SPECIFINOSTI ADOLESCENCIJE Marina Macan prof sociologije i pedagogije

SPECIFIČNOSTI ADOLESCENCIJE Marina Macan, prof. sociologije i pedagogije

(lat. mladenaštvo) - Adolescencija u užem smislu počinje oko 15. godine To je dob čovjekovog psihičkog i tjelesnog razvoja. Adolescenti su postigli spolnu zrelost, a uglavnom i tjelesnu razvijenost. Još traje emocionalni i intelektualni razvoj, stjecanje profesionalnih znanja i vještina. U suvremenim uvjetima traje duže - učenje, vježbanje i pripremanje za obavljanje radnih i društvenih funkcija su složeniji.

• Adolescent - osoba uspostavlja ravnotežu između djetinjstva i zrelosti, razdoblje samoodgoja, mlada osoba odbacuje autoritete, odbija roditeljsku kontrolu i zbližava se s vršnjacima. Vrijeme buntovništva, unutrašnjih sukoba, sukoba s okolinom. • zadaci: prihvaćanje promijenjenog izgleda, usvajanje spolne uloge, postizanje emocionalne neovisnosti od roditelja, prihvaćanje društvenih vrijednosti, usvajanje vlastitog sustava vrijednosti i etičkih načela.

Takve promjene izazivaju priličnu zbrku u glavama adolescenata i njihovoj okolini.

u svakom adolescentu postoje 2 osobe – potisnuto dijete i izranjajuća odrasla osoba

• snažna potreba za neovisnošću i istraživanjem svijeta/svijet je velik i nepoznati izvor mogućnosti i istodobno je mladima izvor straha => uspostavljanje lažne neovisnosti, popuštanje potrebi za roditeljskom zaštitom, ljutnja. . . • promjene raspoloženja, rast i ovladavanje agresijom (sport, tučnjava, oružje)

Fizičke promjene :

• pojedini dijelova tijela i/ili izgled u cijelosti trajno se mijenjaju u vrlo kratkom vremenu – potreba za ponovnim uklapanjem u sliku o sebi (osjetljivost na svoje „tjelesno ja“ jer ponekad nije u skladu s adolescentovim željama) • neobičan vanjski izgled (bojanje kose, oblačenje. . . ) pokušavaju stvoriti granicu između sebe i svijeta odraslih ili skreću pažnju na sebe • Kognitivni razvoj ne prati uvijek tjelesne promjene zbog izgleda očekujemo da se adolescent i ponaša zrelije (postavljanje prevelikih zahtjeva)

Kognitivni razvoj • promjene u načinu mišljenja - imaju snažan utjecaj na ponašanje, stavove i doživljavanje: • Adolescent počinje misliti apstraktno (o onom što je moguće, provjerava to, uspoređuje s prijašnjim doživljajima ili podacima iz okoline), razmišlja o budućnosti, planovima, sve lakše uče, zamišljaju „idealan svijet“ • pretjerano kritični i idealistični (iz toga često i proizlaze i sukobi s roditeljima)

• shvaćaju svoje novonastale sposobnosti, radije slušaju sebe nego druge, često reagiraju bez razmišljanja o posljedicama po druge (zbog preokupiranosti sobom) • sve bolje razumijevaju odnose među ljudima • javljaju se sposobnosti kao rješavanje problema i empatija (prosocijalno ponašanje) • shvaćaju da se društvena pravila mogu kršiti

Socijalni razvoj • adolescentski egocentrizam - misle da su u središtu pažnje svima, da ih okolina neprestano kritički ocjenjuje (zamišljena publika) • doživljavanje sebe kao jedinstvene i posebne osobe, da nitko nije tako poseban kao oni, da nitko ne doživljava stvari tako (osobni mit) • osjećaj vlastite neuništivosti - riskantna ponašanja (normalna, ali MORAJU se postaviti primjerene GRANICE)

Identitet, samopouzdanje, adolescentska kriza • individualizacija od djeteta ovisnog o roditeljima do zdrave, neovisne i dobro funkcionirajuće odrasle osobe • eksperimentiranje sa stavovima, ponašanjima, otporom, ulogama • Identitet: ono što mislimo da jesmo/Samopouzdanje: ono kako se u pogledu toga osjećamo (u adolescenciji uglavnom opada)

Podržavajući odgoj, roditeljska ljubav i zdravi obiteljski odnosi (pažljiv pristup, prepoznavanje i pohvaljivanje postignuća, neuvjetovanje i prihvaćanje djeteta, jasno definiranje pravila ponašanja, poštivanje djetetove potrebe za autonomijom, poticanje izražavanja osjećaja) dobri su prediktori boljeg samopouzdanja u adolescenciji

• Adolescentska kriza uključuje pojave i ponašanja poput potištenosti, dramatizacije, teatralnosti, tjeskobnosti, asocijalnog ponašanja, zapuštanje obveza. . . • intenzivan strah od odrastanja - vodi odgađanju, usporavanju ili zaustavljanju procesa odrastanja, nagle i česte promjene raspoloženja, odbijanje hrane, nesanica ili prekomjerno ponašanje. . . – nisu alarmantni dok ne ometaju normalno funkcioniranje ili zdravlje

Intimnost i seksualnost emocionalna uzbuđenja, dramatičnost i maštanja (i po nekoliko sati dnevno) raste broj interakcija između djevojaka i mladića, jača seksualni nagon. . . Spolnost postaje kompleksna dimenzija koja ne uključuje samo fizički kontakt nego i potrebu za prihvaćanjem, osjećaje, spolni identitet, fantazije. . . kako se nositi s novim osjećajima i potrebama te kako razumjeti ponašanje drugih? ! spolna educiranost!!! Odgovornost se razvija povećanjem znanja, promjenom stavova i razvijanjem samopoštovanja

Obitelj, relevantni odrasli i adolescenti • Obitelj primarni faktor socijalizacije • Za zdravlje i razvoj pojedinaca, najbitniji su odnosi unutar obitelji • „Jaz generacija“

• GRANICE – moraju biti jasno postavljene, one su te koje održavaju cjelinu! To su unutrašnja pravila obitelji, a djeluju kada su odgovornost, autoritet i komunikacija jasni –pokazatelj da je obitelj funkcionalna. • Prečvrste - otežavaju komunikaciju među članovima, uzrokuju distanciranost, članovi se sami moraju suočavati sa problemima. • Nejasne - onemogućavaju ovladavanje problemima i potiču razvoj raznih patoloških stanja i ponašanja.

• emocionalno odvajanje –često praćeno sukobima, bolan objema stranama, ali nužan kako bi adolescent stvorio kvalitetne odnose i s roditeljima. Prerano ili prekasno odvajanje mogu biti štetni • poticati, ali dati na znanje da ga čeka siguran dom ako ne uspije •

Adolescent očekuje: interes i pomoć kad je trebaju razumijevanje i slušanje pokazivanje ljubavi prihvaćanje vjerovanje i očekivanje najboljeg pokazivanje zadovoljstva i smisla za humor

• vršnjaci – značajan utjecaj na psihosocijalni razvoj (nužni za zdrav kognitivni, emocionalni i socijalni razvoj) - unutar njih ostvaruju pripadnost, zajednička obilježja, bliske i romantične odnose • neuspjeh u uspostavljanju bliskih veza => negativan učinak na razvoj, neovisnost, kognitivne i emocionalne potencijale, razvoj seksualnosti, obrazovnih postignuća, planiranje budućnosti

AGRESIVNOST: • način da se osoba brani od nečeg ili bori za nešto, postizanje i očuvanje utjecaja i ugleda, dobivanje pažnje • treba tražiti razlog agresiji, ali nekad ga ni agresivna mlada osoba ne zna. • slati poruku da nam je stalo i da je adolescent vrijedan pažnje te da se želi postići zajedničko rješenje, a ne samo tražiti krivca • pridruživanje bandama – jer je bio žrtva nasilja, iz disfunkcionalne obitelji, slabo školsko postignuće.

LAGANJE: • Adolescent uvijek laže svjesno i s namjerom (strah od kazne, autoriteta, želja za pripadanjem, bolja pozicija, zadržavanje pozicije u grupi) • motivi: u obiteljskom okruženju i bližoj okolini (stav roditelja prema djetetu, postupanje roditelja i nastavnika. . . ), markiranje, loše ocjene, želja za ispunjavanjem očekivanja roditelja, prikazivanja sebe kao jake i samopouzdane osobe • ne treba odmah kazniti - mladima je laganje u početku opterećenje, ali ga smatraju nužnim

PRKOSNO SUPROTSTAVLJANJE: • potreba za slobodnom, neovisnošću i dokazivanjem, a okolina se često ponaša kao da su još djeca; što ih se više kontrolira, to je veći otpor • upućuje na poremećen odnos adolescenta i okoline, a adolescenti i odrasli žele istu stvar, zapravo: da ih se čuje, doživi, razumije i poštuje

• karakteristike: neprijateljsko ponašanje; ponašanje kao da su autoriteti neprijatelji; eksplodiranje; sukobi; odbijanje izvršenja zamolbi i pravila; namjerno uznemiravanje; okrivljivanje okoline; ljutitost ili zamjeranje; osvetoljubivost • treba: smanjiti intenzitet ponašanja, uspostavit poštovanje prema autoritetu. Pomaže dosljednost, postavljanje granica i jasnih pravila, izgraditi autoritet na temelju svojih osobina, a ne straha

ŠKOLSKI NEUSPJEH • osjećaj nesigurnosti, potištenosti, trema, nebriga ili nerealna očekivanja, stresni i traumatski događaji, odugovlačenje, nesklad zahtjeva škole i mogućnost adolescenta koji onda opet dovodi do neprihvatljivog ponašanja (stvara se negativna slika o sebi, postaju agresivni, skloni delikventnom ponašanju. . . ) • treba provjeriti prije stečena znanja, razinu intelektualnih sposobnosti i organizacijskih sposobnosti, pomaže: realna očekivanja, pomoć oko učinkovitih strategija učenja, podrška i davanje da sam donese odluke

BJEŽANJE OD KUĆE • emocionalno nestabilne, impulzivne agresivne i zapuštene osobe • motivi: poremećeni obiteljski odnosi (odnosi među roditeljima ili prema djeci), alkoholizam u obitelji, zlostavljanje, loši životni uvjeti, negativan aktivan utjecaj društva, želja za zabavom, školski neuspjeh, kuću doživljavaju kao neprijateljsku, žele kazniti roditelje, izazvati osjećaj krivnje ili da bi pobjegli od obveza i kazne

• utvrditi motive bijega, razgovarati, dati mu da iskaže mišljenje, poštovati ga, provoditi više vremena s obitelji, razmisliti o tome kakva ta obitelj jest zapravo, razmisliti kakav model se daje djetetu

KRAĐA: • skloni: djeca koja su hiperaktivna, imaju nizak prag tolerancije, slabu kontrolu nagona, napeta, ne podnose anksioznost, agresivna, žele uzbuđenje, socijalno i emocionalno zapostavljeni, imaju potrebu za zabavom, djeca čiji se roditelji razvode, siromašni, zlostavljani • jako je opasno ako je osoba nižih intelektualnih sposobnosti i ne može procijeniti težinu djela

DELINKVENCIJA: . . . obuhvaća razne oblike asocijalnog, antisocijalnog, socio-patološkog i kriminalnog ponašanja (s izuzetkom ubojstva) kao što su: • Ustrajno odbijanje prihvaćanja pravila ili očekivanja • Uključenost u tučnjave, zastrašivanje, okrutnost i nasilje prema ljudima i životinjama, uništavanje imovine, krađe • Nepoštivanje autoriteta, problematična ponašanja, suspenzije, učestali sukobi • Impulzivnost koja se manifestira kao loša prosudba, neprimjereni rizici, nerazmišljanje o posljedicama • Prijevare, laganje, nagovaranje na neprimjerena ponašanja, manipulacija • Odbijanje odgovornosti, okrivljavanje drugih, malo ili nikakvo pokajanje, manjak osjetljivosti na misli i osjećaje drugih

• najčešći su razlozi: narušena obiteljska dinamika, školski neuspjeh ili nedovoljna socijalizacija; odsutnost pozitivnih iskustava kod kuće u školi ili među vršnjacima. Ako se nakon intervencije prema ovakvim ponašanjima, ništa ne promjeni, treba potražiti pomoć stručnjaka.

PROMJENE RASPOLOŽENJA • Adolescencija je puna promjena i izvana i iznutra – Adolescent se ponekad osjeća da je sve jednostavno, da sve može i veseli se promjenama, a ponekad je preplašen svime što se događa, ima osjećaj da ništa neće postići. . . • ako emocionalne krize ne traju par sati, nego danima i mjesecima, dobro je posavjetovati se sa stručnjakom, uvijek biti podrška i dobar slušatelj

• znaci depresije: dugotrajna tuga, potištenost, bezvoljnost, ne zabavlja se, ne veseli se, jako je osjetljiv, lako razdražljiv, povlačenje u sebe, lako se rasplače, često plače, ima nisko samopoštovanje, smetnje u spavanju, loš apetiti, pogoršan školski uspjeh • pogoduje: obiteljsko nasilje, prevelika strogost, razvod roditelja, smrt bliskog člana, selidbe, promjena škole, stres, odbacivanje od strane vršnjaka

• manija – poremećaj mišljenja, afekta (osjećaja) i motorike, rijetko se javlja sama – uglavnom je uparena s depresijom. • simptomi: ushićenost, razdražljivost, hiperaktivnost, slaba koncentracija, slabo spavanje, prejedanje, povećanje seksualne želje, brzo preskakanje s teme na temu, brzo govorenje, grandiozne ideje

OVISNOSTI: • svakodnevni egzistencijalni konflikti unutar adolescenta, problemi, pasivnost i dosada, uzrokuju da se adolescent zatvori u svoj svijet i posegne za drogom/alkoholom kao sredstvom za bijeg i prevladavanje nemira • alkohol - napetost i nelagode, droge - osjećaj ugode i promjene u ponašanju, raspoloženju i percepciji • većina ima kratkotrajnu fazu eksperimentiranja

• dolaze do izražaja sposobnosti odraslih da budu umjereni i mudri – pretjerana sumnjičavost nije dobra, ali ni pretjerana opuštenost, ostati priseban i potražiti pomoć. Dramatiziranje ima negativan učinak! • preventivno djelovanje - upozoriti da se droge ponekad raspačavaju u razredu, među vršnjacima, a ne samo u mračnim kutovima , jačati kreativne i zdrave oblike života te učiti sadržajnom oblikovanju slobodnog vremena

Poremećaji hranjenja • za adolescenta je vanjski izgled daleko važniji nego unutarnji! • za svaku promjenu treba vremena da se prihvati, a ovo je razdoblje s mnogo promjena od jednom kada je doživljaj vlastitog tijela nerealno negativan poremećaj sheme tijela => anoreksija i bulimija

• emocionalna pozadina ovih poremećaja je različita: potpuno iskrivljena slika tijela (koja ima elemente psihotičnog), emocionalna uskraćenost, moda. . . Češće se javljaju kod djevojčica • to su ozbiljni medicinski problemi koji uništavaju organizam i mogu dovesti do smrti

Savjeti • Naučiti ga da svako ponašanje ima posljedice i da ih mora preuzeti, da uz nove slobode dolaze nove odgovornosti • Odoljeti davanju savjeta. Razgovarati. Reći svoje stavove. Upozoriti da život ima tužne i sretne strane • Prihvatiti odvajanje. Pokazati strpljenje kad se neke A odluke ne čine najboljima • Pustiti ga da razmišlja o sebi. Dom je dobro i sigurno mjesto za to. Dati mu mogućnost da bude sam kad želi • Paziti na njegovo samopoštovanje. Ono je jako krhko i ako je poljuljano, može ga udaljiti od bližnjih • Dopustiti mu da preuzme dio brige, tako se razvija odgovornost

• Dopustiti mu da donosi svoje odluke i sudjeluje u obiteljskim odlukama. Neka preuzme dio obveza, neka izabere koje želi • Pričekati 10 sekundi prije nego se kaže NE. Fleksibilnost je bitna • Ne dopustiti strahovima da utječu na odluke. Podijeliti te strahove s adolescentom • Biti svjestan sebe – tona glasa, neverbalne komunikacije. . . • Biti svjestan svog zadovoljstva u životu • Prihvatiti vlastite osjećaje. Ako je bilo burnih reakcija, ispričati se adolescentu, tako on uči da su svačiji osjećaji kompleksni • Potražiti pomoć za sebe ako su promjene kod adolescenta preplavljujuće