SOCIJALNI PROGRAMI U OBLIKU DOBARA I USLUGA OBRAZOVANJE

SOCIJALNI PROGRAMI U OBLIKU DOBARA I USLUGA OBRAZOVANJE Ekonomija socijalne politike. Izv. prof. dr. sc. Zdenko Babić Pravni fakultet Zagreb Katedra socijalne politike

OBRAZOVANJE – zašto program socijalne politike - Ima značajnu socijalnu dimenziju, osim one ekonomske - Na individualnoj razini obrazovanje određuje socijalnu mobilnost - Za izbjegavanje ‘kruga siromaštva’ važno je osigurati ostvarivanje načela jednakih mogućnosti – jednako dostupno obrazovanje pod jednakim uvjetima

OBRAZOVANJE • Utječe na povećanje ‘proizvodnosti’ • Pozitivno utječe na socijalnu dobrobit pojedinca i društva • Većina Europskih zemalja dominantno pruža usluge obrazovanja svojim građanima unutar javnog sustava a tek manji dio na tržišnim principima na privatnom tržištu obrazovanja

OBRAZOVANJE • Koristi i troškovi sustava obrazovanja • Koristi : a) utjecaj na proizvodnju i b) porast socijalne dobrobiti - Pozitivni utjecaj na produktivnost buduće (ponekad i sadašnje) radne snage, što pozitivno utječe na proizvodnju i ekonomski razvoj zemlje. Razlike postoje između stupnjeva i smjerova obrazovanja. - Zbog prethodnog izdaci za obrazovanje su investicije koje donose porast budućih koristi.

OBRAZOVANJE • Pozitivni utjecaj na socijalnu dobrobit: - Socijalizacijska funkcija obrazovanja - Usvajanje društvenih normi i vrijednosti ( ključne za bolje funkcioniranje u društvu) - Veća razina ‘socijalnih’ kontakata

OBRAZOVANJE-pitanje jednake dostupnosti • Obrazovanje –jedan od ključnih resursa na individualnoj razini koji određuje socijalnu mobilnost pojedinca • Zato je važno osigurati jednaku dostupnost i što to onda znači? • To svakako ne znači da svako ima pravo dobiti jednaku količinu obrazovanja – važne su obrazovne potrebe i aspiracije pojedinca ali i mogućnosti (potencijali) • Jedan način rješavanja ovog pitanja je osiguravanje određen – minimalne obrazovne razine svim stanovnicima- npr u razvijenim zemljama su to danas obvezno osnovnoškolsko i početno srednješkolsko obrazovanje sve češće (do 16 godine) koji su organizirani i financirani od strane države u potpunosti.

OBRAZOVANJE-pitanje jednake dostupnosti • Dodatno – u razvijenim zemljama rasprava jednake dostupnosti sve se više širi na područje višeg i visokog obrazovanja ( za koje svi nemaju niti aspiracije niti potencijale) • Zato se u ovom području onda govori o načelu jednakih mogućnosti – koje bi trebalo osigurati za sve one koji imaju aspiraciju i potencijale i za koje bi bilo korisno da sudjeluju u višem i visokom obrazovanju • Implementacija ovog načela je važna zato što pristup i završavanje visokog obrazovanja ( ne bi trebao ovisiti o etnicitetu, prihodima roditelja, vjerskim uvjerenjima, ) određuje životne prilike pojedincima ali i perspektive razvoja društva.

OBRAZOVANJE- razlozi državne intervencije • Troškovi obrazovanja – direktni i indirektni - Problem nepotpunih informacija: - Ljudi prilikom upisa studija nemaju sve neophodne informacije ( o zapošljivosti struke nakon završetka studija i sl, visina plaće, i sl) da bi donijeli racionalnu i potpuno informiranu odluku, čak i ako im roditelji pomažu pri tome - Zbog tog problema (veće nesigurnosti) financijski sektor ne rado kreditira studente posebice one koji dolaze iz siromašnijih obitelji i krediti su skuplji od onih za kupnju kuće ili stana (kolateral je nesigurniji)

OBRAZOVANJE- razlozi državne intervencije - Rezultat ovoga bi u čistom tržišnom modelu obrazovanja moglo biti manje sudjelovanje u obrazovanju od optimalnog –posebice onih studenata koji dolaze iz siromašnijih obitelji - Zato države interveniraju u području pružanja usluge obrazovanja, reguliranja , određivanja standarda kvalitetet i gornje cijene koštanja obrazovanja, stipendiranja itd - kako –bi se proširila dostupnost obrazovanja i koristi od obrazovanja u društvu

OBRAZOVANJE- razlozi državne intervencije • Pozitivne eksternalije – prethodno smo spominjali kao uzrok državne intervencije ( negativne) – ovdje koristi od obrazovanog pojedinca ne ostaju samo za tog pojedinca nego se one rasprostiru i šire na društvo • Zato je država zainteresirana da stanovništvo sudjeluje u obr. i da u što većoj mjeri bude obrazovano • Tako ovdje državna intervencija ima za cilj povećati ‘traženu količinu ‘ obrazovanja –jer prethodno smo vidjeli da u čisto tržišnom modelu bi mnogi ostali ‘podobrazovani’ te bi se tako značajno umnjili efekti ‘pozitivnih eksternalija’ koje više obrazovanje stanov. donosi sa sobom društvu • – to je drugi bitan razlog državne intervencije u obrazovanju.

OBRAZOVANJE-načini državne intervencije • Obvezno obrazovanje – (obrazovanje kao meritorno dobro) osnovnoškolsko i srednjoškolso obrazovanje • Više i visoko obrazovanje – pružatelj usluge – vlasnik i osnivač sveučilišta i veleučilišta, (financira zgrade, prostor , opremu i osoblje – u najvećoj mjeri fin. direktne troškove studija) • Propisuje uvjete i standarde ( kvalitete studijskih programa, standarde vezane uz potrebne kompetencije sveučilišnih i visokoškolskih nastavnika i sl) • Sufinancira indirektne troškove studija – stanovanja, hrane, prijevoza (studentski domovi, menze –subvencionirana prehrana) • Potiče stipendiranje

OBRAZOVANJE- državna intervencije problemi • Nedovoljan naglasak i poticaji na unapređenje kvalitete javnog obrazovanja • Uvođenje ‘kvazi-tržišnih’ elemenata u javni sustav visokog obrazovanja kako bi se unaprijedila kvaliteta i povećala efikasnost. • Prethodno bi se moglo riješiti sustavom varijabilnih vaučera za redovite studente ( veći vaučer bi dobivali oni sa lošijim socijalnim statusom) tako da mogu sebi financirati skuplji studij u Zagrebu od istog primjerice u Puli ili sličnim rješenjima.

Obrazovanje – podaci MZOS Tablica x: Izdvajanja za obrazovanje u Hrvatskoj prema razinama obrazovanja od 2008 -2014. godine. gi. GGi 9 odina 2014 2013 2012 2009 2008 MZOS -ukupno 12. 079. 211 11. 978. 726 12. 077. 596 11. 715. 775 Osnovno obrazovanje 4. 619. 282 4. 581. 484 4. 683. 627 4. 697. 612 4. 448. 909 Srednje obrazovanje 2. 838. 174 2. 691. 744 2. 546. 801 2. 701. 234 2. 311. 444 Visoko obrazovanje 2. 809. 312 2. 812. 112 2. 807. 619 2. 549. 298 2. 549. 736 Obrazovanje-ukupno 10. 266. 768 10. 085. 341 10. 038. 048 9. 948. 144 9. 310. 090 Izvor: Ministarstvo Financija- Izvješće o izvršenju državnog proračuna prema programskoj klasifikaciji različita

Javni izdaci u obrazovanje u EU-2011

Učenici u osnovnim školama Ukupan broj upisanih ucenika osnovnih škola u R. H 450000 400000 387952 350000 300000 250000 200000 150000 100000 50000 0 2005/2006/2007/2008/2009/2010/2011/2012 Ukupan broj upisanih ucenika osnovnih škola 2001/2013/2014/2015

Kretanje broja uč. srednjih škola 192000 190000 188000 186000 184000 182000 180000 178000 176000 174000 172000 2005/2006/2007/2008/2009/2010/2011/2012 Ukupan broj upisanih ucenika srednjih škola 2001/2013/2014/2015

Kretanje broja upisanih studenata. Ukupno upisani studenti na visokim učilištima R. H 180000 160000 140000 120000 100000 80000 60000 40000 20000 Ukupno upisani studenti 15 20 20 1 4/ 14 20 3/ 20 13 1/ 20 0 20 12 1/ 20 11 0/ 20 1 20 0 9/ 20 10 09 20 8/ 20 08 20 0 7/ 20 07 6/ 20 06 5/ 05 20 0 20 4/ 20 04 20 0 3/ 03 20 20 0 2/ 00 2 01 /2 20 20 0 0/ 20 01 0