SPAVANJE BUDNOST I AKTIVNOST MOZGA Spavanje je prirodno
SPAVANJE, BUDNOST I AKTIVNOST MOZGA
Spavanje je prirodno stanje promijenjenog stanja svijesti, koje se u čovjekovom životu izmjenjuje sa stanjem budnosti
Stadiji spavanja i budnosti pravilno i ciklički se izmjenjuju, tj. predstavljaju jedan od značajnih bioloških ritmova
� Općenito, spavanje se opisuje kao stanje relativnog mirovanja organizma, a fiziološki gledano, ono se određuje kao stanje smanjene integracijske funkcije živčanog sustava
POSTOJE ČETIRI FAZE N-REM SPAVANJA. SPAVANJE ZAPOČINJE FAZOM KOJA SE NAZIVA SINKRONIZIRANO SPAVANJE. OVA FAZA IMA ČETIRI PODFAZE:
� 1. FAZA: (prvih 10 min. ) aktivnost je desinkronizirana; izmjenjuju se brzi valovi: alfa i theta valovi
� 2. FAZA: (traje 15 min. )
� 3. FAZA: U 20 - 50 % vremena: delta valovi (male frekvencije, a velike amplitude)
� 4. FAZA: δ(delta)- valovi u više od 50 % vremena (45 min)
� Faze 3 i 4 zajedno se nazivaju sporovalno spavanje. Spori valovi pokazuju da je neutralna aktivnost visoko sinkronizirana Tijekom n-REM spavanja u svakoj sljedećoj fazi spavanja srčani ritam disanja su sporiji nego u prethodnoj fazi i povećava se postotak sporih valova velike amplitude
� Nakon 90 minuta od početka spavanja preko faze 3 i 2 prelazi se u prvu REM fazu. EEG postaje desinkroniziran s mnogo nepravilnih, brzih valova male amplitude Tu dolazi do brzih pokreta očiju, po čemu je ta faza i dobila ime RAPID EYE MOVEMENTS = paradoksalno spavanje = desinkronizirano ili d-spavanje, odnosno aktivno spavanje
SANJANJE Ako se spavajuća osoba probudi u REM fazi, ona će u 80 -90 % slučajeva izvijestiti da je upravo sanjala, a ako se probudi u n-REM fazi, ona će to rjeđe izjaviti. Taj postotak sanjanja u n-REM fazi varira u različitim istraživanjima između 10 i 70 %, a te se velike varijacije javljaju zbog različitih definicija sna
REM san odnosi se na čitav slijed događaja, vizualno je složen i ima radnju koja se doživljava kao realnost
n-REM san više odnosi na neku izoliranu sliku ili čuvstvo. Iako ti doživljaji mogu biti suprotni iskustvu i izvjesnoj logici, za vrijeme sanjanja ne primjećujemo njihovu nelogičnost, odnosno ta nelogičnost nas ne smeta
U 4. fazi n-REM spavanja može se javiti noćni strah, kao i hodanje u snu. Noćni strah je izrazit osjećaj straha pri čemu se osoba često budi vrišteći. To treba razlikovati od noćne more (izrazito neugodan san) u REM fazi kod ljudi svih dobnih skupina. Noćni strah u n-REM-u češće se javlja kod djece
Postoji jako puno lakših i teških posljedica lošeg spavanja. Neke od njih su: - stalna pospanost - san vas hvata dok čitate, gledate TV, sjedite na sastanku ili u autu za vrijeme prometnog zastoja, pa sve do potpunog padanja u san na radnom mjestu ili za volanom
- sporo razmišljanje i usporena reakcija, usporeni refleksi - poteškoće u praćenju komunikacije ili nerazumijevanje uputa
- poteškoće u pamćenju - slaba koncentracija i 'odsutnost'
- poteškoće u snalaženju ili nalaženju izlaza iz nepoznate situacije, posebno stresne - depresija i loše raspoloženje
- nestrpljivost i nervoza, pojačana temperamentnost - često treptanje očima, poteškoće sa vidom ili «teški kapci»
NEKOLIKO ZANIMLJIVO STI O
Možemo sanjati samo lica koje smo negdje prije uočili, bez obzira sjećamo li se mi tih osoba ili ne. 12% ljudi sanja u crno-bijeloj verziji (taj postotak se drastično smanjio pojavom televizora u boji) Snovi su normalni. Ljudi koji ne sanjaju često znaju patiti od poremećaja osobnosti.
10 dana bez spavanja smatra se smrtonosnim Slijepi ljudi i dalje mogu sanjati kao da vide (dok slijepi ljudi koji su rođeni takvi, snove percipiraju u obliku emocija, dodira, okusa i mirisa) 5 minuta nakon buđenja zaboravili smo 50% sna, dok nakon 10 minuta san je 90% zaboravljen
MAJA KOŠUTIĆ, 8. a
IZVORI: Wikipedija Opća enciklopedija
- Slides: 25