Sjeverna Dalmacija otoci Ravni kotari submediteranska Zagora otoci

Sjeverna Dalmacija • otoci + Ravni kotari + submediteranska Zagora • otoci su građeni od krednih vapnenaca s manjim zonama dolomita • zagora se sastoji od vapnenačkog sredogorja, pustih vapnenačkih zaravni i manjih polja u nepropusnim naslagama

• najpogodniji za naseljavanje su Ravni kotari izmjena flišnih zona i vapnenačkih bila, u sjevernom dijelu lesno područje • ravno i plodno zemljište, voda i blaga mediteranska klima najplodniji dio sjeverne Dalmacije; obradive površine proširene isušivanjem močvarnih dijelova (Nadinsko blato, Trolokve; Vransko jezero) • agrarna proizvodnja i stočarstvo, u Benkovcu industrija - prema Benkovcu gravitira središnji dio Kotara; rubna područja prema Zadru i Šibeniku

• dobro naseljeni već u prethistorijsko i rimsko doba • najvažnije područje srednjovjekovne hrvatske države (Nin i Biograd) • tursko-venecijanski ratovi iseljavanje stanovništva na otoke; na njihovo mjesto novo stočarsko stanovništvo iz zaleđa, bez tradicije razvoja zemljoradnje sve do najnovijeg doba nekorišteni za intenzivnu poljoprivredu

• submediteranska Zagora – stočarstvo degradirani krški kraj; vrednije površine i gušća naseljenost samo u poljima uz gornju Krku i Čikolu • otoci su vapnenački (flišne zone su potopljene) naseljeni poljoprivrednim stanovništvom s kopna u doba turske opasnosti - nepovoljni uvjeti za jaču poljoprivrednu proizvodnju (mediteranske kulture - maslina i vinova loza) veća važnost ribarstva i pomorstva

• najvažnija naselja na obali - najveće i najstarije je Zadar (71. 471 st. /1991: 76. 343 st. /) – osnovan u predrimsko doba, zadržao važnu funkciju u doba Rimljana, a kasnije postao političko i upravno središte cijele Dalmacije • dobro zaštićena luka, na križištu važnih pomorskih putova kroz kanale • razvojem parobrodarstva i jačanjem sjevernojadranskih luka gubi raniju prometnu važnost, a dodatno nakon priključenja Italiji između dva svjetska rata

• jezgra grada je na sjevernom dijelu niskog, 4 km dugog poluotoka; u 18. stoljeću jače se razvija i južni dio poluotoka, a u 19. stoljeću ruše se dijelovi zidina pa se grad širi i izvan poluotoka

• različita fizionomija pojedinih dijelova • stara gradska jezgra - pravilni sustav ulica s visokim kućama i brojnim kulturno-povijesnim spomenicima; JI dio poluotoka (naselje Arbanasi iz 18. st. ) - krivudave i uske ulice s niskim kućama (poljopr. st. )

• glavna turistička zona je SZ od grada (poluotok Puntamika) • stara luka na poluotoku, nova luka Gaženica

• poslije 2. svjetskog rata priključak na željezničku prugu Split-Zagreb, a kod Zemunika međunarodni aerodrom • razvoj industrije i ribarstva • prema jugu se nastavljaju Bibinje (4000 st. ) i Sukošan (velika marina, 2800 st. ) • Nin (1100 st. ), Posedarje (1400 st. )…

• Šibenik (34. 302 st. /1991: 41 012 st. ) - uz potopljeno ušće Krke, na obali razvedenog i dobro zaštićenog zaljeva - najmlađi od većih gradova primorja (prvi spomen 1066. ) • zaklonjenost prema obali i prirodna luka važno vojno uporište • obližnja polja u kršu i laporovita udolina Donjeg polja bili su bitni za gospodarstvo grada

• stariji srednjovjekovni zbijeni dio grada na Z i novije četvrti na S i I • do sredine 19. st. nije se znatnije širio izvan zidina • pretežno težački grad s upravnom, trgovišnom i prosvjetnom funkcijom • potkraj 19. st. prva industrija (1900. Tvornica kalcijevog karbida) • lučke i industrijske funkcije + turizam

• u okolici vinogradarstvo • nekadašnja ribarska sela Pirovac (1700 st. ), Vodice (6800 st. ), Primošten (1600 st. ) i Rogoznica (1100 st. ) - turistički razvoj nakon 1964. (Jadranska magistrala) • nova turistička naselja (Solaris) • između Šibenika i Zadra - Biograd (5600 st. ), Sv. Filip i Jakov (1700 st. ), Pakoštane (2200 st. ) i dr. • u Ravnim kotarima: Vrana (790 st. ) • Skradin (600 st. )

• najveće naselje u Zagori je Knin (10. 600 st. ) - najvažnije prometno križište sjev. Dalmacije – prema Zadru, Šibeniku i Splitu • središte agrarnog prostora oko gornje Krke (Kninsko i Kosovo polje) i istočnog dijela Bukovice • čvorišni položaj na kontaktu stočarskih krajeva i sjevernodalmatinske zaravni sajmišna i trgovačka funkcija • jezgra grada je srednjovjekovna tvrđava ispod koje se za mletačke vlasti razvilo naselje • brži rast s izgradnjom željeznice i, kasnije, industrije • zahvaljujući povoljnijem položaju nadmašio je ranije veći Drniš (3100 st. ), koji je bio važno vojno uporište u doba Turaka, a kasnije rudarsko središte (smeđi ugljen i boksit u okolici) • Drniš - Petrovo polje (gornja Čikola)

1830 1857 1880 1910 1931 1948 1961 1971 1991 2001 Drniš 1070 1172 1368 1673 2119 2476 3207 3781 4653 3332 Knin 790 1144 1271 1270 1614 2683 5116 7292 12311 11128

• Bukovica - ekstenzivno stočarstvo • krški kamenjar, malo obradive zemlje velika agrarna gustoća • prometna izoliranost • nema značajnijeg središta: gravitira Obrovcu (1000 st. ), Kninu i Benkovcu (2900 st. ) • juž. dio: Kistanje (1900 st. )

• sjevernodalmatinski otoci - od Silbe, Oliba i Premude na SZ do rta Ploče na JI, u nekoliko nizova odvojenih kanalima • nekoliko većih otoka (Pag, Ugljan, Pašman, Dugi otok i Kornat) • Pag - problem pripadnosti: Kvarner ili Dalmacija? • najveći dio otoka je kamenjar (90% površine) – ovčarstvo; u udolinama i manjim poljima vinova loza, voće i povrće • solane; paški sir i čipka • turizam između dva svjetska rata, a jače nakon izgradnje mosta Pag-kopno • Pag (2800 st. ), Novalja (2400 st. )

• pravi sjevernodalmatinski otoci – najveći je Dugi otok (114 km 2), a najnaseljeniji Ugljan (6100 st. ) • turistički razvijen Murter (5900 st. ) - mostom povezan s kopnom - nautički turizam - najgušće naseljena sjeverna obala (kvartarno Murterskobetinsko polje i flišna zona kraj Tisnog i Jezera); na jugu nešto viša zona (125 m) donjokrednih dolomita i vapnenaca pruža zaštitu od otvorenog mora • Vir – problem divlje izgradnje! (8500 kuća bez dozvole); 3000 st.

• otočka naselja su smještena uglavnom na strani prema obali • Kali (1600 st. ), Preko (1300 st. ) i Ugljan (1300 st. ) na Ugljanu • Murter (2000 st. ) i Tisno (1300 st. ) na Murteru • Sali (740 st. ) na Dugom otoku • otok Pašman – ukupno 2100 st. , Dugi otok – 1700 st. • Kornatski otoci (2011: 19 st. ) – nac. park od 1980. g. - 125 otoka, otočića i grebena (najveći Kornat s 33 km 2) pretežno obrasli niskom travom; masline, smokve i vinova loza ; nema izvora ni vodenih tokova, kao ni stalnih naselja (samo stočarski stanovi koje koriste stanovnici najviše Murtera i Dugog otoka) - ribolov i nautički turizam

Srednja Dalmacija • obuhvaća skupinu velikih (Brač, Hvar, Vis, Šolta) i manjih otoka, obalnu flišnu zonu i Zagoru • za poljoprivredno iskorištavanje najpogodnija obalna flišna zona naselja na višem položaju, na kontaktu fliša i vapnenačkih padina primorskih planina – zbog veće sigurnosti od gusara i lakšeg korištenja poljoprivredne (fliš) i stočarske površine (krš) • flišna zona najšira u području splitskog poluotoka; tu je i najveća i najpovoljnija prirodna luka, Solinski zaljev, a pristup u zaleđe olakšava niski prijevoj Klis (355 m) nastanak najvećeg gradskog središta čitavog primorja

• Salona (maks. oko 60. 000 st. ) - na obali Solinskog zaljeva, na mjestu starog ilirskog naselja iz 4. stoljeća p. n. e. ; njezin nasljednik Split razvio se uz obalu manjeg, južnog zaljeva, oko Dioklecijanove palače • Salonu porušili Avari, a stanovništvo se 615. g. sklonilo u Split i na susjedne otoke; od 7. do 13. stoljeća okolicu Splita naseljavaju Hrvati (gl. uporište Klis) • od 1102. do 1420. g. Split je autonomna gradska komuna, a od 1420. -1797. pod Venecijom; nakon toga s prekidima pod Austrijom, a od 1918. Jugoslavija

• Split je smješten na poluotoku između Kaštelanskog zaljeva te Splitskog i Bračkog kanala - poluotok je u ist. dijelu širi i niži (lapor), a na Z je uži i viši (vapnenac; Marjan, 175 m) • od zaleđa odvojen Kozjakom (780 m) i Mosorom (1340 m) između kojih su Kliška vrata - u podnožju je široka flišna zona s niskim brežuljkastim terenom

• razvio se na mjestu starijeg ilirsko-grčkog naselja Aspalathos i nedaleko od rimske Salone • u sr. i novom vijeku težačke četvrti Veli Varoš na Z i Lučac na I • u 17. stoljeću gradi se vanjski obrambeni pojas bastiona; istodobno se pučka predgrađa slobodno šire u prostoru • s prestankom turske opasnosti, poč. 19. stoljeća se djelomično ruše utvrđenja pa se spaja povijesna jezgra sa starim pučkim predgrađima

• Split zaostaje u gosp. smislu (početak parobrodarstva težište gosp. života u sjev. Jadranu -Trst, Rijeka) posrednička uloga u trgovini između Trsta i Dalmacije • izgradnja želj. pruga (1925. , 1948. ), cementne tvornice (prva 1904. g. ), brodogradnja (1930. g. ), lučke funkcije, upravna i kulturna funkcija brzi demografski i teritorijalni rast Splita - širenje na JI i SI stranama Marjana te uz uvale Bačvice i Firule

• nakon 1945. nova naselja na S i I - imigracija iz okolice - nova stambena naselja (početkom 1970 -ih Split III) - pretežno stambeni, ali i poslovni, kulturno-prosvjetni i drugi sadržaji • bogata turistička ponuda, ali prevladava tranzitni turizam • luka po prometu robe 3. u Hrvatskoj (iza Rijeke i Ploča), a po putničkom prometu na prvom mjestu (Gradska luka promet putnika, Sjeverna luka - teretni promet)

• kretanje broja stanovnika: 1857. 1991. porast 18 puta (s 10. 358 na 189. 388) - sve kraći ciklusi udvostručenja: za prvo je trebalo 50 godina, a za zadnje 18 godina (1962. -80. ) • najveći porast od 1961. -71. proces polarizacije • do 1981. veće prosječne stope rasta u gradu nego u okolici (većina se doseljenika naseljavala u gradskoj jezgri, posebno u novoizgrađenim četvrtima Splita III) • nakon 1981. decentralizacija • ukupno u splitskoj aglomeraciji oko 300. 000 stanovnika 1931 35. 780 1948 48. 266 1971 123. 252 1991 189. 388 2001 175. 140 2011 167. 121

• Solin (20. 200 st. ) je industrijsko predgrađe • Kaštela (7 naselja s ukupno 38. 700 st. ; najveći K. Stari, 7100 st. , K. Sućurac, 6800 st. , najmanji K. Štafilić, 3000 st. ) • nekada poznato vinogradarsko područje, a danas uzgoj voća i povrća (plastenici) • stara naselja flišnog pojasa napuštena u korist novih obalskih središta (Kaštela) ili opadaju zbog jačeg razvoja novih naselja pri moru • Kaštela su se razvila oko tvrđava, a kasnijim širenjem srasla su u povezanu cjelinu dugu 10 -ak km uz obalu, između Trogira i Solina

• Trogir (10. 900 st. ) - najvećim dijelom na otočiću između Čiova i kopna - osnovali ga grčki kolonisti s Visa u 3. stoljeću p. n. e. , kao trgovište • u rimsko doba važna luka na pomorskom putu iz Salone u Jaderu + pomorstvo, trgovina i plodno Trogirsko i Donjesegetsko polje • u vrijeme sklanjanja stanovništva na otok pred opasnošću od Turaka nastalo težačko naselje Čiovo • danas brodogradnja, industrija, turizam (nautički turizam), prometne funkcije (u blizini aerodrom)

• Omiš (6500 st. ) - podno Mosora, nedaleko probojnice Cetine i na njezinu ušću u more • tranzitno mjesto, industrija u okolici; uzvodno na Cetini HE "Zakučac" (1961. g. ) • flišna zona Poljica

• Makarsko primorje - od zaleđa odvojeno Biokovom (1762 m) • obala građena od otpornijih vapnenaca te mekših lapora i pješčenjaka brojne uvale i prostrana žala • Makarska (13. 400 st. ) - najveće i turistički najrazvijenije naselje • stara jezgra(nekada trgovište i uporište neretvanskih gusara) i noviji dijelovi s hotelima - grad se amfiteatralno širi oko zaljeva i luke

• turizam od poč. 20. st. , a intenzivnije od 1960 -ih godina (jadranska magistrala) • manja turistička središta (1500 -2000 st. ): Brela, Baška Voda, Tučepi, Podgora… • stara napuštena naselja na padinama Biokova

• nisko naplavno područje delte Neretve - jedno od najplodnijih područja na cijelom primorju uzgoj voća, povrća, cvijeća; ribolov • sr. vijek - močvara; od 2. pol. 18. st. počeci kultiviranja delte stanovništvo iz višeg, krškog okvira silazi u močvare, kopa jarke i odvodi suvišnu vodu, a s iskopanim materijalom povisuje parcele ("jendečki pejzaž“) najprije žitarice, kasnije povrće i agrumi - kultiviran prostor uz glavni tok Neretve - parcijalna tradicionalna melioracija

• integralna melioracija provedena od sr. 20. st. - veliki lateralni kanali + crpke koje izbacuju vodu - "kazetni pejzaž“ • Opuzen (2700 st. ) središte gl. poljoprivr. područja

• pitka voda za Pelješac i južnodalm. otoke

• Metković (15. 300 st. ) - glavno središte delte staro trgovačko naselje i luka na donjem toku Neretve, 20 km od mora • razvoj trgovine i gradnja luke počeli su nakon izgradnje uskotračne željezničke pruge (1885. g. ) i regulacije donjeg toka Neretve • položaj luke u Metkoviću, zbog male dubine rijeke i udaljenosti od mora bio nepovoljan pa je izgrađen novi grad i luka Ploče (6000 st - luka bosansko-herc. zaleđa, povezana željezničkom prugom sa Sarajevom

• submediteranska Zagora pretežno brdovit i siromašan krški kraj s tradicionalnim sitnim stočarstvom • izrazito razgraničena prema primorju - Mosor, Kozjak, Biokovo, Rilić • Sinjska (Cetinska) i Imotska krajina • Zagora je bila ishodište jake ekon. emigracije, posebno kr. 60 -ih i u 70 -im godinama (iz sinjske je općine 1981. g. na privremenom radu u inozemstvu bilo 4524 radnika i članova njihovih obitelji, a iz imotske općine 6107)

• glavne ratarske površine u dobro obrađenim i naseljenim poljima vinogradarstvo, uzgoj kukuruza, povrća i duhana • najveća i najplodnija polja su uz Cetinu, a veličinom i plodnošću se ističe Imotsko polje - relativno najplodnija oaza dinarskog krša, što uvjetuje i dosta blaga klima

• Sinj (11. 500 st. ) - u zap. dijelu gusto naseljenog Sinjskog polja; glavno je gosp. , trg. i prom. središte Cetinske krajine - na cesti koja vodi iz Splita u Bosnu • Trilj (2100 st. ), Vrlika (830 st. ) • Imotski (4800 st. ) - na SI rubu Imotskoga polja, na cesti Split-Mostar • Vrgorac (2000 st. ) • na rijeci Cetini, 10 -ak km sjeverno od Sinja - 20 km dugo akumulacijsko Peručko jezero čije se vode koriste za HE "Peruča" (na Cetini je 5 HE)

• srednjodalmatinski otoci gušće su naseljeni od kvarnerskih iako su dali najveći broj iseljenika u prekomorske zemlje • u gospodarstvu otoka prevladava vinogradarstvo, u manjoj mjeri maslinarstvo, proizvodnja aromatičnog i ljekovitog bilja te agruma; sitno stočarstvo, vađenje građevinskog kamena, ribarstvo i turizam

• Brač - najveći dalmatinski otok i najviši otok na Jadranu (Vidova gora, 780 m) • sjev. obala je razvedenija i pristupačnija pa je i naseljenija • oko 14. 000 stanovnika (maksimum 1900. : 24. 500 - toliko nijedan naš drugi otok nije nikad imao) • do 15. stoljeća sva naselja u unutrašnjosti otoka (glavno – Nerežišća), sigurnija od gusarskih napada - danas težište na obali (najveći Supetar - 3200 st. ; Bol, 1600 st. ) • iseljavanje počelo u 2. polovici 19. stoljeća, a pojačalo se poč. 20. st. - razlozi: niske cijene vinu, relativna prenaseljenost + filoksera • od sr. 1990 -ih (izgradnja zračne luke) turist. najrazvijeniji otok

• Hvar - po veličini i naseljenosti (11. 100 st. ) drugi dalmatinski i četvrti jadranski otok - vrlo izdužen u smjeru zapad-istok (67 km), a najvećim dijelom širok samo 5 km • zap. dio dobro razveden, tu je otok najširi i najveća su naselja: Hvar (3800 st. ), Stari Grad (1900 st. ) i Jelsa (1800 st. ) • do razvoja turizma glavna djelatnost zemljoradnja (vinogradi, masline, voće, uzgoj ružmarina i lavande), dok je ribarstvo bilo dopunska djelatnost • najduža insolacija u godini (2718 sati) • naseljen još u prethistoriji, prve stalne naseobine osnovali Grci (Pharos)

• Vis (3400 st. ) - prometno najizoliraniji otok - sve donedavno veliko vojno-strateško značenje, a slabiji razvoj turizma (samo domaći gosti) • 91% stanovnika živi u dva naselja: Vis (1700 st. ) i Komiža (1400 st. ) • naseljenost od antike (Issa - najistaknutija grčka naseobina na ist. Jadranu) • Šolta - slabo naseljena (1700 st. ) - sva naselja, osim dva najmanja, su u unutrašnjosti otoka - samo Maslinica (ribarsko naselje) i Stomorska (luka) na obali - nema turizma; Grohote, 450 st. • Čiovo (5900 st. , bez dijela Trogira)

Južna Dalmacija • obuhvaća Dubrovačko primorje od Stona do Cavtata, poluotok Pelješac, Konavle, otoke Korčulu, Mljet i Lastovo, Elafitske otoke i palagrušku otočnu skupinu • nema zagore • osim Korčule, to je bio teritorij Dubrovačke Republike

• Dubrovnik (28. 434 st. /1991: 49. 728 st. , uklj. Župu i Rijeku Dubrovačku/; isti teritorij 2011: 47. 396 st. ) - razvio se u sr. vijeku na neplodnoj strmoj vapnenačkoj obali nakon avarsko-slavenske provale i razaranja antičkog Epidaurusa (Cavtata) • najjači razvoj u 15. i prvoj polovici 16. stoljeća, ali nakon toga prirodne katastrofe (potres, požar, epidemija kuge) razarale grad • 1806. g. Napoleon pokorio grad - kraj Dubrovačke Republike • 1815. -1918. pripojen austrijskoj Dalmaciji • položaj: u početku zaklonjenog kanalskog plovnog puta, s malim, ali dobro zaklonjenim pristaništem - pogodovao razvoju lučkih aktivnosti

• trg. veze sa stočarskim zaleđem omogućile razvoj posredničkotrgovačke uloge između unutrašnjosti JI Europe i Mediterana tijekom sr. i poč. novog vijeka najveća trg. luka ist. obale Jadrana • organizirana mreža trg. kolonija u svim većim gradovima Bosne, Srbije, Makedonije i Bugarske omogućila Dubrovniku da zadrži monopol u uvozno-izvoznoj trgovini JI Europe sve do 18. stoljeća • propašću Dubrovačke Republike i izgradnjom želj. pruga prema sjev. Jadranu Dubrovnik sve više zaostaje u razvoju za novim trgovačkolučkim gradovima na S, a izgradnjom luke u Pločama izgubio značenje luke bosanskog zaleđa s kojim je bio povezan uskotračnom željezničkom prugom • danas najveće turističko značenje • širenje grada izvan zidina, novi turistički kompleksi

Konavle (8600 st. ) - reljefna struktura slična kao u Vinodolu: primorsko bilo, flišna udolina, visoki planinski okvir Sniježnice; međutim, nema unutarnjih uzvišenja, nego je flišna zona jedinstvena -ranije ekstenzivno stočarstvo, zemljoradnja, ribarstvo, pomorstvo, danas turizam

-nekad redovito plavljen, močvarni prostor, danas reguliran izgradnjom odvodnih kanala prema moru

• Cavtat (2200 st. ) i druga manja turistička naselja • veliko značenje Konavala kao opskrbljivača poljoprivrednim proizvodima turističkih naselja na obali • Čilipi (930 st. ), Gruda (740 st. )

• Pelješac (7700 st. , 41 naselje) - od Stonske prevlake do rta Lovišta dug 62 km, a širok 3 -8 km • južna obala zaklonjena od bure, toplija, ali zbog izloženosti južnim vjetrovima znatno vlažnija od sjeverne • najveća naselja na krajnjim ist. i zap. obalama i u plodnoj unutrašnjosti (vinogradarstvo); jedino veće naselje na sjev. obali - Trpanj (600 st) – trajektna luka (Ploče-Trpanj); u unutrašnjosti Janjina (200 st. )

• u ist. dijelu Ston (550 st. ), osn. 1333. g. nakon što su Dubrovčani došli u posjed poluotoka (opasan 980 m dugim zidinama) - dugo je bio glavno središte Pelješca, ali od 19. stagnira • razvija se Orebić (2000 st. ) kao pomorsko središte, a kasnije turizam - najrazvijenije turističko središte Pelješca • proizvodnja morske soli (Ston), uzgoj školjaka (Malostonski kanal), staro pomorstvo (Orebić) i noviji turizam (Orebić, Trpanj)

• Korčula - populacijski drugi najveći jadranski otok (15. 500 st. ) • izdužen u smjeru zapad-istok, a od Pelješca odvojen 1300 m širokim Pelješkim kanalom • razvijeno ribarstvo, vinogradarstvo, vađenje kamena i crnog lapora, a veću ratarsku vrijednost imaju Lumbardsko i Blatno polje • najveća naselja su Vela Luka (4100 st. ) i Korčula (2900 st. ) na obali, a Blato (3600 st. ) u unutrašnjosti • naseljenost od antike - Korkyra Melaina (Crna Korkyra); zatim u vlasti Ilira i Rimljana, u 6. stoljeću u sastavu Bizanta, a nakon toga doseljavanje Slavena

• Mljet (1100 st. ) - oko 3/4 otoka pod gustim šumama • krajnji zap. dio je potopljena udolina s Velikim i Malim jezerom i nac. parkom; u ist. dijelu lijepe pješčane plaže • glavna naselja u unutrašnjosti (Babino Polje, 270 st. , Goveđari, 150 st. ) • tradicionalno vinogradarstvo, maslinarstvo, ribolov; danas nautički i izletnički turizam • • Lastovo (840 st. ) - najveće naselje Lastovo (350 st. ) je smješteno iznad obale na visini od 86 metara i na rubu dobro obrađenog polja • lavno pristanište je u Ublima (220 st. ) • turizam slabo razvijen zbog dugogodišnje zatvorenosti otoka za strane turiste • • Elafiti: Šipan (420 st. ), Koločep (160 st. ), Lopud (250 st. ), Jakljan