SIVA PLIJESAN VINOVE LOZE Botrytis cinerea SIVA PLIJESAN
SIVA PLIJESAN VINOVE LOZE Botrytis cinerea
SIVA PLIJESAN Direktne štete Smanjenje uroda Indirektne štete Lošija kakvoća mošta, odnosno vina.
SIVA PLIJESAN �Gljiva iz boba troši veće količine sećera i vinsku kiselinu pa prevladava jabučna kiselina loš okus budućeg vina. �U moštevima više polifenolnih tvari kao i enzima polifenoloksidaza. �Moštevi dobiveni iz pljesnjvog grožđa, podložni su brzoj i jakoj promjeni boje traži veće količine sumpora.
SIVA PLIJESAN � Ubraja se u jednu od 4 najznačajnije bolesti vinove loze - uz plamenjaču, pepelnicu i crnu pjegavost. � Tipična je za vinograde tzv. "visokog standarda", odnosno intenzivnog uzgoja.
SIVA PLIJESAN Uzroci povećanja uroda grožđa te razlozi za jaču zarazu: I. novi klonovi (sorte) selekcionirani su na visoki urod, stabilnu rodnost i kompaktne (zbijene) grozdove II. koriste se bujnije podloge III. gnoji se puno više mineralnim, a manje organskim gnojivima IV. blaži fungicidi na usporavaju rast vinove loze pa je čokot puno bujniji V. ostavlja se više lisne mase za bolju asimilaciju i bolju zriobu, a nedostatak radne snage uvjetuje slabije čišćenje zaperaka VI. uzgoj na žici uvjetuje zbijanje lisne mase
Simptomi sive plijesni q Gljiva zarazi : � GROZDIĆE pred cvatnju, u cvatnji i nakon cvatnje. � PETELJČICE i BOBE u grozdu. � LIŠĆE i ZELENU ROZGVU - manje značajno.
Simptomi sive plijesni � B. cinerea na bobama može izazvati DVA TIPA SIMPTOMA: 1. Napada grozdove rano, dok su još bobe zelene, pa dolazi do propadanja boba, peteljkovine ili dijela grozda (javlja se povremeno i samo u nekim vinogorjima). 2. Drugi tip je češći u tom slučaju dolazi do zaraze boba pred zriobu.
Simptomi sive plijesni 1 � Mladi grozdići krajem lipnja ili početkom srpnja u uvjetima dugog perioda vlažnog i hladnog vremena poprimaju smeđu boju, imaju vodenast izgled te se brzo osuše i propadnu. �Tu fazu zovemo «ZELENA PLIJESAN» . .
Simptomi sive plijesni �Za vlažnog i toplog vremena takve grozdiće prekrije prevlaka sive plijesni. �Ako ne nastupe topli i vlažni uvjeti osušene grozdiće teško ćemo razlikovati od rane zaraze plamenjačom.
Simptomi sive plijesni 2 �Glavni simptomi pojavljuju se na grozdovima pred zriobu. �Na pojedinim bobama nastaje siva prevlaka, koja se satoji od konidija i sporonosnih organa.
Simptomi sive plijesni � Zaraza dolazi preko rane od štetnika, bolesti, ali i vremenskih neprilika. � U povoljnim uvjetima hladne i vlažne jeseni bolest se širi od zaraženih boba na zdrave i može uzrokovati truljenje cijelog grozda.
Biologija bolesti sive plijesni � Gljiva prezimi sna rozgvi, ispod kore u formi MICELIJA ili SKLEROCIJA, na osušenim listovima, rozgvi i na tlu � Tijekom jeseni ili proljeća na sasušenoj rozgvi ili na otpalom lišću formiraju se SKLEROCIJI (crna tjelešca nepravilnog oblika veličine 1 -3 mm).
Biologija bolesti sive plijesni � Na sklerocijima se u povoljnim uvjetima tijekom proljeća formiraju KONIDIOFORI S KONIDIJAMA. � Tokom vegetacije zarazu šire KONIDIJE koje raznosi vjetar u vrijeme cvatnje i iza nje, te nasele grozdiće.
Biologija bolesti sive plijesni Gljiva prodire kroz kožicu bobe putem rana uzrokovanih: § napadom grozdovih moljaca § napadom osa § tučom § naglom kišom u intentivno gnojenom vinogradu § jakom zarazom pepelnicom § rastezanjem kožice koja dobije sitne ranice § direktnom perforacijom kožice (pomoću apresorija) zbog ojačanja uslijed intenzivne ishrane gljive na iscurenim sokovima iz zrelih, puknutih boba § širenjem gljive iz bobe u bobu u zbijenim grozdovima pred berbu
Biologija bolesti sive plijesni � Konidije kliju već pri temperaturi od 1 -3°C. � Opt. temp. razvoja 20 -30°C, kliju za 5 -8 sati. � Konidije kliju samo u kapi vode (od kiše i rose). � Nakon klijanja gljiva treba vodu i ugljikohidrate za brzo širenje.
Biologija bolesti sive plijesni �Nakon prodora u "meso" bobe gljiva razvija micelij koji uzrokuje promjenu boje tkiva sadržaj bobe posmeđi. • U vlažnim uvjetima svi zaraženi organi čokota formiraju sivu prevlaku.
KONIDIOFORI S KONIDIJAMA.
KONIDIOFORI S KONIDIJAMA.
Biologija bolesti sive plijesni 1. prva faza zaraze kada se ne vide štete, a gljivica je prisutna u zelenoj bobi. 2. druga faza (faza zelene ili kisele plijesni) 1. treća faza od početka zriobe do berbe direktno štetna faza kada u povoljnimm uvvjjetima bolest "eksplodira“ gljivica prodire kroz kožicu bobe putem rana.
Zaštita od sive plijesni 1. Saditi manje osjetljive kultivare. � Obično su sorte zbitih grozdova osjetljivije. � Među osjetljivije spadaju Kraljevina, Rajnski rizling, Burgundac sivi, Carignan, Cabernet franc, Sovignon, Semillion i dr;
Zaštita od sive plijesni 2. Koristiti manje bujne podloge, �pogotovo za terene dobro opskrbljene s hranjivima 3. Vinograd podignuti tako, da su redovi usmjereni u pravcu u kojem pušu vjetrovi - smanjena relativna vlaga, a grozdovi će biti kraće vrijeme vlažni; 4. Pravovremeno zakidati zaperake, skidanjem listova u okolini grozdova također se smanjuje relativna vlaga u čokotu, grozd je više izložen suncu, pa su grozdovi prilikom prskanja bolje zaštićeni; 5. Gnojidbu svesti na potrebne količine, posebno dušikom; 6. Provoditi zaštitu od štetočinja koje oštećuju bobe
Zaštita od sive plijesni PRIMJENA FUNGICIIDA: �I. Prskanje - završetak cvatnje; �II. Prskanje - zatvaranje grozda; �III. Prskanje - kod obojenih sorata promjena boje, odnosnao kod bijelih sorata omekšavanje boba; �IV. Prskanje - 3 -4 tjedna pred berbu ovisno o karenci fungicida.
Zaštita od sive plijesni �Fungicide bi mogi svrsatati u 2 skupine: I. Specifični fungicidi za suzbijanje sive plijesnibotriticidi. a kod nas su registrirani: Kidan, Ronilan, Sylbos, Mythos , Switch, Teldor. II. Biološki pripravak Trichodex (Trichoderma harzianum). Fungicide Kidan, Ronilan, Mythos, Switch i Teldor koristiti najviše 2 puta u jednoj vegetaciji.
Zaštita od sive plijesni �Obično prskamo samo u najkritičnijem razdoblju – u vrijeme zatvaranja grozdova i u početku mekšanja boba, no zbog biologije bolesti iznimno je važno preventivno prskanje neposredno nakon cvatnje kada se grozdići čiste.
Zaštita od sive plijesni �Prvo prskanje je vrlo važno – namijenjeno je smanjenju mase spora gljivice. �Također je obavezno i drugo preventivno prskanje koje obavljamo prije zatvaranja grozda. Sa drugim prskanjem smanjujemo sekundarne infekcije na bobicama. �Ukoliko preskačemo s ovim prskanjima te prskamo samo u početak šare ili nakon pojave infekcije pred zriobu učinak će biti znatno smanjen.
- Slides: 44