanja, stabilnost pažnje (koncentracija), govornu razvijenost te razvijenost mišljenja i pamćenja.

EMOCIONALNA ZRELOST • Emocionalna zrelost znači da dijete reagira primjereno određenoj situaciji kao i većina djece njegove dobi. • Djeca počinju racionalno objašnjavati svoje i tuđe ponašanje, a to onda omogućuje i kontrolu tog ponašanja. • Emocionalno nezrelo dijete lako gubi motivaciju za učenje, slabo kontrolira svoje postupke pa i školsku disciplinu teško podnosi. • Emocije olakšavaju djetetu da prepozna sebe i svoje postojanje, dakle pomažu razvijanju svijesti o sebi.

SOCIJALNA ZRELOST • To podrazumijeva da prvoškolac ima svoj krug prijatelja s kojima se igra i druži i koji ga prihvaćaju kao ravnopravnog partnera, ali isto tako podrazumijeva prilagođavanje na društvene obveze i njihovo što temeljitije ispunjavanje u onoj mjeri u kojoj je to u stanju većina djece te dobi. • Važno je naučiti dijete da poštuje i tolerira različitost među djecom i da u tim različitostima otkriva nečije kvalitete.

Utvrđivanje spremnosti za školu “testiranje” u školi Posebnim testovima za utvrđivanje intelektualne i psihičke zrelosti te grafomotoričkih vještina

ODGAĐANJE POČETKA ŠKOLE Ako sistematski pregled i testiranje djeteta ukažu da još nije dostiglo onu zrelost koja omogućava udovoljavanje školskim zahtjevima, savjetuje se odgoda početka školovanja za godinu dana.

Ako se polazak u školu odgodi savjetuje se: • • • uključivanje u vrtić pričanje priča, čitanje djetetu odgovaranje na pitanja crtanje, modeliranje radni listići, vježbe glasovne analize i sinteze

PRIJEVREMENI UPIS Isto tako postoje djeca koja se brže razvijaju od svojih vršnjaka pa su prije u stanju savladati sve prepreke koje nameće školovanje. Takvu djecu moguće je upisati u školu ranije.

Krene li dijete u školu u pravo vrijeme, znatno se povećava mogućnost da školsko učenje za njega bude zanimljiva i radosna aktivnost, a ne muka.

Slijedi… • Vještine čitanja, pisanja …

VJEŠTINA ČITANJA • posljedica kulturnog razvoja čovjeka • smisao čitanja je razumijevanje poruke • najprije dijete stječe vještinu slušanja, zatim vještinu izražavanja govorom, pa čitalačke vještine, pa vještine izražavanja pismom • kritična faza u procesu čitanja je pretvaranje slova u glasove (tehnika čitanja) • tehnika čitanja se s vremenom automatizira (dijete prepoznaje riječi kao cjeline)

PREDČITALAČKE VJEŠTINE • razvijaju se od djetetovog rođenja • zbog toga je nužno pružiti djetetu poticajno okruženje • roditelj = model ponašanja • uz redovno čitanje djeci dolazi do razvoja predčitalačkih vještina • roditelj treba pratiti interese svoga djeteta • mali broj djece slobodno vrijeme provodi uz knjigu, zamjena je kompjuter

Da bi uspješno savladalo čitanje dijete mora imati razvijene: • osnovne vještine →govorni vokabular (pravilne rečenice, bogaćenje rječnika), uživanje u prelistavanju slikovnica i slušanju priča, logično prepričavanje priča i događaja (početak-sredinakraj), postavljanje pitanja; pojam tiska – što su slova, što su riječi, gdje je početak stranice, u kojem smjeru čitamo i okrećemo stranice • specifične vještine → fonološka svijest, poznavanje slova abecede

FONOLOŠKA SVIJEST • Svijest o tome da su izgovorene riječi, koje čujemo i koristimo, sastavljene od glasova. • Glavni dijelovi riječi su slogovi i fonemi. • SLOGOVI → dijelovi riječi sastavljeni od samoglasnika koji stoje uz jedan ili dva suglasnika. • FONEMI → glasovi. Fonemi i slova nisu isto. Foneme izgovaramo, a slova pišemo. • Rima → svijest da dvije riječi zvuče slično (lonackonac, trava-krava). Svijest o rimi je temeljna fonološka vještina.

POZNAVANJE SLOVA ABECEDE Odnosi se na lakoću kojom dijete uči i imenuje pojedina slova. Što treba učiti prije – slova ili glasove? • Treba početi s učenjem glasova. Koliko će trebati da dijete nauči sva slova ovisi o individualnom tempu učenja i o programu učenja čitanja koji se primjenjuje u školi. • Tek kada je dijete fonološki svjesno do te mjere da može rastaviti riječi na glasove i kad poznaje većinu slova, onda je spremno za usvajanje abecednog načela.

TREBA LI DIJETE naučiti čitati PRIJE POLASKA U ŠKOLU? ! • • jedna od najvećih roditeljskih dvojbi djeca dolaze s različitim stupnjem predznanja čitanje je složeni psihofiziološki proces zahtjeva jezičnu i semantičku zrelost

PRIJE POLASKA U ŠKOLU DIJETE BI TREBALO ZNATI: • kako se drži knjiga, da tekst ide slijeva nadesno, odozgo nadolje te znati okretati listove • da se tekst sastoji od rečenica, rečenice od riječi, a riječi od glasova • shvatiti da tekst nosi neku poruku te prepoznati tu poruku u tekstu • prepoznati glasove u riječi • glasovnu analizu i sintezu • slova abecede • pročitati i napisati vlastito ime i prezime

Dijete koje usvoji predčitalačke vještine lako će, u školi, usvojiti tehniku čitanja i razumijevanja pročitanog teksta!

IGRE koje razvijaju OSJEĆAJ ZA RIJEČI, SLOGOVE I GLASOVE

NAZAD

NAZAD

Simptomi koji ukazuju na teškoće sa čitanjem: • • • kasno progovaranje i usporen jezično-govorni razvoj; siromašan rječnik; dugo zadržavanje pogrešaka u izgovoru glasova; poteškoće u izražavanju misli i ideja; u traženju pravih riječi; poteškoće u prisjećanju na mjesta i događaje; miješanje riječi koje slično zvuče (dotovo – gotovo); prisutnost agramatizama u govoru ("tri jabuka"); poteškoće u učenju pjesmica, brojalica – pamćenje općenito; nerazvijenost fonološke svjesnosti (ne prepoznavanje rime); nespretnost u krupnoj i finoj motorici; nezrelost grafomotorike; • nesigurnost u prostornim odnosima i vremenskim odnosima • kasnije uspostavljanje lateralne dominacije; – nemogućnost zadržavanja pažnje, hiperaktivnost, impulzivnost; – nemotiviranost i nedostatak interesa za crtanje, pisanje i čitanje.

Igre i aktivnosti koje mogu pomoći u razvijanju pažnje kod djece • Precrtavanje, Bojanje, Pronalaženje skrivenih likova, Slagalice • Vježbe razvrstavanja – lego kockica, razvrstavanje posuđa, novčića, kuglica po boji i veličini, pravljenje ogrlica po određenom redoslijedu, skupljanje kamenčića, sličica, markica, … • Misaoni zadaci – Što sve moraš pripremiti ako želiš napisati pismo? , Postavi stol za … osoba. , Što je to – ima četiri noge, krzno, spretno se penje po drveću? • Igre razvrstavanja – Sve životinje koje imaju krila. , Poznaješ li životinje koje imaju više od četiri noge?

GRAFOMOTORIČKE VJEŠTINE PRIJE NEGO DIJETE POČNE UČITI PISATI SLOVA MORA: • odrediti koju će ruku koristiti za pisanje • pravilno držati olovku • moći crtati (na način da je crtež prepoznatljiv), bojati (na način da ne prelazi crtu), precrtavati oblike (krug, kvadrat, trokut, križ)

PRIPREMNE AKTIVNOSTI I IGRE ZA RAZVOJ FINE MOTORIKE • šaranje štapom po pijesku, kamenčićima, crtanje kažiprstom po brašnu. . . • zakopčavanje, vezanje čvorova, pletenje pletenica • vježbe grafomotorike (crtančica, radni listove) • skupljanje sitnih predmeta (perle, kuglice), preljevanje vode u posudicama, nizanje štipalica na košaricu. . • trganje papira • rezanje škaricama, lijepljenje, oblikovanje plastelinom, kopiranje preko već povučenih ili istočkanih linija • likovno izražavanje (crtanje, slikanje)

POTICANJE PREDMATEMATIČKIH VJEŠTINA Bitna područja za učenje matematike su: 1. razvrstavanje; sortiranje predmeta prema određenom svojstvu (boja, veličina, oblik)- uočavanje sličnosti i različitosti 2. određivanje i održavanje broja - usvajanje pojma broja, brojenje, prepoznavanje brojki 3. nizanje predmeta i održavanje slijeda- sposobnost stavljanja predmeta u određeni niz prema veličini 4. slijeđenje niza uputa od više koraka 5. orijentacija i organizacija u prostoru 6. rastavljanje cjeline na dijelove i obrnuto

ORIJENTACIJA U PROSTORU • od vlastitog tijela (ja mogu biti ispred, iza, pored, gore, dolje, lijevo, desno od nečega ili nekoga); • vježbe orijentacije na papiru (pozornost na smjer pisanja i korištenja papira - pišemo slijeva nadesno, odozgo prema dolje). • razumijevanje prostora u odnosu na vlastito tijelo (lijeva i desna ruka, iznad moje glave, ispod mojih nogu) – dob 5 -7 god.

“POUČAVANJE” • dijete ne treba “poučavati”, to prepustite učiteljima u školi Predčitalačke vještine se uče kroz svakodnevne aktivnosti, igre i komunikaciju!!

3. pitanje • Da li ste i kako pripremali/pripremate/dijete za školu? • Prokomentirajte Vaša iskustva i eventualne teškoće pri tome…. . Vrijeme: oko 10 min.

ŠTO ZAPRAVO TREBAMO ČINITI? • RAZVIJATI POZITIVNE STAVOVE DJETETA PREMA ŠKOLI • NAUČITI DIJETE NA USPOREĐIVANJE I PROCJENJIVANJE • SUSTAVNO POTICATI INTERES DJETETA ZA ŠKOLU • RAZVIJATI RADNE NAVIKE DJETETA U IZVRŠAVANJU OBVEZA • NA VRIJEME I U DOBROM OZRAČJU IZVRŠITI TEHNIČKE PRIPREME ZA POLAZAK U ŠKOLU

Otežani početak školovanja mogu imati djeca koja: • još uvijek izrazito teško podnose odvajanje od roditelja • često plačem reagiraju na odvajanje • povučena su i rijetko se spontano obraćaju odraslima i drugoj djeci

VAŽNO PRAVILO! • Priprema za školu nikako ne znači “NAUČITI DJECU ČITATI I PISATI U DJEČJEM VRTIĆU” jer će to raditi u školi sa zato osposobljenim stručnjakom – učiteljem/icom. • Razuman i uravnotežen pristup djetetu od iznimne je važnosti. Djetetova sreća, socijalni i emocionalni razvoj, važniji su od pretjerivanja s aktivnostima. • DIJETE KOJE KREĆE U ŠKOLU MORA BITI ZADOVOLJNO SAMO SA SOBOM I ŽELJETI IĆI U ŠKOLU!

Školu treba predstaviti djetetu u realnom svjetlu

4. pitanje • Kakva očekivanja imate od svog “prvašića”, učiteljice, škole? Molimo prokomentirajte vaša iskustva …. . Vrijeme: oko 10 min.

ZA KRAJ • Evaluacija

Hvala na pažnji!