Splitsko dalmatinska upanija prostorno najvea upanija u Hrvatskoj
- Slides: 72
Splitsko – dalmatinska županija
prostorno najveća županija u Hrvatskoj ü površina: 14. 045 km 2 ü 463 676 stanovnika (2001. ) ü protežu se od Vrlike na sjeveru, do Vrgorca na jugu, a uključuje otoke Šoltu, Brač, Hvar, Vis, Jabuku te Palagružu ü
üKLIMA üpretežno je mediteranska üzime su kratke i blage, a ljeta su duga i topla üVEGETACIJA üprevladava makija, dok sredozemnih šuma ima samo na okolnim otocima (Lastovo, Mljet)
Split
üSplit je najveći grad u Dalmaciji, a drugi grad po veličini u zemlji üdruga je luka po veličini u Hrvatskoj üpoznat po Dioklecijanovoj palači üima razvijen sport, kulturu i turizam
üsmješten je u srednjoj Dalmaciji üokružuju ga Mosor sa sjevera, brdo Kozjak sa sjeverozapada, a gradska jezgra nalazi se podno Marjana ütrajektnim vezama jedina je veza s otocima
Gospodarstvo üsve se više ulaže u brodogradnju, turizam, maslinarstvo, vinogradarstvo
ü agro ili seoski turizam postaje sve cjenjeniji i prepoznatljiviji oblik turističke ponude ü dobro organiziran smještaj i domaći gastronomski specijaliteti izvrstan su temelj kvalitetnog odmora ü u posljednje vrijeme, sve više ruralnih domaćinstava prepoznaje potrebu umornog čovjeka da se opusti u nekom takvom prirodnom okruženju, zaviri u ostatke običaja prošlosti i pokuša u sebi otkriti korijene zemljoradnika i stočara. . ü ili, sasvim jednostavno, uživati u neiskvarenim darovima prirode
Etno-eko selo • projekt “Eko-etno selo” pokrenut je kako bi se ljudima približila čarolija sela te prirodnih, autohtonih i ekološki prihvatljivih proizvoda
Prvo dalmatinsko etno-eko selo • • obitelj Škopljanac iz Radošića, još se prije 16 godina dosjetila se kako bi upravo seoski turizam mogao biti jedan od vodećih turističkih aktivnosti prionuli su poslu, obnavljajući prvo svoju djedovinu, da bi na koncu svoje imanje proširili na još dvadesetak kamenih kućica koje danas čine prvo Dalmatinsko etno-eko selo Marko Škopljanac najmlađi je član obitelji njegov je interes za predmete kojima su se služili njegovi djedovi i narodne nošnje koje su odijevale bake, rezultirao danas impozantnom brojkom od čak 750 eksponata iz različitih krajeva Dalmacije koje je izložio u kamenim kućama svoje obitelji, svojevrsnom
• mnogi su boravili na njihovu imanju: političari, glumci, • konzuli, sportaši i umjetnici, no često dolaze i djeca iz škola i vrtića diljem Hrvatske turističke agencije pokazuju golem interes, a obitelj Škopljanac ima potporu i Splitsko-dalmatinske županije, okolnih gradova i općina te resornog ministarstva
• zanimljivo je da goste u ruralnom kompleksu u • • Škopljancima ne poslužuju konobari naime, obitelj Škopljanac razvila je specifičan odnos s gostima koji nisu više gosti kada dođu k njima sve im je otvoreno, sve je dostupno, sami se služe, jedu i piju što žele, kada hoće i gdje hoće
• u Radošić na ekskurziju dolaze škole iz • • cijele Hrvatske prilikom posjete i obilaska obiteljskog gospodarstva Škopljanac djeca plaćaju promotivnu cijenu od 10 kuna, a ako plate 20 kn - tada dobiju 'fritule' i sok u neograničenim količinama, tako da se u zadnje vrijeme obitelj Škopljanac bazirali na izletnički seoski turizam nekadašnje staje, pojate i seoski gospodarski objekti pretvoreni su u ugodne objekte za noćenje i odmor
• osim domaće spize i oku ugodnog krajolika, • • posjetiteljima nude niz zanimljivih mogućnosti gosti se tako mogu okušati u košnji i oranju, slikati s divljim zečevima i domaćim životinjama, odjenuti narodnu nošnju ili pak gledati borbe bikova i jahati konje obitelj ima velike planove, a sve bi to na koncu, zajedno s konobama, pušnicama i kućama s kominom u kojima ugošćuju posjetitelje tvorilo cjelinu koju već sada s ponosom mogu prezentirati kao autohtoni hrvatski proizvod
Atraktivne aktivnosti za turiste: • • • berba mandarina, maslina i grožđa branje lavande, smokava, šparoga ribolov striženje ovaca proizvodnja sira, maslinova ulja, sapuna
Promet ~ cestovni • u vremenu kratke francuske vladavine primorskom i gorskom Hrvatskom od 1803. -1813. god. sagrađena je Napoleonova i Marmontova cesta Zadar-Knin-Sinj. Vrgorac-Metković-Dubrovnik
• od vremena kada su se gradile prve ceste, Split se sve bolje povezivao autocestama (čija je izgradnja doživjela pravi procvat u 21. stoljeću) te danas ima izgrađenu mrežu autocesta kojima je povezan s ostatkom Europe
• najvažnija autocesta kojom je Split spojen sa Zagrebom je autocesta A 1 • prva dionica autoceste od Zagreba do Karlovca puštena je u promet još sedamdesetih godina 20. stoljeća dok je dionica Karlovac – Split otvorena 26. lipnja 2005. g.
vijadukt kod Vrgorca dionica autoceste A 1 spoj Splita s autocestom
Promet ~ željeznički • izgradnja poveznice s kontinentalnom • • željezničkom mrežom započela je tek 1912. g. , ali je prekinuta zbog izbijanja Prvog svjetskog rata nakon rata te, kasnije, osnivanja Jugoslavije, Split je počeo intenzivno rasti, postajati sve važnije kulturno, administrativno i gospodarsko središte gospodarskom razvitku Splita vrlo je pridonijelo, dovršenje željezničke pruge prema Zagrebu (Ličke pruge) godine 1925.
• Split je povezan Dalmatinskom • prugom s sjevernijim dijelovima Dalmacije (Knin-Split) te Jadranskom željeznicom, koja spaja Zagreb (a iz kojeg se može doći u ostale europske destinacije), Split i Dubrovnik te nastavlja preko Crne Gore, Albanije i Grčke pa sve do Turske samim time, Split je odlično povezan s ostalim dijelovima Europe
Promet ~ morski • Split je povezan redovnim brodskim linijama s Rijekom i Dubrovnikom te lukama Trst, Ancona, Bari i Pescara u Italiji • redovitim trajektnim linijama Split je povezan s obližnjim otocima (Brač, Hvar, Vis, Šolta, Drvenik Veli i Drvenik Mali)
ACI marina Split • smještena je u jugozapadnom dijelu gradske luke, • • • sjeverno od poluotoka Sustipan raspolaže s 364 veza u moru te sa 60 mjesta za smještaj plovila na suhom OBUHVAĆA: recepciju mjenjačnicu restoran snack-bar sanitarni čvor (WC i tuševi) praonicu rublja prodavaonice prehrambenih namirnica i nautičke opreme servisnu radionicu dizalicu nosivosti 10 t parkiralište za osobna vozila
• zadovoljivši najstroža ekološka mjerila u pogledu sigurnosti te čistoće vode i okoliša ACI marina Split jedna je od 10 marina iz sustava ACI-a kojima je dodijeljeno visoko priznanje “Europska plava zastava”
Promet ~ zračni • Zračna luka Split otvorena je za promet 25. studenog 1966. godine • već od 2000. godine bilježi povećanje broja putnika, 2006. ostvaruje milijuntog putnika, a 2008. godine premašuje 1 200 000 putnika • Zračna luka je udaljena 6 km od Trogira i Kaštela te 25 km od Splita
Gastronomija • ondašnja gastronomija temelji se na • prirodnim proizvodima, mediteranskom načinu ishrane te laganoj hrani maslinovo ulje temelj je gotovo svakog jela, dok se mirodije uzgajaju i dodaju jelima
• pošto je u povijesti Italija posjedovala • dijelove obale, Splićani su bili pod utjecajem talijanske kuhinje no unatoč tome, postavili su odlične temelje iz kojih se razvila današnja gastronomija
• glavna namirnica je riba, koja se lovi u Jadranskome moru te se spravlja na gradele, lešo ili brudet
PREDJELA • za predjelo se nude razni sirevi, pršut, masline, slane srdele i salate od mekušaca ili riblje marinade ili pak riblje juhe
GLAVNA JELA • za glavno jelo nude se riba spremljena na razne načine s blitvom i krumpirom, buzara od školjaka i škampi, pašticada, janjetina kuhana s povrćem, meso s roštilja mazano ružmarinom i maslinovim uljem, čuvena otočka janjetina s ražnja, hobotnica ispod peke…
DESERTI • najpoznatiji dalmatinski deserti su rožata, starogradski paprenjak, kroštule, fritule ili jednostavno suhe smokve
VINA • običaj je uz ovakve specijalitete dalmatinske kuhinje popiti i čašu domaćeg vina • poznata su crna (Dingač, Postup, Faros, Babić) i bijela vina (Pošip, Maraština, Grk, Bogdanuša)
Primjeri menija Salata od hobotnice * * * Zubatac na žaru s pečenim povrćem Miješana salata * * * Voće
Pržene kozice s koktel umakom * * * Pirjanje lignje s krumpirima Salata od rikule * * * Kroštule
Ugostiteljski objekti za prehranu • restorani • pizzerije • vinoteka • konobe
“Argola” RESTORANI • • • “Argola” “Kadena” “Boban” “Bota-šare” “Il posto” “Lučica” “Re di mare” “Babilon” i još mnogo njih… “Bota-šare”
PIZZERIJE • • “Velo misto” “Galija” “Grgur” “Velo misto” “F-caffe” “Podion” “Bakra” i još neke… “Grgur”
VINOTEKA • “Edico – terra”
KONOBE • • “Varoš” “Fife” “Matejuška” “Lučac” “Matejuška” “Fife”
Objekti za smještaj • hoteli • hosteli • kampovi
HOTELI “Marmont” • • • “Katarina” **** “Atrium” ***** “Jadran” *** “Paradiso” ***** “Bellevue” **** “Peristil” *** “President” **** “Marmont” **** i mnogi drugi…
HOSTELI • • Adria Hostel Silver Gate Hostel Pletković Hostel Situs Adriatic Hostel Cro. Paradise Blue Hostel soba u Cro. Paradise Adria Hostel Blue Hostelu i još mnogi…
KAMP • Camping Stobreč
Kulturno-povijesni spomenici
katedrala sv. Duje • smještena je u kompleksu Dioklecijanove palače, na Peristilu • poznata je po drvenim vratima koje je izradio Andrija Buvina, izrezbarivši u orahovini 28 prizora Isusova života
Dioklecijanova palača • • • antička palača cara Dioklecijana ostaci palače danas su dio povijesne jezgre Splita 1979. g. uvrštena na UNESCO-v popis svjetske baštine svojim oblikom nalikuje kastrumu (vojnom logoru) od dviju glavnih ulica, cardo je vodio na peristil, otvoreni prostor ispred carevog stana, na čijoj se lijevoj strani nalazio carev mauzolej (danas katedrala sv. Dujma) s desne strane peristila su se nalazila tri hrama: prvi je Jupiterov, a druga dva se danas nazivaju Kibelinim i Venerinim (iako ti nazivi nisu potvrđeni)
model Dioklecijanove palače pogled na zidine koje okružuju palaču podrumi Dioklecijanove palače, koji se danas koriste kao izložbeni
Peristil • trg ispred prvostolnice sv. Duje • bočne strane pročelja su bile ukrašene dvjema sfingama od kojih se jedna i dan-danas nalazi na trgu gotovo savršeno očuvana • koristi se kao prostor za glavnija događanja u Palači • zbog svoje odlične akustike često služi kao prirodna pozornica i scena za mnoge glazbeno-scenske spektakle
sfinga bočna ulaz u katedralu sv. Duje
Jupiterov hram • nalazi se u neposrednoj blizini Peristila • sagrađen u vrijeme gradnje cijele • • • Dioklecijanove palače pred samim ulazom u hram se nalazi jedna od dvije sfinge donesena iz Egipta po naredbi cara Dioklecijana vjerojatno je bio posvećen vrhovnom rimskom božanstvu i Dioklecijanovom božanskom ocu Jupiteru u unutrašnjosti su sačuvana dva sarkofaga u kojima su pokopani splitski nadbiskupi Ivan i Lovro
detalj sa svoda skulptura sv. Ivana Krstitelja u hramu
Prokurative • glasoviti mediteranski trg u središtu grada • • Splita gradnju je započeo Antonio Bajamonti – jedan od gradonačelnika zaslužnih za razvoj grada nalazi se zapadno od Dioklecijanove palače trg je poznat i kao pozornica kulturnih zbivanja u gradu pod Marjanom već gotovo pedeset godina na Prokurativama se održava i
• spomenik je izvorno • stajao na splitskom Peristilu sv e do 1954. g. , kada je postavljen ispred sjevernih (zlatnih) vrata Dioklecijanove palače brončani nožni palac spomenika je izlizan zbog lokalnog vjerovanja kako dodir palca u prolazu donosi sreću i ostvarenje želja
Manifestacije
Splitski festival zabavne glazbe • jedan od najpoznatijih festivala u cijeloj zemlji • održava se već punih 50 godina • nastupaju poznati domaći izvođači • traje od 30. lipnja do 4. srpnja • održava se na Prokurativama
Croatia Boat Show • najveća, najbolje organizirana i najljepša • • priredba te vrste u regiji Croatia Boat Show je impresivna pozornica za inozemnu i hrvatsku nautičku industriju Festival je dobio certifikat o statusu hrvatskog “Superbranda” prizor stotina brodova na vezu pred fascinantnom ‘kulisom’ Dioklecijanove palače obišao je svijet i na najbolji način promovirao našu zemlju kao jedinstveno nautičko-turističko odredište prirodne ljepote i kulturna baština naše obale i otoka samo su dodatni razlog za proljetni posjet Splitu
Marulićevi dani • odvijaju se već punih 20 godina • jedinstvena kazališna smotra djela • hrvatskih autora izvedenih u zemlji i inozemstvu festival je utemeljen 1991. g.
- Dubrovačka rožata
- Tradicijska glazbala dalmacije
- Domaća kokoš pasmina
- Prostorno oblikovanje
- Kombinovano kotiranje
- Ministerstvo za zivotna sredina i prostorno planiranje
- Djejem
- što je prostorno kretanje stanovništva
- Prostorno centrirana kubna resetka
- Prostorno disperzivna industrija
- čitanost portala u hrvatskoj
- Vrhovni sud rh
- Humanizam trajanje
- Kelti narod
- Primorska hrvatska klima
- Crnomorski slijev hrvatske rijeke
- Davatelji internet usluga u hrvatskoj
- Poloji nizinske hrvatske
- Najniži reljefni oblici
- Hrvatska književnost 1929 do 1952
- Posavski prometni pravac
- Hrvatski zavičaji
- Prijevoji u gorskoj hrvatskoj
- Spiranje tla
- Stupnjevi stručne spreme u hrvatskoj
- Subkulture u hrvatskoj
- Nacionalni parkovi u rh
- Naselja nizinske hrvatske
- Industrijske regije nizinske hrvatske
- Neka bude živost krilatica
- Franiza
- Josip barunović
- Gdje i kako se prerađuju industrijske biljke
- Opasne životinje u hrvatskoj
- Sredozemni kulturno civilizacijski krug
- Lombardijska smeđa žaba
- Primorska znamenitosti
- Velikaški rodovi u hrvatskoj
- Renesansa u hrvatskoj
- Zaštićene biljke u hrvatskoj
- Proizvodnja papira u hrvatskoj
- Grkokatolici u hrvatskoj
- Kulturne manifestacije nizinske hrvatske
- Najveći gradovi u nizinskoj hrvatskoj
- Tri najveća akumulacijska jezera u nizinskoj hrvatskoj
- Fair trade proizvodi u hrvatskoj
- Materijalna kulturna baština nizinske hrvatske
- Prometni pravci u hrvatskoj
- Crna mlaka poloj
- Klimatska regionalizacija hrvatske
- Ekspresionizam u hrvatskoj književnosti ppt
- Dubrovačko dalmatinski književni krug
- Benediktinci u hrvatskoj
- Apsolutizam u hrvatskoj
- Vida špoljar
- Najpoznatiji moreuzi
- Sve solane u hrvatskoj
- Ptice pjevice hrvatske
- Zanimljivosti nizinskog kraja
- Vjetrovi u primorskoj hrvatskoj
- Vrste stijena u hrvatskoj
- Prisojna i osojna strana gore
- Fliš u primorskoj hrvatskoj
- Grkokatolici u hrvatskoj
- Industrija u primorskoj hrvatskoj
- Najveća plantaža jabuka u hrvatskoj
- Kriptodepresija
- Ekološki problemi nizinske hrvatske
- Prirodno geografske regije hrvatske
- Rimski spomenici u hrvatskoj
- Ekološki problemi nizinske hrvatske
- Riječni reljef
- Prve tiskare u hrvatskoj