SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE VEBA 9 Doc dr



























- Slides: 27

SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE VEŽBA 9. Doc. dr Milutin Ateljević e-mail : [email protected] net 1

SPOLJNOTRGOVINSKI POSLOVI • Poslovi povezuju preduzeća. • Svetski pregovarači su samo zastupnici jer oni pregovaraju u ime svojih preduzeća, a ne u svoje ime sa ciljem da pronađu način da dovedu preduzeća koja zastupaju do pogodbe oko nekog unosnog poslovnog odnosa. • Međunarodni poslovi imaju razne oblike. Neki su vezani, neki slobodni, neki se zaključuju brzo, za neke treba duži vremenski period, neki su jednokratni, drugi traju dugo. • Jedni se okončaju redovno po ugovoru, a drugi se raskinu pre njihovog isteka, oko trećih se vode sudski sporovi i slično. • Posao i poslovni odnos ima za cilj da unapredi i razvije interese obe strane u poslu, u protivnom ne može doći do posla, ili se oni brzo okončavaju. 2

IZVOZ I UVOZ • IZVOZ je deo nacionalne proizvodnje koji se prodaje u inostranstvu. • UVOZ je deo nacionalne potrošnje koji se podmiruje kupovinom robe u inostranstvu. 3

MEĐUNARODNI UGOVOR • Međunarodni ugovor predstavlja usaglašenu volju ugovornih strana o zaključivanju konkretnog spoljnotrgovinskog posla, što podrazumeva da se u njemu iskazuju interesi svih ugovornih strana. U svakodnevnoj spoljnotrgovinskoj praksi najčešće se koriste sledeće vrste ugovora (koje proizlaze iz vrsta spoljnotrgovinskih poslova): • Ugovori koji se odnose na izvoz i uvoz robe, • Ugovori koji se odnose na pružanje i korišćenje međunarodnih usluga, • Ugovori o međunarodnom transferu tehnologije i • Ugovori koji se odnose na međunarodno kretanje kapitala. 4

TEHNOLOGIJA IZVOZNOG POSLA Tehnologija izvoznog posla ima tri osnovne faze: • prvu fazu čine poslovi koji prethode činu zaključivanja posla (ugovora), • druga faza obuhvata pregovaranje, ugovaranje i zaključivanje izvoznih poslova, • treća faza odnosi se na realizaciju ugovora, analizu posla i odlaganje predmeta. 5

• Onaj ko želi da izveze (izvozi) neki proizvod, mora do detalja da izuči (izučava) sklonosti savremenih kupaca, primenjujući metode savremenog marketinga, menadžmenta i informacionog sistema. • On mora da bude u stalnom kontaktu sa savremenim tržištem, da opipava puls potrošača, istražuje njihov sve istančaniji i probirljiviji ukus, njihove želje, potrebe i navike. 6

PROVERA BONITETA POSLOVNOG PARTNERA • Bonitet predstavlja finansijsku, poslovnu i svaku drugu sposobnost i osobinu partnera da uredno ispuni sve obaveze po izvoznom ugovoru. • U današnje vreme postoje razne institucije koje se bave proverom boniteta poslovnih partnera, a to su: nacionalne institucije za kontrolu računovodstva, poslovne banke, privredne komore, specijalizovane državne institucije koje postoje u pojedinim zemljama, kao i preduzeća koja se specijalno bave proverom boniteta subjekata u svetskoj trgovini. 7

PRETKALKULACIJA IZVOZNOG POSLA U praksi postoje tri osnovne vrste kalkulacija spoljnotrgovinskih poslova: • pretkalkulacije (ili preliminarne kalkulacije), • kontrolne kalkulacije i • konačne kalkulacije. Pretkalkulacija je, u stvari, kalkulacija koja sadrži sve potrebne stavke, ali je preliminarna. Bez nje se ne sme ući u posao ako se žele izbeći rizici i neizvesnost. 8

PREGOVARANJE IZVOZNIH POSLOVA • Pregovaranje je način na koji ljudi rešavaju međusobne razlike i mnoge probleme sa kojima se susreću. • Kod spoljnotrgovinskog posla, obično se pregovara o tehničko - tehnološkim uslovima, kvalitetu, rokovima isporuke, cenama, načinu plaćanja, servisiranju proizvoda (objekata) i sl. Kod pregovora je najznačajnije odrediti: • predmet pregovora, • učesnike u pregovorima, • način pregovoranja i komuniciranja, • mesto pregovora i • vreme pregovora. 9

Mesto pregovora onosno njegov izbor pruža četiri mogućnosti: • kod kupca, • kod prodavca, • na trećem, neutralnom mestu, • bez određenog mesta, odnosno putem elektronskih komunikacija. Vreme pregovora je posebno značajno jer u svakoj državi postoji dobro i loše vreme za pregovore. Pregovaranje i sklapanje poslova je obično teško tokom praznika, godišnjih odmora i kulturnih događaja. 10

ZAKLJUČIVANJE UGOVORA • Zaključivanjem ugovora sve što je do tada urađeno oko usaglašavanja ponude postaje nevažno, izuzev ako se ugovor izričito poziva na dokumente iz prethodnih faza rada, a u regulisanju odnosa između ugovornih strana obavezno se primenjuju klauzule zaključenog ugovora. • U ugovoru se detaljno i jasno preciziraju obaveze kupca i prodavca, kao i šta svaki od njih mora uradi kako bi ugovor posle potpisivanja stupio na snagu. • Tek po stupanju ugovora na snagu počinju i materijalne obaveze kupca i prodavca. • Da bi obe ugovorne strane izbegle rizike i eventualne gubitke, moraju nastojati da svaka svoje obaveze uredno ispunjava po principu «dobrog privrednika » . • Pri tom treba ima u vidu da se odstupanje od ugovorenih klauzula može pravdati jedino višom silom, ili ako se ugovorne strane naknadno o tome dogovore i sačine jedan ili više aneksa ugovora. 11

OBLICI IZVOZA I UVOZA ROBE • Redovan izvoz i uvoz • Vezani poslovi ( kompezacioni, barter, sajamski, paralelni, malogranični i susedni prekomorski promet ) • Specifični oblici spot poslova (privremeni izvoz i uvoz, poslovi oplemenjivanja, reeksport, tranzit, lizing, franšizing, poslovi dugoročne proizvodne kooperacije i poslovno - tehničke saradnje) 12

REDOVAN IZVOZ I UVOZ To su jednostrani spoljnotrgovinski poslovi: • Izvoz nije vezan za uvoz sa stanovišta režima spoljne trgovine. • Tokom ovog oblika razmene kupci i prodavci su personalno regionalno i vremenski odvojeni. • Redovan izvoz i uvoz podrazumevaju potpuno samostalne i slobodne tokove izvoza, odnosno uvoza robe iz inostranstva, uz naplatu i plaćanje slobodnim konvertibilnim sredstvima plaćanja priznatim u celom svetu. • Uvoz jedino zavisi od raspoloživih deviza. • Uvoz se nekada dopunjava stranim kreditima, poklonima, prodajom domaće imovine, doznakama radnika iz inostranstva i korišćenjem deviznih rezervi. • Izvoz je slobodan i može biti ograničen samo državnim merama. 13

VEZANI POSLOVI U ove poslove spadaju: • kompenzacioni poslovi, • barter poslovi, • paraleni poslovi (ugovori), • sajamski kompenzacioni poslovi i • poslovi malograničnog i susednog prekomorskog prometa. 14

KOMPENZACIONI POSLOVI • Čista trampa je najstariji oblik međunarodne razmene. • U suštini, to je razmena jedne vrste robe za drugu, npr. razmena srpske pšenice za iračku naftu. • U savremenom svetu, čistoj trampi pripada veoma mali deo trgovine zbog poteškoća u pronalaženju i izjednačavanju dostupne robe sa onom koja se traži između dve strane. • Prilikom obavljanja kompenzacionih poslova roba se razmenjuje (trampi) za robu. • Nosioci ugovora moraju naći odgovarajuću robu za razmenu i uklopiti svoje pojedinačne cene i ukupne vrednosti izvoza i uvoza u odnosu 1: 1. 15

BARTER POSLOVI • Ako postoji više vrsta roba i usluga na izvoznoj i /ili uvoznoj strani, a ukupna razmena je, takođe, uravnotežena u odnosu 1: 1, takvi poslovi se nazivaju barter poslovima (reč barter potiče takođe od reči trampa). • Zaključuje ih (odnosno njegov nosilac je) samo po jedna firma u svakoj zemlji, a kada se radi o više učesnika u poslu sa njima se zaključuju podugovori. • Prilikom obavljanja ovih poslova partneri obavezno ugovaraju valutu u kojoj će se izražavati cene i vršiti obračun izvoza i uvoza, te banku kupca i banku prodavca preko kojih će se ti obračuni vršiti 16

PARALELNI POSLOVI (UGOVORI) • ‘’KUPI DA BI PRODAO’’. UVOZ JE NAJČEŠĆE DELOM ILI U CELINI VEZAN ZA IZVOZ • ROBA I TEHNOLOGIJA ISPORUČUJU SE STRANOM KUPCU ZA ČVRSTU VALUTU, A OD NJEGA SE KUPUJE, PARALELNO, TAKOĐE ZA ČVRSTU VALUTU. NEMA ZAMENE ROBE ZA ROBU, SVAKO PLAĆA ROBU KOJU KUPUJE U ČVRSTOJ VALUTI • DVA UGOVORA 17

SPECIFIČNI OBLICI SPOLJNOTRGOVINSKIH POSLOVA • PRIVREMENI IZVOZ I UVOZ ROBE ( I POSLOVI OPLEMENJIVANJA) • REEKSPORNI POSLOVI • TRANZITNI POSLOVI • LIZING • FRANŠIZING • POSLOVI DUGOROČNE POSLOVNE KOOPERACIJE I POSLOVNO-TEHNIČKE SARADNJE 18

POSLOVI OPLEMENJIVANJA • Ovi poslovi se označavaju kao privremeni poslovi u spoljnoj trgovini. • Termin privremeni izvoz i uvoz nastao je iz postupka carinjenja robe. • Postoji mogućnost da se neka roba privremeno izveze ili uveze bez plaćanja carine, ali da se ona u određenom vremenu mora ili vratiti u zemlju porekla ili ocariniti kao redovan izvoz, odnosno uvoz. • To se dešava sa sajamskim eksponatima, uzorcima, građevinskim projektima i sl. • Najznačajniji oblik privremenog izvoza i uvoza robe jesu poslovi oplemenjivanja robe, tj. njene prerade, dorade i obrade. 19

REEKSPORTNI POSLOVI • Reeksportni poslovi su poslovi uvoza radi izvoza robe u sličnom ili dorađenom obliku, a najčešće sa promenom uvozne ili izvozne dokumentacije, posebno o poreklu i krajnjoj destinaciji robe. • Reeksportni poslovi podrazumevaju obavljanje složenih robno - finansijskih transakcija posredovanjem u trgovini između različitih zemalja. • Cilj reeksportnih poslova je ostvarivanje pozitivnog, pre svega finansijskog efekta na osnovu razlika u cenama, kamatnim stopama i deviznim kursevima u raznim zemljama i u različitim vremenskim periodima. 20

TRANZITNI POSLOVI • Tranzit podrazumeva prevoz robe preko teritorije jedne ili više zemalja, koje nisu ni prodavac ni kupac, a nalaze se na putu od mesta isporuke do mesta krajnjeg odredišta robe. • Zemlje kroz koje roba samo prolazi nemaju nikakve obaveze iz kupoprodajnog ugovora, osim što naplaćuju određene takse za tranzitne dozvole, te naknadu za usluge trgovine, prevoza, špedicije, manipulacije i čuvanja robe. Tranzitni poslovi se dele na: • direktne, kada strana roba samo prelazi preko nacionalne teritorije, • lomljene, kada se roba istovara i privremeno skladišti, dorađuje, oplemenjuje, prepakuje, preetiketira), pa tek posle toga nastavlja put. 21

LIZING POSLOVI • Lizing poslovi omogućuju obavljanje delatnosti na osnovu iznajmljenog prostora, zemljišta ili opreme. • Lizing je oblik zakupa opreme, zemljišta ili poslovnog prostora između dva subjekta. • Direktan ili klasičan lizing je ako je reč o samo dva lica (vlasniku opreme i zakupcu) • Indirektan – savremeni lizing je onaj ukoliko se pojavljuje i treći subjekt (tzv. lizing preduzeće koje otkupljuje proizvod od vlasnika, pa ga zatim iznajmljuje zakupcu). • Klasični lizing naziva se operativni lizing , a savremeni lizing naziva se finansijski lizing, jer se u posao interpolira treće licenajčešće banka, koja finansira posao. 22

FRANŠIZING POSLOVI • Franšizing je model ugovorne saradnje između pravno nezavisnih preduzeća i to davaoca franšize (franšizer) i korisnika franšize (franšizant). • „Franšizing je kontinuiran odnos u kome franšizer koristi privilegiju da ustupi licencu plus pomoć u organizaciji, obuci i menadžmentu primaoca franšize, kako bi on mogao da obavlja biznis, a davalac franšize imao povratne koristi“ (definicija Međunarodnog udruženja za franšizing-IFA). Franšizing je postao: • metod prodaje, • metod marketinga, • metod poslovanja i rasta, i zaposlenosti • metod sticanja profita. 23

POSLOVNO - TEHNIČKA SARADNJA Neki od najčešćih oblika poslovno – tehničke saradnje su: • zajednička izrada naučno-istraživačkih projekata, studija i elaborata, • razmena naučno – tehnoloških iskustava i ustupanja licenci, • zajedničko projektovanje, proizvodnja i osvajanje novih proizvoda – tzv. proizvodno • tehnička saradnja, • međusobna suvlasnička ulaganja, • zajedničko obučavanje i specijalizacija kadrova, • međusobno korišćenje ugovora o menadžmentu, • međusobno ustupanje korišćenja kapaciteta u proizvodnji i uslugama, • međusobna dugoročna razmena proizvoda i usluga radi upotpunjavanja asortimana, 24

USLUGE U SPOLJNOTRGOVINSKOM PROMETU Usluga je nematerijalna aktivnost ili korist koju prodavac isporučuje kupcu radi zadovoljavanja njegovih potreba. Osnovne karakteristike usluga su: • neopipljivost • osetljivost na kvalitet i rok • nedeljivost • nepostojanost i varijabilnost • simultanost proizvodnje i potrošnje • prolaznost • veliki broj učesnika na strani ponude • odsustvo vlasništva • nemogućnost skladištenja 25

NAČINI OBAVLJANJA USLUGA Usluge se obavljaju na sledeći način: • • Sa teritorije jedne zemlje pružaju se drugoj zemlji Na teritoriji sopstvene zemlje, pružaju se strancima. Pružaju se preko mreže u inostranstvu. Pružaju se na teritoriji strane zemlje kao tzv. profesionalne usluge. 26

HVALA NA PAŽNJI ! Doc. dr Milutin Ateljević 27
SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE VEBA 6 Doc dr
SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE VEBA 8 Doc dr
SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE VEBA 5 Doc dr
SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE DR ANA SAVI SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE IZBORNI
SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE Doc dr Milutin Ateljevi
Devizno poslovanje js Uvod poslovanje odnosi se na
Kolokvijum Spoljnotrgovinsko poslovanje Radovan Kastratovi Beograd 18 novembar
SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE Dr Milenko Krajinik Meunarodne trine institucije
HSTA Voluntary Employees Beneficiary Association VEBA Trust VEBA
HSTA Voluntary Employees Beneficiary Association VEBA Trust VEBA
Elektronsko poslovanje LOGO Elektronsko poslovanje v Razvoj informacijskih
MEUNARODNO POSLOVANJE I LOGISTIKA 5 predavanje MEUNARODNO POSLOVANJE
UREDSKO POSLOVANJE PROPISI KOJI DEFINIRAJU UREDSKO POSLOVANJE l
Izvozno poslovanje i barijere izvoza Izvozno poslovanje preduzea
7 PREDAVANJE OPERATIVNO POSLOVANJE NABAVE Operativno poslovanje nabave
7 PREDAVANJE OPERATIVNO POSLOVANJE NABAVE Operativno poslovanje nabave
Devizno trite Tri grupe uesnika dileri klijenti i
MEUNARODNO FINANSIJSKO PRAVO DEVIZNO TRITE I DEVIZNI KURS
Monetarna ekonomija Devizno trite devizni kurs Dr Slobodan
Internet i elektronsko poslovanje osnove komunikacija Doc dr
RAUNOVODSTVO IN FINANNO POSLOVANJE doc dr LIDIJA ROBNIK
Konzervaciona biologija Veba V Parametri Rajtove statistike Izraunavanje
LABORATORIJSKA VEBA br 1 Podeavanje kamkordera JVC GYHM
8 NASTAVNA NEDELJA Gramatika partija Coditionnel Prsent Veba
HTML Veba III Debljina ivica tabele i elija
6 Veba Ekoloka analiza flore i vegetacije n
IZRAUNAVANJE EFEKTIVNE VELIINE POPULACIJE VI Veba Konzervaciona biologija