Sociologija puke religije doc dr sc Vlaho Kovaevi

Sociologija pučke religije doc. dr. sc. Vlaho Kovačević

UVODNO IZLAGANJE Plan i program rada � 4 ECTS � 30 sati predavanja – doc. dr. sc. Vlaho Kovačević � 15 sati seminara – doc. dr. sc. Vlaho Kovačević, �Komunikacija: konzultacije (utorkom 11: 1512: oo, Poljička cesta 35, 1. kat, br. ureda 230/231) i e -mail (vkovacevic@ffst. hr).

Obveze studenata Način izračunavanja ocjene IZRAČUNAVANJE OBVEZE STUDENATA 1. Nazočnost : predavanja (70%) seminari (80%) 2. Doprinos raspravama 3. Izrada i prezentiranje seminarskog rada i 4. Izrada istraživačkog rada OCJENE 1. Sveukupna nazočnost (10 dodatnih bodova) 2. Doprinos raspravama na seminarima (10 dodatnih bodova) 3. Seminarski rad( 20 bodova) 4. Izrada istraživačkog rada (idejni koncept istraživanja 20 bodova) (istraživački rad 40 bodova) ____________ UKUPNO 100 BODOVA

Preračunavanje bodova u ocjenu bodovi postotak ocjena

1 09. 10. Upoznavanje s programom/ podjela tema seminarskih radova (1 sat) Uvodno izlaganje: Relevantnost teme pučke religije za sociologiju? (1 sat) Osnovni pojmovi sociologije religije (religija, religioznost, crkva, dimenzije religije, tradicionalna religioznost, pučka religioznost) (1 sat) 2 16. 10. Osnovni teorijski koncepti o pučkoj religioznosti, s naglaskom na fenomenologijskom pristupu (2 sata) 3 23. 10. Sociologijski vidik fenomenologijskog okvira pučke religije i religioznosti; pučka religioznost i dimenzija religijskog iskustva (2 sata) 4 30. 10. Perspektive simboličkog interakcionizma u okviru pučke religije kao društvenog i religijskog fenomena (2 sata) 5 Datum 06. 11. Program predavanja Elementi i oblici pučke religioznosti u semiotičkoj sociologiji i njihove implikacije u pučkoj religiji i religioznosti, na primjerima iz Hrvatske, Europe i svijeta (2 sata) 6 13. 11. Pučka religioznost u Hrvatskoj, tradicionalna religioznost, pučka religioznost, mitske predaje, vjerovanja, praznovjerje – na primjerima hrvatskih socioreligijskih istraživanja (2 sata) 7 20. 11. Istraživanje pučke religije u životu studenata Splita, Istraživanje simboličke interakcije duhovnosti i religioznosti kod pučke religije kao društvenog i religijskog fenomena u simboličkom interakcionizmu (2 sata) 8 27. 11. Ideja zajednice u modernoj sociološkoj misli i pučka religija kao communitas u (post)tradicionalnoj zajednici (2 sata) 9 10 04. 12. 11. 12. Metodološki pristupi istraživanju pučke religioznosti (kvantitativni, kvalitativni, miješani pristup (mix methodology) i znati objasniti prednosti i nedostatke svakog od njih, na primjerima hrvatskih socioreligijskih istraživanja (4 sata) 11 12 18. 12. 08. 01. Sociologija pučke religije i religioznosti Željka Mardešića (Jakova Jukića) (4 sata) 13 15. 01. Fenomen Međugorja i temeljne kontroverze (2 sata) 14 22. 01. Religijske i društvene odrednice blagdana (2 sata) 15 29. 01. Zaključno predavanje (2 sata)

1. Idejni koncept istraživanja - vrednovanje �Istraživački rad - ukupno 20 bodova 4 teorijski dio (socio-kulturni kontekst istraživanja ) 4 predmetno određenje (predmet istr. i konceptualna shema) 2 istraživački uzorak 2 istraživačka metoda 3 analitički ciljevi 3 istraživačke hipoteze (sukladno analitičkim ciljevima) 2 literatura

Naslovna stranica idejnog koncepta istraživanja �Naslovnom stranicom autor uspostavlja prvi kontakt s čitateljem treba biti grafički uredno oblikovana 2. sadržavati osnovne informacije o studiju, studentu, predmetu, nastavniku te naslov idejnog koncepta istraživanja 1. FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU ODSJEK ZA SOCIOLOGIJU SOCIOLOGIJA PUČKE RELIGIJE (14 pt) TEORIJSKO HIPOTETSKI OKVIR ISRAŽIVANJA (14 pt) NASLOV ISTRAŽIVAČKOG RADA (20 pt, bold) Ime i prezime nastavnika Ime i prezime studenta Split, mjesec, godina (14 pt)

2. Seminarski rad - vrednovanje �Seminarski rad - ukupno 20 bodova 8 (predaja rada prije izlaganja) + 4 prezentacija 4 razrada teme 3 literatura (navođenje i citiranje) 3 jezična i stilska urednost 2 grafička urednost

Seminarski rad �razrađuje i dopunjuje određenu temu koja se obrađuje u okviru nastavnog programa �student samostalno obrađuje određenu temu koju je sam izabrao ili koju je predložio predmetni nastavnik �seminarski rad obuhvaća izradu pismenog rada, izradu i prezentiranje prezentacije �student stječe vještinu pisanja/izlaganja i osposobljava se za samostalni rad

Naslovna stranica seminarskog rada �Naslovnom stranicom autor uspostavlja prvi kontakt s čitateljem treba biti grafički uredno oblikovana 2. sadržavati osnovne informacije o studiju, studentu, predmetu, nastavniku te naslov seminarskog rada 1. FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU ODSJEK ZA SOCIOLOGIJU SOCIOLOGIJA PUČKE RELIGIJE (14 pt) SEMINARSKI RAD (14 pt) NASLOV SEMINARKOG RADA (20 pt, bold) Ime i prezime nastavnika Ime i prezime studenta Split, mjesec, godina (14 pt)

Dijelovi seminarskog rada Uvod: pristupni dio seminarskog rada, čitatelja se uvodi u temu, upoznaje ga se s temom, načinom obrade i strukturom rada Razrada teme: najopsežniji dio rada, kreativna razrada teme smisleno raspoređena, strukturirana podnaslovima, logičkog tijeka, uz pravilno citirane dijelove korištenih izvora Zaključak: završni dio, ukratko prikazati spoznaje do kojih se u radu došlo, koncizno izložena sinteza rada, moguće iznijeti stav/mišljenje o istraženom problemu Literatura: pravilno popisani korišteni izvori (abecedno, prema prezimenu autora, koristiti HSC)

Obim seminarskog rada �Obim rada nije čvrsto određen �Preporučena dužina od 9 -12 stranica: Uvod 1 stranica, razrada 7 -10, zaključak 1 stranica �Rad se ne smije nasilno povećavati (povećanje margina, proreda, veličine slova, smanjivanjem pasusa, ubacivanje nepotrebnih slika i sl. )

Grafička urednost �Margine: 2, 5 centimetra sa svake strane (standardno) �Prored: 1, 5 u tekstu �Vrsta slova: Times New Roman 12, u naslovima i glavnom tekstu, 10 u bilješkama �Glavni naslovi: velikim slovima/12/bold �Podnaslovi: malim slovima/12/bold �Glavni naslovi na novoj stranici (uvod, razrada, zaključak) �Obostrano poravnanje (alignment: justify) �Pasus: prva crta uvučena 1 cm �Stranice u radu numerirati (u donjem desnom uglu; ne numerirati naslovnu stranicu)

Jezična urednost rada �Pravopisna i gramatička ispravnost �Stilska urednost �Smisleno oblikovane rečenice �Pasusi smisleno oblikovani i odvojeni

Navođenje literature �U radu se citiraju svi izvori koji su korišteni pri izradi rada, u cilju lakšeg pronalaženja izvora i razlučivanja vlastitog doprinosa od djela drugih autora �Doslovno navođenje tuđih stavova, mišljenja, tvrdnji, ideja i sl. u tekstu ističe se pisanjem tog dijela teksta unutar navodnih znakova �Svi citati u tekstu moraju biti navedeni u Literaturi (popisu na kraju rada) i obrnuto, svi citati iz popisa literature moraju biti citirani u tekstu �Koristiti Harvardski sustav citiranja

Predaja i izlaganje seminarskog rada �Seminarski rad u elektronskoj formi šalje se (prije izlaganja) na zajednički e-mail kako bi bio dostupan nastavniku i ostalim studentima �Pismeni primjerak predaje se određenog nadnevka (prema rasporedu, na dan izlaganja) �Prezentacija (pregledno i uredno izrađena, podaci na naslovnoj stranici podudarno naslovnoj stranici rada, prikazani glavni dijelovi rada (kroz natuknice), trajanje 20 -30 minuta, potaknuti raspravu isticanjem problema, dilema i sl. )

Istraživački rad - vrednovanje � Istraživački rad - ukupno 40 bodova 4 Teorijski dio (uvod: teorijski fokus i empirijsko utemeljenje u sociokulturnom kontekst u istraživanja ) 4 Teorijski dio (definiranje nosivih glavnih pojmovi ili kategorija rada ) 6 Teorijski dio (dosadašnja istraživanja izabrane teme) 6 Metodologija (uzorak, metoda i mjerni instrument, upitnik, postupak provedbe metode) 8 Prikaz rezultata 8 Diskusija i zaključak 4 literatura

Naslovna stranica istr. rada �Naslovnom stranicom autor uspostavlja prvi kontakt s čitateljem treba biti grafički uredno oblikovana 2. sadržavati osnovne informacije o studiju, studentu, predmetu, nastavniku te naslov teme istraživačkog rada 1. FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU ODSJEK ZA SOCIOLOGIJU SOCIOLOGIJA PUČKE RELIGIJE (14 pt) ISTRAŽIVAČKI RAD (14 pt) NASLOV ISTRAŽIVAČKOG RADA (20 pt, bold) Ime i prezime nastavnika Ime i prezime studenta Split, mjesec, godina (14 pt)

Teorijski dio � Uvod �tematski fokus izbora istraživačkog rada i empirijsko utemeljenje istraživačkog rada u sociokulturnom kontekstu � Definiranje nosivih glavnih pojmovi ili kategorija rada, povezati s odgovarajućim teorijama � Glavne pojmove ili kategorije primjereno definirati. � Ključne koncepte adekvatno definirati. Koristiti ih dosljedno. � Povezati istraživanje u radu sa potrebnim ili odgovarajućim postojećim teorijama? � • Razviti koherentan i uvjerljiv teorijski stav ili konceptualni model?

Dosadašnja istraživanja izabrane teme • Povezati istraživanje u radu sa potrebnim ili odgovarajućim postojećim radovima i teorijama koje koriste? • preuzeti ili razviti, primijeniti i ispitati koherentan i uvjerljiv izabran teorijski stav ili konceptualni model na temelju dosadašnjih istraživanja?

Metodologija (uzorak, metoda i mjerni instrument, upitnik, postupak provedbe metode) �Uzorak �Prigodan uzorak. . . opisati. . Gdje? Sveučilište u Splitu, Kada? Tko? Veličina populacije. . zatim iz populacije odabran je uzorak toliki i toliki. . . socio-demografske karakteristike uzorka. . . �Metoda i mjerni istrument �Korišten koji metodološki dizajn i pristup?

Metodologija (uzorak, metoda i mjerni instrument, upitnik, postupak provedbe metode) �Upitnik �Na koji način su konstruirana pitanja, mogući predložak? Kako su odabrana pitanja? Navesti literaturu. Tko je napravio upitnik? Kojom metodom? Primijeniti koherentan i uvjerljiv teorijski stav ili konceptualni model �Postupak �Ispitanicima je dan upitnik za vrijeme nastave? Ili nekako drugačije? Od kada do kada? Ujutro ili popodne? Svima je dana jednaka uputa. Metoda licem u lice, studenti su ispunjavali upitnik u trajanju od 15 minuta i to. . . ispitati koherentan i uvjerljiv teorijski stav ili konceptualni model!

Metodologija (uzorak, metoda i mjerni instrument, upitnik, postupak provedbe metode) �Obrada i prikaz rezultata �Upotrebljena je metoda prigodnog uzorka, a rezultati su analizirani pomoću programa SPSS 13 (Statistički paket za društvene znanosti).

Diskusija i zaključak �Fokus i rezultate istraživanja u radu jasno navesti (na primjer, problem, pitanje ili predmet pod istragom, istraživačko pitanje ili teoretski problem te navesti dobivene rezultate) �Koje su implikacije fokusa i rezultata istraživanja �(primjenjivost, relevantnost, djelotvornost, objektivnost analiza), �i aplikacije (primjenjivost, dodana vrijednost, vizija svijeta, ralizacija) rada na navedeni problem koji je istraživao. . .

Diskusija i zaključak �Na koji način je istraživanje razvilo, primijenilo i ispitalo koherentan i uvjerljiv teorijski stav ili konceptualni model ? �Je li rad upućuje na postojeće nalaze, istraživanja, prakse i literaturu u svom području?

Relevantnost teme pučke religije za sociologiju? Uvodno izlaganje doc. dr. sc. Vlaho kovačević

Pučka religija i religioznost suvremenom društvu �pitanja predstavljaju sociologije religije. predmet �jedan od najpoznatijih sporova u tom području �spor između pobornika sekularizacijske i pobornika revitalizacijske (desekularizacijske) teorije. rasprava unutar

Sekularizacijska teorija i pučka religija �Sekularizacijska teorija podrazumijeva smanjenu pučku religioznost i smanjenu društvenu ulogu pučke religije u modernim društvima �smanjenje se odvija na tri razine 1. – individualnoj, 2. skupnoj i 3. socijetalnoj. Sekularizacija je usko povezana sa supstantivnom definicijom religije jer se u suvremenom društvu zapaža pad upravo tradicionalnih vjerovanja i praksi (Zrinščak, 2008, 30 -31).

Revitalizacija religije i pučka religija �Funkcionalistički pristupi naglašavaju funkcionalnu važnost religije za čovjeka �tvrde da religija ne nestaje nego na drugačije načine ispunjava svoju temeljnu funkciju. � s čovjekom se mijenja i njegova religioznost � pitanje : koliko sociolozi to razumijevaju i zahvaćaju putem standardnih istraživačkih tehnika (Zrinščak, 2008, 31).

Izdizanje iz sekularizacijsko-revitalizacijske zamke – konstruktivistički pristup �Zrinščak ističe dva teorijska pristupa koja za cilj imaju izdizanje iz sekularizacijsko-revitalizacijske zamke. �Prvi je konstruktivistički pristup koji ističe kako je religija društvena i kulturološka konstrukcija vrlo promjenjiva značenja. �Uporaba i značenje religije različiti su u različitim društvima i društvenim skupinama i podložni su raspravama. �Zrinščak ističe kako konstruktivisti s pravom upozoravaju na mnogostrukost njezinih značenja.

Izdizanje iz sekularizacijsko-revitalizacijske zamke – strukturalistički pristup �Druga alternativa je pristup koji gradi Danièle Hervieu. Léger. �Religija je, prema njoj, sredstvo vjerovanja, memorijski lanac koji postaje izvor smisla i identiteta neovisno o tome što su moderna društva sve manje religijska �jer modernitet proizvodi nove potrebe za smislom, čak i kad se te potrebe ne zadovoljavaju religijom (Hervieu-Leger prema Zrinščak, 2008, 31 -32).

Teorijski pristupi pučkoj religiji �Navedeni prikaz (samo) nekih teorijskih pristupa � upućuje na kompleksnost religijskog fenomena u suvremenom društvu �kao i na neslaganja unutar same sociologije religije.

Otvaraju su nova prevažna pitanja 1. Je li uopće moguće živjeti religioznost bez kolektivnog pamćenja ili barem razdvojeno jedno od drugog? Odgovor: u različitim djelovanjima procesa sekularizacije: 1. U prvom sekularizacija poništava uporišta tradicionalne religije 2. U drugom otvara nove prostore koje jedino religija može opet ispuniti, ali ne više ona tradicionalna, nego neka drukčija.

Utopijska religija �Živi od krize moderniteta, a ne dovoljnosti predmoderniteta �Prva je religija bila povezana uz prošlost i memoriju, druga se pak okreće budućnosti i utopiji �Iskazuje se prije svega u crkvama putem sve brojnijih unutrašnjih pokreta, zajednica i skupina, �Izvan njih putem nepregledna mnoštva sljedbi, duhovnih učenja, terapijskih udruga i novih religijskih grupa.

Obrnutost od svijeta �Zajedničko polazište u slobodi izbora i potrebi za čuvstvenim doživljajem vjere �Uključenjem u mala zajedništva dobrote �Čudesna bratstva molitve, nade, ozdravljenja, duhovna rasta, otvorenosti, pomaganja, pravednosti i siromaštva

Tema pučke religije �predstavlja na sociologijskoj razini promatranja izazov sekularizacijskoj tezi. �najočevidniji način ozbiljenja svetog u suvremenom svijetu. �Moderni fenomen “povratka svetog” koji je uzeo samo oblik tradicije i prošlosti (Jukić, 1991: 131).

Metodološki temeljni stav- religiozna pobuna masa ili traženje svetog u sekulariziranom svijetu �FILOZOFIJSKO PROPITIVANJE MODERNOG SVIJETA Pokušaj čovjeka da sagradi svijet bez Boga što je i uspio, ali je svijet ispao zatvor i kavez za čovjeka. �PSIHOLOŠKO PROPITIVANJE MODERNOG SVIJETA Pokušaj čovjeka da svoj religiozni nemir sublimira i potiskuje u podsvijest premda svoj religiozni nemir ne može izgubiti. �SOCIOLOŠKO PROPITIVANJE MODERNOG SVIJETA Pokušaj čovjeka da svoj život živi povučen masovnim i širokim pokretom sekularizacije i religiozne ravnodušnosti što ga dovodi do nekršćanskog kršćanstva. �RELIGIOZNO PROPITIVANJE MODERNOG SVIJETA Pokušaj čovjeka da svoj život živi kroz praktičnu areligioznost, dnevni život bez misterija što ga udaljuje od žive vjere.

Problem religije u suvremenom društvu �Što se sa religijom dešava danas (ali i u prošlosti)? Religija nestaje ? Religija se mijenja ? (sociološki kontekst) Religija je zaboravljena ? (izvan sociološkog konteksta)

Interdiscipinarni koncept religije � Koncept religije se utemeljuje izvan sociologije. Praktična nemogućnost sociologije da smisleno dosegne i obuhvati svu složenost religijskog fenomena. Potpuno je neizvodiv pokušaj da se samo iz razine društvenih znanosti pokuša reći sve o religiji. Trajan izazazov sociologiji religije ZAKLJUČAK: � Proučavanje religije kao složenog, fluidnog i neuhvatljivog fenomena teško se može vršiti isključivim ostajanjem unutar klasičnih sociologijskih metoda.

Što je religija i čemu religija: sociološki pristup � Zrinščak ističe kako društvena perspektiva religiju razumijeva u obzorju društvenih procesa i skupina � pri čemu bit samih procesa ostaje predmetom nerazješivih sporova. � Međutim, nastavlja Zrinščak, sociologija ipak uspijeva pružiti niz nezaobilaznih elemenata razumijevanja društvene uloge religije � i pokazati na koje se sve načine religija isprepliće sa čovjekom i njegovim društvom (Zrinščak, 2008, 25 -26).

Moderna sociologija religije �Artikulira problem religije svjetovnom čovjeku. Upada u kušnja da pokuša riješiti svekoliku tajnu religije kroz krajnju empiričnost, pretežito funkcionalističku orijentaciju i društveni redukcionizam. �Što se sa sociologijom tada dešava? Postaje jedna empirijska sociologija, shvaćena kao pozitivna znanost, s posebnim postupkom i metodama, potpuno autonomna i neovisna o teologiji i filozofiji. �Kako u tome i tada odrediti granice i mogućnosti sociologije religije? Moderni svijet opisati metodama pozitivnih znanosti ali i istovremeno prekoračivati zadane granice znanosti te se pitati o dubljim istinama, skrivenostima i problemima toga svijeta.

Pitanja �Relevantna tema za sociologiju? �Fosilizirana folklorna religioznost ili moderni fenomen “povratka svetog” koji je samo uzeo oblik tradicije i prošlosti? �Najočevidniji način ozbiljenja svetoga u suvremenom svijetu? �Izazov sekularizacijskoj tezi? KOLIKO TO SOCIOLOGIJA UOČAVA?

Povijesna razina �Na povijesnoj razini trebalo bi se pitati o razvitku pučke pobožnosti i njezinom utjecaju na današnje duhovne prilike u društvu. �Nije nevažno i sporedno razotkriti jesu li oblici pučke pobožnosti nastali davno prije i sada se samo povremeno obnavljaju �ili dolaze iz novih potreba urbane nesigurnosti i nepovoljnih učinaka sekularizacije na život religije.

Pučka religioznost i traganje za svetim �U pučkoj pobožnosti vidi se put i sredstvo ispunjenja potražnje za svetim u modernom, sekulariziranom svijetu. � Sveto se može tražiti u novim sadržajima religioznog življenja, ali jednako u obnavljanju starih oblika pučke pobožnosti (Jukić, 1996, 65).

Pučka religija i pripadnost religijskoj kulturi? �U naše doba religija počinje biti više predmetom osobnog izbora, �a manje činjenicom pripadanja religijskoj kulturi. � Je li ta pripadnost poslije dugotrajnog utjecaja sekularizacije - prestala uopće postojati kao neka religijska kultura?

Fenomenologijski pristup kao odgovor �(Pučka) religioznost čovjeku prirođena? �Mogućnost dosezanja svetog u svjetovnom nesklonom vremenu? Četri temeljna određenja (Prema Nesti, 1985: 214): 1. analitički model (teži razjašnjenju morfologije religijskoga posebno nastojeći razviti antiredukcionistički pristup) 2. tipologijska škola (istražuje različite vrste religijskih oblika ) 3. misaone struje (zaokupljena s biti, smislom i strukturom religijskog fenomena) 4. filozofijska tradicija

Primat ispitivanog fenomena �Kako ispitati i prezentirati određeni fenomen? a) bez metodologijskih procedura koje fenomen svode na ono pojavno? b) tako i unaprijed zacrtanih teorijskih (ideologijskih) okvira? Život, značenje, iskustvo, doživljaj. . . Fenomenologiji nastoje dati primjereno mjesto u društvenim znanostima Sveto, religijski doživljaj, religijsko iskustvo. . . Fenomenologiji religije.

Zahvaljujem na pažnji!