Sociologija znanosti Roberta Mertona Darko Polek Robert Merton
Sociologija znanosti Roberta Mertona Darko Polšek
Robert Merton (Meyer R. Schkolnick) (1911 -2003) • Prvi sociolog koji je primio National Medal of Science (1994) • Sveuč. Columbia (s Lazarsfeldom) osniva Bureau of Applied Social Research • 1957. Predsjednik ASA • “Diplomski na Harvardu (1936) “Social Structure and Anomie” • “On the Shoulders of Giants” • “Travels and Adventures of Serendipity” • Mertonova “kabanica”: Eugene Garfield: ISA, scijentometrija
Tematski sklop Mertonove sociologije znanja • Normativna struktura znanosti • Obrasci ponašanja znanstvenika • Puritanski etos znanosti • Bitka za primat otkrića • Priznanja i nagrade • “Matejev efekt” • Odnos znanosti i vojske • Odnos znanosti i industrije • Vrste znanosti prema dobnoj strukturi znanstvenika • Insajderske i autsajderske perspektive u znanosti
Korisni novi pojmovi • Gustoća populacije znanstvenika (68: 330) • Vruća i hladna polja istraživanja (68: 331) • Singletons and multiples (1961: 343 ) • “cutting edge” • Matejev efekt • Nevidljiva akademija • “fokalne grupe” • “self-fulfilling prophecy” • “role-models” • “ 41. stolica” • “istraživački front”
Normativna struktura znanosti • Univerzalizam (impersonalnost) • “Komunizam” (komunikacija rezultata, pitanje vlasničkih prava) • Nepristranost (policing, fraud) • Organizirani skepticizam • Intelektualno poštenje • Intregritet
Funkcija znanstvenih normi (autonomije znanosti) • “Znanstveni ethos zahtijeva socijalnu stabilnost znanosti, a to je moguće samo ako postoje adekvatne obrane od napada izvanjske zajednice”. Tamo gdje se sve mjeri političkim, ekonomskim ili teološkim vrijednostima, ne može se razviti znanstveni ethos. (259) • (druga strana medalje) “Glavna funkcija stalnog odbacivanja aplikacija i utilitarnih normi zn. rada jest izbjegavanje te opasnosti. ” 260 – “čista znanost”
Funkcija znanstvenih normi II • Spremnost da se prihvati autoritet znanosti počiva na svakodnevnom dokazivanju njezine moći. (da toga nema, javnost je ne bi hranila samo na “povjerenje”) 261 • Ali (negativno) ta “autonomija” zanemaruje “socijalne” rezultate takvoga stava koji ugrožavaju znanstveni status: “Kako znanstvenik ne može kontrolirati pravac aplikacije njegovih otkrića, on postaje predmetom revolta, što se češće javnost ne slaže s njima” – to postaje primjer Thomasova teorema. • “Iz te perspektive čista znanost i nepristranost pripomogli su u kreiranju vlastita epitafa” • “Znanstvenici pretpostavljaju da dugoročno moraju postojati korisni efekti znanosti. Taj vjerski stav ima funkciju opravdanja zn. Istraživanja, ali to nije činjenični stav. On brka istinu i socijalnu korist i ta se zbrka često pojavljuje među znanstvenicima.
Funkcije znanstvenih normi III • (sporedni, neočekivani proizvod): – Što znanost postaje sofisticiranija, to se više odvaja od laičke publike. Laička publika ne može kontrolirati valjanost, kao što ne može kontrolirati niti totalitarne vođe. . . 264. “Time će mitovi totalitarnih teoretičara izgledati privlačniji. . . Dijelom i zbog napretka znanosti, publika postaje spremnija na novi misticizam zaogrnut navodnim znanstvenim žargonom. To potiče i uspjeh propagande uopće. ” • Organizirani skepticizam se širi i na druge institucije. Reakcija: revolt protiv “uplitanja znanosti u druge sfere” (skepticizam podriva temelje institucionalnosti i status quo • Funkcionalni odnos prema znanosti u totalitarizmu i demokraciji različit (u dem. veća sloboda – glasniji otpor)
“Matejev efekt” “tko ima - dat će mu se” u znanosti • Psihološka uloga – Uloga u sustavu nagrađivanja • “dvostruka nepravda” • Socijalno-institucionalna – uloga u sustavu komunikacije – uloga u sustavu recenzije – uloga u sustavu dodijeljivanja novca
Institucionalni obrasci znanstvene procjene • Institucionalizacija sustava referenci (Royal Society) • Što je časopis manje empiričan, to je stopa neobjavljivanja veća – pomanjkanje javnih normi za objavljivanje i za referiranje – te struke nisu dovoljno institucionalizirane – troškovi objavljivanja • (analiza Physical Review): “Rana produktivnost pretvara se kasnije u priznanje” – Eminentni znanstvenici objavljuju 12 x više od neeminentnih – Od “srednjih” eminenciju dostižu najproduktivniji – Što je više ponuđenih rukopisa, više ih se objavljuje. Ali stopa objavljivanja nije za sve slojeve znanstvenika jednaka
Institucionalni obrasci evaluacije u znanosti II • Produktivnost ne ovisi o rangu institucije, ali stopa objavljivanja da • Što je status podnositelja rukopisa niži to se češće dodijeljuje vanuredničkom recenzentu • Što je viši status autora to se recenzije (odluke) donose brže • Najveći broj izvanjskih recenzenata je višeg ranga (pa je nižem rangu teže objavljivanje) • Četiri recenzentska modela: oligarhijski, populistički, egalitarni i model ekspertize • Statusne razlike i stope prihvaćanja – viši status više stope objavljivanja (vrijedi više za časopise s višom stopom prihvaćanja – ali: ne postoji pomak u prihvaćanju s obzirom na status: relativni status recenzenta i autora nemaju utjecaj na obrazac evaluacije
Dobna struktura u znanosti • Populacija znanstvenika se podvostručuje svakih 15 godina. U SAD s pola milijuna 1940. popela se na 1, 8 milijuna 1967. Broj doktorata se popeo sa 60 1885. Na 16. 000 1969. (porast 7%) • Znanstvenici se ne “miču” sa svojih položaja (struka) • starosna struktura znanstvenika (u SAD) odgovara općoj starosnoj strukturi • Što povezuje kohorte? – Science is a young man’s game – u prirodnim znanostima kohorte su mlađe (SAD) – u društvenim znanostima više ih ima Ph. D (SAD) • najcijenjenije uloge su istraživačke
“Strogi program” i eksternalizam Bloor & Barnes: “Strogi program” • Zahtjev simetrije • Kauzalnosti • Refleksivnosti • Nepristranost Eksternalistička Internalistička sociologija znanosti
Merton: Paradigma sociologije znanja • Što je egzistencijalni temelj mentalnih proizvoda? – Socijalni i kulturni temelji • Koji se mentalni proizvodi sociološki analiziraju? – Sfere i aspekti • Kako se mentalni proizvodi odnose prema egzistencijalnom temelju? – Kauzalno ili funkcionlano – Simbolički, organizmički ili smisleno – Nejasni pojmovi koji označavaju relacije (refleksija, korespondencija. . . ) • Zašto su povezani? Manifestne i latentne funkcije pripisane egzistencijalno uvjetovanim mentalnim proizvodima – Održanje moći, stabilnost, orijentacija, eksploatacija. . . • Kada dolazi do relacija egzistencijalnog temelja i znanja – Historicističke tendencije, opće analitičke teorije
Izvori neprijateljstva prema znanosti • Dva izvora neprijateljstva – logički: “rezultati i metode znanosti protive se zadovoljenju važnih vrijednosti” – Vanlogički: “osjećaj nesumjerljivosti znanstvenog ethosa i ethosa drugih institucija” (255) • (Nezadovoljavanje normi znanosti dovodi do “neprijateljstva” – nacizam) – Dominacija jedne socijalne strukture (države) podriva autoritet i autonomiju druge (znanosti)
Puritanski “trag” znanosti • “Puritanizam je redefinirao odnos svetog i profanog time što je znanost gurnuo u prednji plan društvenih vrijednosti” (233) • “Puritanizam se razlikovao od katolicizma po tome što je zahtijevao, a ne samo tolerirao, znanstveno postupanje” • “Znanost utjelovljuje obrasce ponašanja srodne puritanskom ukusu: utilitarizam i empirizam”
Znanieckijeva tipologija uloga znanstvenika • Tehnološki savjetnici – Tehnološki eksperti, tehnološki vođe • Mudraci Apologeti postojećeg Idealisti s normama drukčijim od postojećeg Konzervativni Status quo Meliorist Novacijski Opozicijski revolucionar ni
- Slides: 18