SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE VEBA 6 Doc dr
SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE VEŽBA 6. Doc. dr Milutin Ateljević 1
KANALI IZVOZA I UVOZA 2
KOJI SU NAJČEŠĆI KANALI IZVOZA I UVOZA Najčešći kanali za prodaju (izvoz) i kupovinu (uvoz) robe iz inostranstva su: – Međunarodni sajmovi – Međunarodne aukcije – Međunarodne berze – Svetski trgovinski centri – Međunarodni tenderi – Prikupljanje ponuda minimalnog broja ponuđača – Prodaja preko sopstvenih preduzeća i predstav. – Prodaja preko dilera 3
. . . – – – – – Prodaja putem franšizinga Prodaja putem lizinga Prodaja preko zastupnika i posrednika Strateške alijanse Prodaja putem kataloga Multilevel Pošta Direktna pogodba Elektronska trgovina 4
PRVI SAJAM UZORAKA U SVETU Prvobitno su bili organizovani isključivo kao mesta za direktnu kupovinu i prodaju robe, a od 1894. godine i za promociju robe, kada je, na Lajpciškom sajmu, organizovan prvi sajam uzoraka u svetu. 5
ŠTA PODRAZUMEVA TERMIN SAJAM • Termin sajam danas podrazumeva: – specijalizovanu instituvciju za organizovanje privrednih izložbi i manifestacija; – održavanje tih izložbi i manifestacija u redovnim, unapred poznatim terminima. • Sajmovi su specijalizovane institucije koje imaju komunikacijsku, prostornu i kadrovsku opremljenost za kvalitetno obavljanje sajamskih izložbi i manifestacija u tačno propisano vreme. 6
KAKVI SAJMOVI MOGU BITI I U KOM VLASNIŠTVU Sajmovi mogu biti: – lokalni, – regionalni, – nacionalni i – svetski. Sajmovi mogu biti u: – privatnom, – državnom ili – mešovitom vlasništvu. 7
AUKCIJA • • AUKCIJA je javna prodaja prisutne robe, ređe i uzoraka, metodom nadmetanja (licitacijom) kupaca. Prodaju robe na aukciji može da vrši sam vlasnik aukcijske kuće, ili stručno lice zvano aukcionar. Cene se formiraju tako što aukcionar izgovori početnu cenu, a zatim nastaje licitiranje cene. Posao dobija onaj koji je dao poslednju najpovoljniju cenu, s tim da se tri puta izgovara ta cena, dok ona ne bude proglašena konačnom. 8
BERZE • Berze su transparentna tržišta na kojima se trguje sa standardnom (fungibilnom) robom, u tačno određeno vreme, na tačno određenom mestu, po unapred poznatim tehnikama trgovanja i pravilima berze i po pozitivnim propisima (uključiv i nadzor) poslovanja berze. Berza i berzanska trgovina temelji se na: • transparentnosti, • brzini, • poverenju i • sigurnosti. 9
PODELA BERZI Berze se dele na: • Specijalizovane • Mešovite Berze mogu biti • profitne, u kom slučaju se ostvareni profit deli vlasnicima berzi, • neprofitne, gde se profi t investira u razvoj berze. 10
BROKERI • Brokeri su agenti koji povezuju kupce i prodavce berzanskih roba. Rade po nalozima, znači u tuđe ime, i ostvaruju proviziju kao razliku u ceni. 11
DILERI • Diler je prodavac koji radi u svoje ime i za svoj račun, a ima čvrst ugovor sa stranim isporučiocem, koji precizno reguliše prava i obaveze ugovornih partnera. • Diler kupuje robu, na veliko, od stranog isporučioca po nižim, pa je kupcima u svojoj zemlji, obično individualnim potrošačima, prodaje na malo po višim cenama, uključivši svoju zaradu. 12
MARKETMEJKERI • Marketmejkeri su dileri koji posluju na berzi u cilju ostvarivanja stabilnosti na tržištu, da ne bi došlo do velikih oscilacija u cenama, ponudi i tražnji, koji mogu destabilizovati tržište i izazvati finansijsku krizu. 13
FAZE TEHNOLOGIJE BERZANSKOG POSLA Četiri su osnovne faze tehnologije berzanskog posla i to: 1. Listing, 2. Trgovanje, 3. Kliring i saldiranje, 4. Informisanje. 14
PODELA BERZANSKIH POSLOVA • Promptni poslovi – završavaju se za 48 sati, najčešće se odnose na kupovinu robe i deviza, tj. realno postojeće robe i efektivno se izvršavaju. • Terminski poslovi – izvršavaju se preko roka od 24 sata, obično do 1 godine (hartije od vrednosti). Suština posla je u predviđanju budućih kretanja cena. Pojavljuju se kao: • forvardi, • fjučersi, • opcije, • svopovi, • hedžing poslovi. 15
FORVARDI • Forvard je pojedinačni nestandardni terminski ugovor. • To je ugovor sam za sebe i ne može služiti kao oslonac drugih terminskih poslova (fjučersa i opcija). • Cena se utvrđuje danas za isporuku robe u nekom narednom periodu (1 - 6 meseci) • Cilj je da se dođe do robe, da se zaradi ili izbegnu i umanje rizici • Realizuju se na dan isteka ugovora i nije moguća njihova kupovina i prodaja na berzi, pre isteka roka. 16
FJUČERSI • Fjučers je ugovor o isporuci robe, valute ili finansijskog instrumenta, po unapred ugovorenoj fjučers ceni i na ugovoreni termin u budućnosti. • Fjučers, za razliku od forvarda, ne mora biti izvršen. • Fjučersima se može svakodnevno, i pre roka dospeća, trgovati na berzi. • Zatvara se naplatom po isteku roka (obično oko 90 dana) 17
SVOPOVI • Svop (swap) poslovi na berzi su poslovi putem kojih se, preko berze, vrši zamena jedne vrste dugovanja za drugu, radi zaštite interesa učesnika u poslu, a najčešće se radi o hedžing poslu. Zamenjuju se razne robe, na primer: • lošija vrsta kredita za povoljniji, • lošija kamatna stopa za povoljniju, • lošiji devizni kurs za povoljniji i slično. 18
HEDŽING POSLOVI • Hedžing poslovi su specifična vrsta berzanskih poslova kojima nije cilj špekulacija radi zarade (fjučersi i opcije), nego im je cilj zaštita od rizika odnosno od promene cene, deviznog kursa i kamatne stope. 19
MEĐUNARODNI TENDERI • Jedan od najrigoroznijih kanala marketinga i načina prodaje, gde tržište deluje u izvornom obliku • Na tenderu, uključujući i predkvalifikacioni, svi ponuđači moraju imati: – zahtevani kvalitet i rok isporuke, – jasno izražene cene na istom paritetu, – uporedive uslove plaćanja i kreditiranja 20
BERZE U Bi. H • Trgovanje vrednosnim papirima • Banjalučku berzu (2001. ) – osnovalo osam banaka i jedna kompanija za trgovanje vrednosnim papirima. • Banjalučku berza je primljena u dopisno članstvo Federacije Svetskih berzi (World Federation of Exchanges) 29. januara 2007. godine. • Sarajevsku berzu (2001. ) – osnovalo osam brokerskih kuća. • Sarajevska berza je 16. septembra 2004. godine postala punopravni član Federacije Evro-azijskih berzi (FEAS) • Sarajevska berza je 22. novembra 2007. godine primljena je u članstvo Evropske Federacije Berzi (FESE). 21
HVALA NA PAŽNJI ! Doc. dr Milutin Ateljević 22
- Slides: 22