Socijalni rad s poiniteljima kaznenih djela uvod u

Socijalni rad s počiniteljima kaznenih djela – uvod u kolegij i temu Izv. prof. dr. sc. Marijana Majdak Pravni fakultet Sveučilište u Zagrebu Studijski centar socijalnog rada

Sadržaj kolegija • Uvod u penologiju, kažnjavanje i kazna, sustavi izvršenja kazne lišenja slobode • Najpoznatiji i najčešći oblici tretmana zatvorenika • Alternative zatvorskom sustavu, probacija • Vrste kaznenih ustanova u Hrvatskoj, unutarnja struktura • Socijalni rad u izvršavanju kazne zatvora • Kolektiv zatvorenika, kolektiva zaposlenika, međusobne komunikacije – posjet Kaznionici Glina • Posebne penalne ustanove, položaj žena u izvršenju kaznenih sankcija, maloljetnički zatvor – posjet Kaznionici Požega • Zatvori maksimalne zaštite, sistemska analiza zatvorenih institucija – posjet Kaznionici Lepoglava • Zatvor kao socijalni sustav – posjet Zatvoru u Zagrebu Remetinec

Plan nastave Datum Tema/gost/ustanova 14. 03. 2019. Dogovor o radu i posjetama Uvod u penologiju, Oblici tretmana zatvorenika 21. 03. 2019. Zatvorski sustav i alternativa zatvorskom sustavu: Probacija Gost: dipl. soc. radnik Goran Brkić, Načelnik Probacijskog Ureda 28. 04. 2019. Tretmanski rad sa zatvorenicima Specifičnosti žena kao zatvorenica Gošća: dipl. soc. radnica Ksenija Vuković 18. 04. 2019. Posjeta Kaznionici u Glini 25. 04. 2019. Posjeta Kaznionici I zatvoru u Požegi 02. 05. 2019. Posjeta Kaznionica Lepoglava 09. 05. 2019. Posjet Zatvoru Zagreb - Remetinec

Ispit -esej • Tema po izboru iz područja penologije, socijalnog rada s počiniteljima kaznenih djela • Esej predati zaključno do kraja svibnja (poslati na mail: marijana. majdak@pravo. hr • Nasloviti dokument svojim imenom i napisati esej, npr. Marijana. Majdak. esej • Esej treba imati od 10 do 15 stranica, najmanje 10 referenci literature • Uvod, razradu teme, relevantna istraživanja, kritički osvrt, zaključak, literaturu • Ocjene na ispitnom roku u lipnju, 2019.

Penologija - pojam • Složenica latinske riječi poena, poenae=kazna i grčke riječi logos=riječ, tvrdnja • Označava znanost koja se bavi dimenzijama kažnjavanja • Povezuje se i s pojmom paentiere iz katoličke crkve koji označava posebno određenog ispovjednika koji ima pravo odriješiti i od najvećih grijeha • Engl. Penitentiary – manja zgrada unutar samostana u kojoj bi bili prihvaćeni grešnici zbog pokore • Penitentiare, penitentiary houses – kaznionice, ustanove u kojima se izvršava kazna lišenja slobode

Razvoj penologije kao znanosti • Pred konac 18. st. pojavljuje se posebna znanstvene disciplina koja se bavi kažnjavanjem, nazivala se penitercijarnom znanošću i bavila se vrstama i funkcijama kazni i njenom izvršavanju • U 19. st javlja se penologija, sociološka disciplina, kriminalna higijena • Pojam penologija skovao je 1845. njemački pravni teoretičar, pravnik i filozof koji je i sam iskusio zatvor zbog svoje izrazito nacionalističke orijentacije Franz Lieber (“iskustvena i realna znanost koja obuhvaća cjelokupni represivni sustav”)

Funkcije penologije • Upravna (sustav, različiti penalni sustavi u nekoj zemlji, politika izvršavanja kaznenih sankcija u nekoj zemlji, ograničavanje ljudskih prava i slobode) • Analitička (istraživanje, potreba neprestanog uvida u sustav izvršenja kaznenih sankcija u nekom kazneno-pravnom sustavu, stalne promjene, potreba za kritičnošću i tolerantnošću, povezivanje teorije s praksom) • Znanstvena (ovisno o društvu, većinom vezana uz kazneno pravo, sociologiju i psihologiju, kriminologiju, znanstvena penologija u sadržajnom smislu bavi se dominantno počiniteljem kaznenog djela, njegovom ličnošću, posljedicama izvršavanja kazne) • Akademska (širenje penološkog znanja kroz podučavanje, bila značajna u razvoju penologije: znanstveni radovi o uvjetima u kojima žive osuđenici)

Penologija i socijalni rad • M. Martinović: “predmet znanosti socijalnog rada odnosi se na istraživanje strukture ljudskih potreba, putova i načina njihova zadovoljavanja i humanizacije, socijalnog ponašanja i socijalizacijskih procesa, te socijalnih problema i njihove prevencije” • Socijalni rad kao ravnopravni partner penologiji i obrnuto u izvršavanju kaznenih sankcija svih vrsta i oblika • Alternativne sankcije su upravo onaj oblik sankcioniranja koji u svom osnovnom sadržaju ima socijalni rad (spona između kazneno-pravnog sustava i između državne strukture i civilnog društva)

Nekoliko crtica o povijesti kažnjavanja u ljudskoj vrsti • Izvori: putopisi i antropološke studije • 1. Period privatne reakcije a) Javni ili plemenski zločini – zlo se nanosi zajednici • Kršenje tabua ili plemenska izdaja. • Kazna za kršenje tabua je protjerivanje iz plemena, a za plemensku izdaju je oduzimanje oruđa, oružja, izrugivanje, tjelesne kazne ili kombinacije navedenih. b) Zločini protiv pojedinaca / privatni zločini – zlo se nanosi pojedincima • Ubojstva, tjelesne ozljede, uvrede i štete za imovinu. • Kazna je osveta ili nagodba. U osveti sudjeluju ne samo oštećeni već i članovi njegove obitelji, svaki oštećeni sam procjenjuje prema vlastitom kriteriju vrijednost povrijeđenog dobra. Karakteristike su: nesrazmjernost, surovost, grubost, reakcija na kršenje nečijeg osobnog prava nije samo pravo već i dužnost. U osnovi je talionsko načelo (razmjernost).

Nekoliko crtica o povijesti kažnjavanja u ljudskoj vrsti • Hamurabijev zakonik u Babilonu ( paragrafi 196 -199 reguliraju situaciju kada se nekome izbije oko, ako je žrtva slobodan građanin i počinitelju će biti izbijeno a ako je žrtva oslobođeni rob počinitelj će platiti jednu zlatnu minu, a ako je izbijeno robu platit će polovicu zlatne mine), nepovoljan položaj žena. Kazne: bacanje u vodu, vatru, spaljivanje, nabijanje na kolac, odsijecanje jezika. . • No i tada se pravi razlika između kaznenog djela počinjenog s umišljajem i onog koje je očiti nehaj (u tom slučaju se počinitelju određuje mjesto na koje može pobjeći).

Nekoliko crtica o povijesti kažnjavanja u ljudskoj vrsti Uvođenje pozicije suca (arbitraga) – njemu se je prepuštala ocjena vrijednosti povrijeđenog dobra Nagodba (otkupnina, krvarina, sustav kompenzacije). To neminovno dovodi i do otvaranja mogućnosti daljnjih sukoba. Odmazda – dovodila do neprekidnih iscrpljujućih ratova koji su ponegdje rezultirali istrebljenjem pojedinih plemena Naknada za krvnu osvetu ili odmazdu – morala je biti plaćena ili bi se dogodila osveta u krvi Pojava azila – utočište od raznih oblika proganjanja Evoluiranje u različite oblike novčanog kažnjavanja (plaća se državi)

Nekoliko crtica o povijesti kažnjavanja u ljudskoj vrsti Mogućnosti izbjegavanja krvne osvete: 1. Uvođenje Božjeg mira (do 13. st. ) Institut Pax dei, zabrana vršenja krvne osvete u određenom periodu 2. Noksalna odgovornost – prekidanje krvne osvete predajom počinitelja kaznenog djela oštećenom (gospodarski smisao) ili obveza ženidbe s udovicom i na taj način kompenziranje zla koje je počinio. 3. Procedurom ispitivanja “Božjeg suda” (Indijanci u južnoj americi) – sud hladne vode, sud zažarenog željeza i sud dvoboja. Optuženom su mogli pomoći i 12 prisegnutih svjedoka koji bi svjedočili o njegovoj nevinosti.

Nekoliko crtica o povijesti kažnjavanja u ljudskoj vrsti • 2. Period javne reakcije Preddržavno razdoblje, “država” preuzima na sebe funkciju održanja reda, poštovanje utvrđenih pravila ponašanja, otkrivanje kršitelja tih pravila, odmjeravanje i izvršavanje kazni. Obilježja ove faze su: 1. Odgovornost je individualna, kazna osobna, treba pogoditi samo krivca JE LI OVAJ PRINCIP UOPĆE DO DANAS POSTIGNUT? 2. Kazna treba biti razmjerna kaznenom djelu (društvenoj opasnosti i opasnosti počinitelja) 3. Odmjeravanje kazne prepušteno je organima državne uprave 4. Takva reakcija je onda svjesna i odmjerena Period javne reakcije podijeljen je u tri perioda: period ispaštanja i zastrašivanja, period humanizacije, period individualizacije i resocijalizacije

Srednjovjekovni europski kazneni sustavi • • • Helensko nasljeđe – talionsko načelo, krvarina, kazne okrutne (pričvršćivanje za drvenu dasku na kojoj je okrivljenik javno izložen do smrti, bez hrane i vode, izložen psima i strvinarima), izbjeglištvo u drugu državu Stari Rim – “Zakonik 12 ploča” između 451. i 450. g. p. K. (odredbe obiteljskog prava, imovinskog, o dugovanjima i postupovno pravo). Kazne su okrutne, javni spektakli: kamenovanje, odsijecanje glave, bičevanje, pribijanje na križ, razapinjanje konjima i sl. Za odsijecanje nečijeg ekstremiteta predviđeno je istovrsno invalidiziranje, za pljačku žrtva je imala pravo ubiti pljačkaša, jedini zahtjev je bio da obavijesti susjede o događaju. Sveti Augustin i Sveti Toma Akvinski (srednji vijek) – cilj kazne je ispaštanje i iskupljenje za kazneno djelo Doba inkvizicije – čarobnjaci, vještice: spaljivani na lomačama Počinitelji iz viših slojeva imali su pravo na bržu smrt (odsijecanje glave) a ostali su patili prije smrti (razapinjanje na kotaču, spaljivanje ili vješanje)

Pokret za jednakost, zakonitost i humanizaciju • Thomas Moore, 1515. Utopija, izrazio zgražanje da se za beznačajna kaznena djela može izreći smrtna kazna • 17. i 18. st. Voltaire, John Locke i Jean Jacques Rousseau, Cesare Beccaria – svi govore o potrebi razmjernosti između povrijeđenog dobra i kazne • Ide se prema institucionalizaciji kažnjavanja, odnosno prema kazni lišavanja slobode kao najznačajnijoj kazni • Zatvori: zajedničke ogromne prostorije bez grijanja, sanitarija i kreveta, često iskopane pod zemljom, bez svježeg zraka i dnevne svjetlosti (svaki 4. umire) • Poznati zatvor Tower of London – ćelija Little ease površine od samo 1, 2 metra (zatvorenik je mogao samo stajati), u Francuskoj ekstremno male ćelije mišje rupe • John Howard “The state of the prison in England Wales” ukazuje na katastrofalnu situaciju

The Tower of London

Little ease

Individualizacija i resocijalizacija • U fokusu je počinitelj, preodgoj i njegova integracija u društvo, rad s osuđenicima, tome prethodi znanstvena utemeljenost • Individualizacija u svim fazama kaznenog postupka • Humanizacija postupanja sa osuđenicima • Suradnja društvenih faktora na području izvršavanja kaznenih sankcija, uloga nevladinog sektora

Pitanje za diskusiju! • Na što bi trebao biti usmjeren rad sa kažnjenicima? • Kako odrediti opasnost za ponovno počinjenje? Kako i koliko dugo ih pratiti? • Koliko vjerujete u njihovu promjenu? O čemu će ona ovisiti?

O kazni. . Vrste kazni su se kroz povijest mijenjale, ovisile su o ekonomskom, kulturnom razvitku, zemljopisnom položaju i klimatskim prilikama Svrha kazne ostajala je manje više ista: • Kaznom se zaštićuju vrijednosti društva • Svaka kazna bez iznimke ograničava ili oduzima neko pravnim redom zaštićeno dobro • Kazne moraju biti propisane zakonom • Kazna mora biti povezana s počinjenim kaznenim djelom • Kazne za kaznena djela može izricati samo sud

Kazna • Kazna je kazneno-pravna sankcija koju izriče sud prema kazneno odgovornom počinitelju kaznenog djela, radi zaštite određene društvene vrijednosti u nekoj društvenoj zajednici, a koja se sastoji u oduzimanju ili ograničavanju pravnih dobara počinitelja kaznenog djela • Kazna je osobna, treba pogoditi samo počinitelja k. d. • Kazna mora biti čovječna • Kazna mora odgovarati društvenoj opasnosti kaznenog djela i počinitelju kaznenog djela • Kazna mora biti opoziva • Kazna mora biti djeljiva: princip individualizacije

Pravni temelji kažnjavanja Zasnovani su na teorijskim pristupima: • • Idealističkih i metafizičkih teorija Teoriji društvenog ugovora Pravnim teorijama Sociološkim teorijama

Svrha kažnjavanja • Neki društveni red koji se mora uspostaviti • Retributivistički princip (vraćanje, dati nekome što ga ide) • Utilitaristički pristup (korisnost, poželjne posljedice, tretman i preodgoj) • Nova kriminologija – bavi se načinima kojima se može upravljati socijalnim skupinama povišenog rizika

Svrha kažnjavanja kao socijalna i kazneno-politička kategorija • • Osveta Retribucija Onemogućavanje Tretman Zastrašivanje Popravljanje Rehabilitacija – uklanjanje sklonosti daljnjem kriminalnom ponašanju • Povrat/restoracija

Zatvori nekad • Prvi zatvori bili su pod zemljom (Beth-ha –keli, Beth haasorium, Bor – Rim), imalo privremeni karakter • Carcer, prison, bastille • 16. st. Popravilišta, working houses - radni domovi (Engleska: imaju osoblje domačicu, bolničara, zatvorskog kapelana, portira i učitelja), Ghent u Belgiji i Sklonište Sv. Mihovila u Rimu dao sagraditi Papa Kliment XI, Casa Pia di refulgio u Firenci.

Sustavi izvršenja kazni lišenja slobode • Sustav zajedničkog zatvaranja ili asocijacijski sustav • Pensilvanijski separacijski sustav • Auburnski sustav ili sustav šutnje • Klasifikacijski sustav • Bodovni sustav ili Maconochiejev sustav • Irski progresivni sustav

Sustav zajedničkog zatvaranja • Najstariji, zatvorenici se nalaze zajedno od samog početka izvršavanja kazne i tijekom cijele kazne • Izolacija iz sredine, na jednom mjestu počinitelji i smatra se da je to dovoljno ispaštanje za počinjene grijehe • Korištene napuštene vojarne, dvorci i sl. zgrade koje zadovoljavaju uvijet sigurnosti • Pravila vrlo jednostavna i kratka, odnosila su se isključivo na stegu, obveze zatvorenika, inzistiranje na higijeni, radu, ulaz za posjetitelje je bio moguć i naplaćivao se + jeftinije, lakša kontrola, veće mogućnosti profesionalnog obrazovanja, radne aktivnosti, sportske aktivnosti, grupni i individualni rad veća vjerojatnost kriminalne infekcije, međusobnog zlostavljanja, širenja zaraznih bolesti, organizacije hazardnih igara, teža korupcija osoblja, teže posljedice eventualnih masovnih ekscesa

Pensilvanijski separacijski sustav • • 1787. kao odgovor na negativne osobine zajedničkog sustava Izolacija zatvorenika jednih od drugih Individualni smještaj trebao ih je smiriti i navesti da razmisli o svojim postupcima Cilj: moralni preobražaj kroz pokoru i kajanje, mogli su u ćelijama čitati vjersku literaturu, obavljati neke jednostavne poslove, Eastern Penitentiary 1829. prva kaznionica koja je omogućavala potpunu izolaciju zatvorenika, godinama bila model za potpunu unutarnju i vanjsku izolaciju zatvorenika (kad su izlazili na glavi im se stavljala kukuljica) + manja mogućnost kriminalne infekcije zatvorenika, mogućnost potpune individualizacije izvršenja kazne i postupanja, dobre mogućnosti obrazovanja, onemogućeno dogovaranje za bijegove, bolji zdravstveni standardi, manje međusobnog zlostavljanja, manje mogućnosti za korupciju osoblja dugotrajna izolacija ima posljedice, naročito duševne poremećaje, smanjenje komunikacijskih vještina, najskuplji sustav

Eastern Penetentionary

Eastern Penetentionary

Eastern Penetentionary

Eastern Penetentionary

Cell

Al Capones Cell

A few female prisoners

Auburnski sustav ili sustav šutnje • Najprije bio organiziran po uzoru na Pensilvanijski, ali manje ćelije (više se štedilo), od 83 zatvorenika 5 umrlo, 1 obolio od duševne bolesti, 1 se pokušao ubiti, ostali bili duboko demoralizirani i deprimirani • u kasnijoj fazi uvedene promjene: zatvorenici noć provode sami u ćelijama a dan u malim radnim skupinama, u zajedničkim skupinama nisu smjeli komunicirati i morala je vladati potpuna šutnja, u ćeijama su imali smo Bibliju, kršenje pravila kažnjavalo se šibanjem + osuđenici nisu izolirani potpuno, skupni rad omogućava održavanje sposobnosti za društveni život, ekonomičniji sustav zatvorenici doprinose svojim radom, stručno osposobljavanje, smanjenost epidemija zbog izolacije, manje mogućnosti dogovora bijegova šutnja, stegovne mjere za šutnju gube smisao jer su zatvorenici tretirani stegovnim mjerama više puta, boravak u zajedničkim prostorijama ipak omogućuje dogovore, sustav je skup jer zahtjeva velik broj osoblja za održavanje tišine

Klasifikacijski sustav • 1834. Ženeva, 1839. St. Gallen, odvajanje zatvorenika osuđenih na teške kazne od onih osuđenih na lakše kazne • Neke osnove za klasifikaciju: kriminološka svojstva zatvorenika, ranija osuđivanost, socijalna povijest zatvorenika, zdravstveno stanje, psihijatrijsko-psihološki status, obrazovanje i zanimanje, obrazovni interesi, interesi u rekreaciji. . . . • Klasifikacijski sustav Herberta Quaya (teški: zlostavljaju, manipuliraju drugima, umjereni: ostavlaju druge na miru, sposobni su sami odraditi kaznu, laki: anksiozni, ovisni) + temeljen na ispitivanju osobina ličnosti, manji povrat, dobri uvjeti obrazovanja, radnog osposobljavanja, educiranost osoblja, cirkuliranje informacija između klasifikacije i provedbe kazne, zahtjeva promjenu zatvorske arhitekture, sustav je kompleksan, česte promjene klasifikacijskih osnova, nedovoljno vrijeme za opservaciju, ispitivanje zatvorenika se provodi u nepovoljnim uvjetima potpune izolacije

• • Bodovni sustav (Mark System) ili Maconochiejev sustav Maconochie, 1958. veliki reformator zatvorskih sustava, radio na otoku Norfolk, Tasmanija, otok-zatvor, Engleska Zatvor se sastojao od 5 različitih stupnjeva izvršavanja kazne, u svakom je zatvorenik morao prikupiti određeni broj bodova kako bi prešao u slijedeći viši stupanj 1°strogi zatvor prema ćelijskom režimu 2°rad u zatvoreničkim radnim skupinama na javnim radovima 3°autonomija na određenom području 4°uvjetno otpuštanje 5°vraćanje slobode • Jedan od najboljih sustava + smanjuje tjelesno i psihičko oboljevanje, bolji uvjeti stručnog i radnog osposobljavanja, bolja motivacija, zahtjeva pozitivan odnos, dinamične promjene mali povrat, iscrpljivanje zatvorenika u prikupljanju bodova, prevare, nije pogodan za sve zatvorenike, kompleksan, materijalno skup, zahtjeva visoko obrazovan i motiviran kadar

Irski progresivni sustav • Najbliži suradnik Maconochieja Walter Crofton, 1960. • Danas Maconochiev i Irski kombinacija najčešći • Nagrade za napredak, mogućnost konačnog otpusta s izdržavanja kazne, ocjenjivanje napretka zatvorenika, postupno povećanje razine slobode, kontinuirano praćenje po otpust • Faze izvršavanja: ćelijsko izdržavanja u potpunom osamljenju (ovisno o visini i vrsti kazne), zajedničko zatvaranje ( u skupinama), faza zatvaranja u otvorenim uvjetima (posebni odjeli), faza uvjetnog otpusta (uz nadzor) i mogućnost opoziva + sve do sada spomenute ne može kod višestrukih povratnika jer brzo prelaze iz faze u fazu, neke nije moguće provesti kroz sve faze, kompleksan sustav, visoko obrazovan i motiviran kadar

Pitanje za diskusiju • Kakva sustav kažnjavanja biste vi predložili? Što mislite kako bi se trebalo postupati sa kažnjenicima?