SIROMATVO I SOCIJALNA ISKLJUENOST Prof dr sc Zoran

SIROMAŠTVO I SOCIJALNA ISKLJUČENOST Prof. dr. sc. Zoran Šućur E-mail: zsucur@yahoo. com Konzultacije: Studij socijalnog rada, Nazorova 51, soba 1 Ponedjeljak: 13 -14 Četvrtak: 12 -13

Tematske jedinice 1) KONCEPTI I MJERENJE SIROMAŠTVA 2) SIROMAŠTVO I EKONOMSKE NEJEDNAKOSTI 3) SIROMAŠTVO I NEJEDNAKOSTI U HRVATSKOJ 4) BESKUĆNIŠTVO 5) DJEČJE SIROMAŠTVO 6) ISKUSTVA SIROMAŠTVA MEĐU MLADIMA

7) INTERGENERACIJSKA TRANSMISIJA SIROMAŠTVA 8) ETIKETIRANJE SIROMAŠNIH I KONCEPT POTKLASE 9) SOCIJALNA ISKLJUČENOST KAO NOVI PRISTUP SIROMAŠTVU 10) SIROMAŠTVO I PRISTUP MATERIJALNE DEPRIVACIJE 11) POLITIKA PROTIV SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI

Termini za predavanja Datum 25. 10. 2011. 8. 11. Tematske jedinice 22. 11. 29. 11. Koncepti i mjerenje siromaštva Ekonomske nejednakosti i siromaštvo Siromaštvo i nejednakosti u RH Urbano i ruralno siromaštvo Beskućništvo Dječje siromaštvo 6. 12. 13. 12. 20. 12. 10. 01. 2012. 17. 1. 24. 1. 31. 1. Siromaštvo mladih Intergeneracijska transmisija siromaštva Etiketiranje siromašnih i koncept potklase Pristupi mjerenju socijalne isključenosti Siromaštvo i pristup materijalne deprivacije Politika protiv siromaštva i socijalne isključenost Osvrt na gradivo 15. 11.

Termini za “seminarske” teme Datum 22. 11. 2011. 29. 11. 6. 12. 13. 12. 20. 12. 10. 1. 2012. 17. 1. 24. 1. Seminarska tema Koncept mikrokredita (krediti za siromašne) Siromaštvo i zaduženost u RH i EU Spolne razlike u siromaštvu Urbano i ruralno siromaštvo Programi i projekti pomoći beskućnicima Siromaštvo u trećem svijetu Život u slamovima (favelama) Temeljni ili zajamčeni dohodak Siromaštvo i manjinske skupine

Ispitna literatura Obvezna Šućur, Z. (2001. ) Siromaštvo: teorije, koncepti i pokazatelji. Zagreb: Pravni fakultet, str. 31 -39, 53 -60, 67 -82, 92 -130. UNDP (2006. ) Neumreženi: lica socijalne isključenosti. Zagreb: UNDP, str. 43 -144. Dostupno na: (http: //www. undp. hr/upload/file/130/65076/FILENAME/WEB_hrvatska_verzija. pdf) Šućur, Z. (2006. ) Siromaštvo, višedimenzionalna deprivacija i socijalna isključenost u Hrvatskoj, Revija za sociologiju 3– 4: 131– 147. Dostupno na: (http: //www. hsd. hr/revija/pdf/3 -4 -2006/02 -sucur-revsoc-3 -4 -2006. pdf) Kronauer, M. (1998. ) 'Social exclusion' and 'underclass' - new concepts for the analysis of poverty, in H. -J. Andress (ed. ) Empirical Poverty Research in Comparative Perspective. Aldershot: Ashgate.

1) KONCEPTI I MJERENJE SIROMAŠTVA

Ključna pitanja vezana za siromaštvo Što je siromaštvo? Kako ga je moguće mjeriti? Tko su siromašni i koliko ih ima? Što su uzroci i koje su posljedice siromaštva? Kakav je odnos između siromaštva i ekonomskih nejednakosti? Kako ublažiti ili eliminirati siromaštvo?

Siromaštvo u svijetu - Oko 900 milijuna ljudi u svijetu živi s manje od 1$ dnevno - Polovina svjetskog stanovništva živi s manje od 2$ dnevno - Barem 80% čovječanstva živi s manje od 10$ dnevno - 0, 13% svjetskog stanovništva kontrolira 25% ukupnog svjetskog bogatstva, a 20% najbogatijih troši 76, 6% svih dobara - 40% najsiromašnijih u svijetu dobiva svega 5% svjetskog dohotka, a 20% najbogatijih dobiva ¾ svjetskog dohotka - 25. 000 djece umire dnevno zbog siromaštva - 27 -28% sve djece u zemljama u razvoju je pothranjeno - U Ciljevima milenijskog razvoja predviđa se prepolovljavanje ekstremnog siromaštva u svijetu do 2015.

Siromaštvo u svijetu (II) - Velike razlike između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju - Velike regionalne razlike u distribuciji siromaštva na svjetskoj i nacionalnoj razini - Zemlje u razvoju: siromaštvo je dugoročni i kronični problem - Razvijene zemlje: moderne forme siromaštva “siromaštvo slučaja”, “otoci siromaštva”, “novo siromaštvo”

DEFINICIJE SIROMAŠTVA Ö APSOLUTNO SIROMAŠTVO (“siromaštvo na rubu opstanka”) Ænemogućnost zadovoljenja osnovnih potreba (imati manje od objektivno definiranog minimuma) Ö RELATIVNO SIROMAŠTVO (“siromaštvo uslijed nejednakosti”) Ænemogućnost zadovoljenja potreba ili sudjelovanja u aktivnostima koje čine dio prihvatljivog (pristojnog) životnog standarda (imati manje od drugih u društvu)

“STARO” I “NOVO” SIROMAŠTVO Procesi povezani s pojavom novog siromaštva: Üerodiranje sustava socijalne sigurnosti Ümasovna nezaposlenost i nestabilno zaposlenje Üfinancijska nesigurnost i zaduženost Üranjivi tipovi obitelji Pristupi novom siromaštvu: § siromaštvo kao nemogućnost zadovoljenja “postmaterijalističkih” potreba § siromaštvo kao posljedica krize industrijskog sustava ÖDefinicija: novo siromaštvo označava situacije u kojima obitelji nisu u stanju održati dosadašnju razinu životnog standarda, odnosno kada prelaze iz relativno sigurnog života u neizvjesnost, s kojom se dosada nisu susretale

NAČINI MJERENJA SIROMAŠTVA Pristupi mjerenju siromaštva -Objektivni pristup -Subjektivni pristup Indikatori materijalnog blagostanja Indirektno mjerenje siromaštva -(Novčani) dohodak (income poverty) -Imovina (asset poverty) Direktno mjerenje siromaštva -Potrošnja -Životni stil (relativna deprivacija)

Dvije tradicije mjerenja siromaštva (1) Temelji se na potrošnji i konceptu apsolutnog siromaštva (Svjetska banka) (2) Temelji se na dohotku i konceptu relativnog siromaštva (EU)

Apsolutno siromaštvo vs. relativno siromaštvo

Dinamika relativnog siromaštva (’ 96. -’ 00. )

Dinamika apsolutnog siromaštva (’ 96. -’ 00. )

LINIJE SIROMAŠTVA ÖDefinicija: Ærazina dohotka/potrošnje ispod koje pojedince smatramo siromašnima Vrste linija siromaštva: linije određene na temelju košarice dobara (budžetska metoda) statističko-relativne linije subjektivne linije službene ili pravno-političke linije utemeljene na indeksima deprivacije

SIROMAŠNI Nesiromašni (Dobrostojeći) DOHODAK NESIROMAŠNI Stupnjevi blagostanja s obzirom na liniju siromaštva 2 L Prolazno nesiromašni Ranjivi nesiromašni Površno siromašni Kronično siromašni Ekstremno siromašni 1. 25 L Linija siromaštva (L) 0. 75 L 0. 50 L

Struktura potreba potrošačke košarice UKLJUČENE POTREBE PREHRANA HIGIJENA ODIJEVANJE STANOVANJE PRIJEVOZ KULTURA POTREBE KOJE NISU UKLJUČENE OBRAZOVANJE ZDRAVSTVENE POTREBE REKREACIJA I DOKOLICA

PREHRANA PROIZVODI OD ŽITARICA Kruh – polubijeli Pšenično brašno Tjestenina Riža POVRĆE I PRERAĐEVINE Krumpir Zelena salata Grah Luk Mrkva Špinat Rajčica Paprika Kiseli kupus Konzervirani grašak VOĆE I PRERAĐEVINE Jabuke Kruške Naranča Pekmez MESO, RIBA I PRERAĐEVINE Svinjetina s kostima Piletina Junetina bez kosti Junetina s kostima Suha svinjska slanina Hrenovke Riba MASNOĆE Svinjska mast Ulje Margarin MLIJEKO, MLIJEČNI PROIZVODI I JAJA Mlijeko, kratkotrajno Domaći sir Maslac Jogurt Jaja OSTALI PREHRAMBENI PROIZVODI Kava Šećer Vino Pivo Vinjak

HIGIJENA ODIJEVANJE Prašak za pranje rublja Pasta za zube Četkica za zube Sapun Šampon Univerzalna krema Higijenski ulošci Sredstvo za čišćenje Sredstvo za pranje posuđa Paket toaletnog papira Krema za cipele STANOVANJE Pamučne muške gaće Pamučne ženske gaće Ženski grudnjak (br. 3) Muške čarape Ženski hulahop Sportske čarape Muške sezonske cipele Ženska sezonska majica Muška sezonska majica Suknja Muške hlače Zimski kaput KUĆANSKI APARATI Frižider Perilica rublja Pećnica PRIJEVOZ NAMJEŠTAJ Kuhinja Spavaća soba Dnevna soba OSTALO Posteljina Ručnici Posuđe Režijski troškovi Održanje aparata i namještaja Dvije radničke karte Dvije đačke karte KULTURA Jednom obiteljski odlazak u kino Svaki dan jedne dnevne novine

PREHRAMBENA KOŠARA ČETVROČLANE OBITELJI ('02) PROIZVOD/USLUGA BIJELI KRUH T-500 POLUBIJELI KRUH PŠENIČNO BRAŠNO TJESTENINA RIŽA KRUMPIR GRAH CRVENI LUK MRKVA KUPUS ŠPINAT RAJČICA PAPRIKA SALATA GRAŠAK JABUKE BANANE NARANČE LIMUN ŠARAN SRDELE mjesečna količina 5, 00 25, 00 2, 00 1, 50 20, 00 1, 50 1, 00 3, 00 1, 00 2, 00 1, 00 3, 00 4, 00 1, 00 CIJENA (12. ’ 02. ) IZNOS (kn) 8, 27 5, 75 4, 38 13, 62 11, 01 2, 10 15, 71 4, 45 7, 54 3, 18 13, 75 15, 07 18, 11 10, 17 6, 90 6, 09 7, 17 7, 48 9, 21 28, 56 15, 27 41, 35 143, 75 21, 90 27, 24 16, 52 42, 00 23, 57 4, 45 7, 54 9, 54 13, 75 30, 14 18, 11 20, 34 6, 90 18, 27 28, 68 29, 92 9, 21 28, 56 15, 27

PREHRAMBENA KOŠARA ČETVROČLANE OBITELJI ('02) PROIZVOD/USLUGA PILETINA PILEĆA JETRA MARMELADA JUNETINA SVINJETINA ŠUNKERICA HRENOVKE ULJE MARGARIN MLIJEKO SVJEŽE TRAPIST DOMAĆI SIR MASLAC JAJA ŠEĆER MED KAVA ČAJ KEKSI SOL VOĆNI SIRUP mjesečna količina 6, 00 1, 00 4, 00 1, 00 0, 50 4, 00 0, 50 35, 00 0, 50 2, 00 0, 25 40, 00 4, 00 0, 50 1, 00 0, 50 2, 00 CIJENA (12. ’ 02. ) IZNOS (kn) 21, 05 21, 78 18, 56 57, 00 45, 50 51, 61 51, 92 11, 74 14, 79 5, 25 57, 18 26, 74 38, 99 1, 11 6, 96 29, 18 74, 83 8, 66 32, 50 2, 58 15, 83 UKUPNO PREHRANA 126, 30 21, 78 18, 56 228, 00 182, 00 51, 61 25, 96 46, 96 7, 40 183, 75 28, 59 53, 48 9, 75 44, 40 27, 84 14, 59 74, 83 8, 66 16, 25 1, 29 31, 66 1. 760, 65

Potrošačka košara

Struktura potrošnje po kućanstvu 2006. 2007. 2008. 2010. Izdaci za potrošnju – ukupno 100, 00 100, 0 0 Hrana i bezalkoholna pića 32, 63 31, 62 32, 09 32, 13 Alkoholna pića i duhan 3, 67 3, 88 3, 48 3, 81 Odjeća i obuća 8, 00 7, 93 7, 92 6, 37 Stanovanje i potrošnja energenata 13, 68 13, 34 13, 83 14, 93 Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje 5, 12 5, 42 5, 34 4, 92 Zdravstvo 2, 50 2, 63 2, 78 3, 25 Prijevoz 11, 41 11, 54 12, 00 11, 97 Komunikacije 5, 11 5, 21 5, 37 5, 25 Rekreacija i kultura 6, 21 6, 22 5, 44 5, 58 Obrazovanje 0, 67 0, 88 0, 89 0, 86 Hoteli i restorani 3, 28 3, 17 3, 14 2, 41

Primjer izračuna Engelovih koeficijenata Ukupni dohodak Izdaci za hranu Engelov koeficijent A 2000 800 0, 40 B 5000 1000 0, 20 C 3000 900 0, 30 Nutricionističke potrebe i nutricionistička ekvivalentna ljestvica Dob 1 -2 3 -5 6 -8 9 -11 12 -14 15 -19 20 -50 51+ Dnevne energetske potrebe (Kcal) Ž M 1300 1600 2100 2400 2100 2000 1800 1300 1600 2100 2400 2700 2800 2700 2400 Ekvivalentna ljestvica Ž M 0, 481 0, 593 0, 778 0, 889 0, 778 0, 741 0, 667 0, 481 0, 593 0, 778 0, 889 1, 000 1, 037 1, 000 0, 889

Pitanja o subjektivnom siromaštvu Pitanje o minimalnom dohotku (MIQ – minimum income question) Ø “Koliki bi minimalni neto mjesečni dohodak bio potreban vašem kućanstvu da bi moglo sastaviti kraj s krajem”? Stope subjektivnog siromaštva ovise o: ÄFormulaciji pitanja ÄAspiracijama ispitanika ÄReferentnim grupama ÄProšlim statusima

EKVIVALENTNE LJESTVICE ÖDefinicija: Æskup indeksa koji variraju ovisno o broju članova kućanstva, dobnoj ili spolnoj strukturi članova. Funkcija je ekvivalentnih ljestvica omogućiti usporedbu blagostanja kućanstava s različitim demografskim obilježjima OECD-ove ljestvice “stara” ljestvica modificirana “nova” ljestvica 1 1 ostale odrasle osobe 0, 7 0, 5 djeca 0, 5* 0, 3** nositelj kućanstva *<=15 godina **<=13 godina

Ekvivalentna ljestvica u sustavu socijalne skrbi Samac Odrasla osoba član obitelji Dijete do 7 g. član obitelji Dijete od 7 -15 g. član obitelji Dijete od 15 -18 ili završetka redovnog školovanja, član obitelji Osobe koje primaju povećani iznos pomoći Potpuno radno nesposobna osoba koja živi sama Potpuno radno nesposobna osoba koja živi u obitelji Trudnica nakon 12 tjedana trudnoće i rodilja do 2 mjeseca nakon poroda Dijete samohranog roditelja % osnovice 100 80 80 90 100 50 30 50 25

2) SIROMAŠTVO I EKONOMSKE NEJEDNAKOSTI

SIROMAŠTVO I NEJEDNAKOSTI Što su to ekonomske nejednakosti i kako ih mjeriti? Kakav je odnos između siromaštva i nejednakosti? Koje su strategije smanjivanja nejednakosti i siromaštva? Definicija: pod ekonomskim nejednakostima podrazumijevamo nejednaku raspodjelu bogatstva ili dohotka između pojedinaca ili skupina u nekom društvu Dohodak: svi prihodi od rada ili imovine (plaće, kamate, najamnine, dividende) te socijalni transferi (mirovine, dječji doplatci, porodne naknade itd. ) ostvareni u tijeku određenog razdoblja (obično jedne godine) Bogatstvo: dohodak te materijalna dobra, financijska imovina i prava što ih posjeduju pojedinci ili obitelji (kuće i zemljišta, ušteđevine, bankovni depoziti, dionice, obveznice, vrijednosni papiri, poslovna poduzeća i sl. )

Udio nacionalnog bogatstva kojeg posjeduje 1% najbogatijih

Udio svjetskog dohotka kojeg posjeduje 5% najbogatijih i 20% najsiromašnijih

Omjer dohotka 5% najbogatijih i 10% najsiromašnijih 1820 1850 1870 1890 1910 1929 1950 1960 1970 1980 1992 SAD 13 13 18 25 25 20 13 13 12 12 15 V. B. Irska 40 40 35 30 30 16 10 10 7 7 10 Skand. zemlje 13 13 17 17 17 12 9 9 8 8 8 Argen. Čile 16 16 16 22 23 Gana Kenija 6 6 6 8 16 16 15 16 16 Egipat 16 16 15 15 15 Kina 14 14 14 13 9 8 8 10 12 Indija 12 12 12 10 10 10 9 8 Japan 12 12 12 14 6 6 6 Brazil 21 21 24 24 24

Omjer dohotka 20% najbogatijih i 20% najsiromašnijih

Vrijednosti Ginijeva koeficijenta

Ginijevi koeficijenti

Nejednakosti i apsolutno siromaštva u svijetu

Nejednakosti i stope relativnog siromaštva (1990 -e)

Strategije redukcije nejednakosti i siromaštva Ekonomski rast Redistribucija (porezi, transferi) Nejednakosti i ekonomska učinkovitost

Ginijevi koeficijenti tržišnog i ukupnog raspoloživog dohotka (oko 2000. )

Utjecaj socijalnih transfera i direktnih poreza na razinu siromaštva u 1990 -tim godinama Zemlja SAD Njemačka Izrael Australija Kanada Velika Britanija Italija Francuska Nizozemska Norveška Belgija Švedska Postotak smanjenja siromaštva zbog socijalnih transfera i direktnih poreza 26. 2 46. 5 48. 0 49. 2 53. 6 53. 8 58. 4 60. 1 70. 8 80. 1 84. 0 84. 6

3) SIROMAŠTVO I NEJEDNAKOSTI U HRVATSKOJ

Popis skraćenica EU Europska unija (ekonomska i politička zajednica koja je obuhvaćala različiti broj zemalja tijekom povijesti, a danas broji 27 članica) Eurostat Statistički ured EU EU 15 15 “starih” zemalja članica Europske unije (prije proširenja 1. svibnja 2004. ): Austrija, Njemačka, Italija, Nizozemska, Velika Britanija, Švedska, Finska, Danska, Luksemburg, Belgija, Španjolska, Grčka, Portugal, Irska i Francuska EU 10 Nove zemlje članice koje su se priključile Europskoj uniji u svibnju 2004. : Malta, Cipar, Slovenija, Češka Republika, Slovačka, Mađarska, Poljska, Litva, Latvija i Estonija EU 25 EU 15 + EU 10 EUtranz Tranzicijske (bivše socijalističke) zemlje koje su postale članice EU: Slovenija, Češka Republika, Slovačka, Mađarska, Poljska, Litva, Latvija, Estonija, Bugarska i Rumunjska

Analitičke regije u Hrvatskoj Regija Županije uključene u regiju Južni Jadran Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko. Dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Istarska Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Bjelovarsko -bilogorska Grad Zagreb, Zagrebačka Krapinsko-Zagorska, Varaždinska, Međimurska, Koprivničko-križevačka Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-Srijemska Sjeverni Jadran Središnja Hrvatska Zagrebačka regija Sjeverna Hrvatska Istočna Hrvatska

Ekonomska situacija

Medijan mjesečnog ekvivalentnog kućanskog dohotka, zemlje EU i RH (u PPS) PPS (purchasing power standard) je imaginarni valutni tečaj, koji eliminira utjecaj različitih cijena u pojedinim zemljama, tako da se s 1 PPS može kupiti jednaka košarica dobara i usluga u svakoj zemlji.

Medijan mjesečnog ekvivalentnog kućanskog dohotka, po županijama (u PPS)

Medijan mjesečnog ekvivalentnog kućanskog dohotka, po regijama (u PPS)

Stanovanje

Tipovi stambenih statusa, zemlje EU i RH

Ekonomske nejednakosti

Dohodovne nejednakosti (Gini koeficijent 2001. -2005. )

Struktura dohotka prema decilnim skupinama (2002. ) Decilna skupina 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Plaće i nadnice Dohodak od samostalnog rada Mirovine Ostali socijalni transferi Ostali novčani dohodak Dohodak u naturi Ukupni neto dohodak 25, 3 37, 5 44, 0 44, 6 47, 6 49, 9 54, 6 51, 4 57, 3 15, 4 13, 7 12, 5 13, 7 12, 7 10, 9 11, 0 13, 0 11, 7 19, 0 26, 1 28, 0 26, 3 27, 6 27, 4 28, 1 24, 1 25, 2 22, 4 13, 9 20, 2 9, 4 7, 1 5, 7 4, 7 2, 9 2, 7 3, 4 1, 5 1, 0 3, 3 3, 8 3, 7 2, 4 2, 2 2, 8 2, 6 3, 7 6, 7 9, 7 7, 6 6, 4 6, 0 5, 4 5, 5 4, 8 4, 4 3, 4 2, 2 100 100 100

Apsolutno siromaštvo

Stope apsolutnog siromaštva u RH (linija siromaštva izvedena iz minimalne ishrane) Linija siromaštva za jednočlano kućanstvo (kn/mj) 1. 290 Izvor: WB, 2006 1. 783 1. 811 1. 845 2. 063

Udio siromašnih, prema regijama (2002. -2004. ) Izvor: WB, 2006

Relativno siromaštvo

Stope relativnog siromaštva u RH (2001. -2008. ) (60% medijana nacionalnog dohotka) Izvor: DZS

Stope relativnog siromaštva u RH i zemljama EU (2007. ) Izvor: DZS, Eurostat (60% medijana nac. dohotka)

Pragovi relativnog siromaštva u RH i zemljama EU (euro, 2007. ) Izvor: DZS, Eurostat (60% medijana nac. dohotka)

Subjektivno siromaštvo

Stope subjektivnog siromaštva po županijama (%) (% kućanstava koja “uz teškoće” ili “uz velike teškoće” podmiruju svoje potrebe) Izvor: UNDP (Qo. L), 2006.

PROFIL SIROMAŠTVA

Rizične skupine Ü Starije osobe i umirovljenici Ü Nezaposleni Ü Osobe bez obrazovanja Ü Osobe s invaliditetom Ü Samačka kućanstva Ü Jednoroditeljske obitelji Ü Obitelji s većim brojem djece

Stope relativnog siromaštva prema radnoj aktivnosti Izvor: DZS

Stope relativnog siromaštva prema obrazovanju Izvor: DZS

Relativni rizik siromaštva za određene tipove kućanstava u RH

4) BESKUĆNIŠTVO

Procjene o broju beskućništva uvelike ovise o definiciji beskućništva i načinu prikupljanja podataka Prema procjenama krajem 2005. godine u svijetu je više od milijarde ljudi živjelo u iznimno lošim stambenim uvjetima, a oko 100 milijuna živjelo je na ulici Procjene beskućnika u razvijenim zemljama EU: oko 3 milijuna (2004. ) V. Britanija: 10 500 beskućnika + 98 750 kućanstava u privremenom smještaju Kanada: 150 000 Australija: 100 000 Njemačka: 850 000 SAD (2007. ): popis tijekom jedne noći (672 000); 124 000 kroničnih beskućnika; tijekom godine dana 1 600 000 koristilo skloništa ili privremeni smještaj

Definicije Osobe koje nemaju skloništa u tehničkom smislu riječi (oni koji žive na ulici ili skloništima za beskućnike) Kontinuum beskućništva Osobe koje nemaju pristupa stanovanju koje zadovoljava osnovne kriterije koji se smatraju nužnima za zdravlje, osobni i društveni razvoj

ÖTipovi stambene deprivacije (beskućništva): FEANTSA - Fédération Européenne d'Associations Travaillant Avec les Sans-Abri (Europska federacija udruga koje rade s beskućnicima) Æs obzirom na fizičke, pravne i socijalne aspekte stanovanja 1. “osobe bez krova nad glavom” 2. “osobe bez doma” 3. “osobe nesigurnog stanovanja” 4. “osobe s neadekvatnim stanovanjem” Æs obzirom na razdoblje beskućništva 1. Kronično beskućništvo 2. Cikličko (epizodno) beskućništvo 3. Privremeno beskućništvo

Profil beskućništva u SAD (1990 -te Tip životnog aranžamana: M samci (73%), Ž samci (9%), obitelji s djecom (11%), osobe bez srodnika (7%) - 30% su živjeli kao samci prije beskućništva; 60% se nikada nije ženilo/udavalo Rasa: bijelci (47%), crnci (40%), hispanici (9%), ostali (4%) Ovisnosti i mentalne bolesti: između 25 i 50% je s mentalnim smetnjama, 50% M i 17% Ž su alkoholičari, a 13% M i Ž su ovisnici o alkoholu i drogi Obrazovni i zaposlenički status: polovica nije završila srednju školu, 6% je imalo redoviti posao, većina je nekoliko godina bila bez posla

Beskućništvo u RH (podaci MZSS, temeljem prava na smještaj u prenoćište i prehranu u pučkoj kuhinji) Broj: 2008. =448; 2009. =416 (smanjenje za 7%) Spol i broj samaca (%)

Istraživanje beskućništva u RH (Institut Ivo Pilar, 2009. ) Uzorak i metodologija: intervjui sa 85 korisnika skloništa u 7 gradova: Zagreb; Varaždin; Karlovac; Osijek; Rijeka; Split; Zadar → Većina beskućnika vodila je “normalan”, uobičajen život prije beskućništva Gotovo svi ispitanici su bili zaposleni prije no što su postali beskućnici (94% M i 95% Ž). Štoviše, veliki broj ima značajan broj godina rada u formalnoj ekonomiji: 39% su bili zaposleni 10 -20 godina, a 22% od 20 -30 godina

Dob

Zaposlen prije beskućništva

Broj godina staža u formalnoj ekonomiji

Obrazovanje

Bračni status

Izvori prihoda

Posjedovanje bankovnog računa

Zdravstveno osiguranje

Dužina beskućništva

Sociopatološke pojave (ZG, %)

Skloništa u RH Naziv skloništa Grad Sklonište za beskućnike Karlovac Prenoćište za beskućnike Varaždin Prihvatilište "Ruže sv. Franje'' Kapacitet (broj mjesta) Broj smještenih osoba (31. 12. ’ 09. ) Grad Karlovac 12 9 Grad Varaždin 14 14 Rijeka Franjevački svjetovni red, Trsat 13 15 Sv. Vinko Paulski Zadar Caritas Zadarske Nadbiskupije 16 58 Centar za prihvat beskućnika Osijek Caritas Đakovačkoosiječke nadbiskupije 20 8 Udruga ''Most'' 21 21 Prihvatilište za beskućnike Split Osnivač Prenoćište Crvenog križa Zagreb Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb 70 44 Prenoćište d. o. o Zagreb Dubravko Prugovečki 85 85 Samostan misionarki ljubavi Zagreb Samostan misionarki ljubavi sestre Majke Terezije 20 20 309 311 UKUPNO

Skloništa II Ime skloništa Grad Godina otvaranja Kapacitet/ M Kapacitet/Ž Crv. Križ Zagreb 1943 65 25 Prenoćište grada Zagreb 1992 76 10 Caritas/Rakitje Zagreb 2003 45 -50 - Prenoćište za beskućnike VŽ Varaždin 2001 14 3 Caritas/Osijek 1999 10 10 MOST Split 2000 16 - MOST Split 2003 - 8 Ruže sv. Franje Rijeka 2007 13 - Caritas/Zadar 2007 12 4 Prenoćište za beskućnike Ka Karlovac 2008 8 1

Putovi ulaska u beskućništvo: • Nasilje i traumatski događaji (zlostavljanje i zanemarivanje) u djetinjstvu (disfunkcionalna obitelj, institucionalizacija); • Gubitak posla i nemogućnost pronalaska novog; • Financijski problemi/dugovi; • Loše zdravlje; • Prognan; • Raspad obiteljskih veza nakon razvoda; • Gubitak doma zbog rata; • Smrt supružnika; • zatočenje; • Bijeg od nasilja; • Životni izbor Faktori koji dodatno potiču beskućništvo: i) Izostanak adekvatnih usluga; ii) Nezapsolenost i manjak novca; iii) Osobna inertnost; iv) Izostanak podrške obitelji ili prijatelja

Zašto su beskućnici tako ranjiva socijalna skupina u RH? ØPravo na stanovanje nije jasno određeno u Ustavu ØNema zakona u RH koji jamče socijalno uključivanje beskućnika (postoje veliki problemi za osobe bez adrese jer su prava iz nezapsolenosti ili sustava socijalen skrbi utemeljena na mjesti stanovanja) ØNemaju nikakvih političkih predstavnika — nitko nije odgovoran za njihovu situaciju ØNema nacionalnih programa (strategije) stanovanja posebice za beskućnike ØNema nacionalnih programa prevencije beskućništva (npr. za osobe koje odrastaju u institucijama)

ÖUzroci beskućništva: ÆManjak priuštivih stanova ÆSiromaštvo Strukturalni ÆNezaposlenost ÆNerazvijeni socijalni programi i mala izdvajanja socijalne države ÆOvisnosti ÆMentalne bolesti ÆObiteljsko nasilje Individualni i obiteljski uzročnici

ÖPolitika prema beskućništvu: Æskloništa za beskućnike Æusluge beskućnicima (zdravstvene, savjetovanje, potpora) ÆPrevencija “ulaska” u beskućništvo Odgovarajuća stambena politika Programi prevencije i odvikavanja od ovisnosti Intervencija prema ranjivim obiteljima Redukcija obiteljskog nasilja Ædostupnost rada/zaposlenosti Æprihod koji osigurava dostojan život (minimalni dohodak)

5) DJEČJE SIROMAŠTVO

Pokazatelji dječjeg siromaštva u svijetu Ü >1 milijarde djece (50% djece u zemljama u razvoju) suočeno je s ozbiljnom materijalnom deprivacijom kada su u pitanju dobra i usluge nužne za preživljavanje, odrastanje i razvoj Ü oko 90 milijuna djece ispod 5 g. ozbiljno je pothranjeno Ü oko 400 milijuna djece nema pristup pitkoj vodi Ü >500 milijuna djece nema pristup sanitarnim uređajima Ü oko 270 milijuna djece nema pristup zdravstvenim uslugama Ü >640 milijuna djece suočeno je s ozbiljnom stambenom deprivacijom Ü >140 milijuna djece nikada nije pohađalo školu Ü >300 milijuna djece nema pristup informacijama (TV, radio, telefon, novine) Ü >oko 40 milijuna djece prisiljeno je bilo napustiti svoje domove Ü >oko 10 milijuna djece ispod 18 g. je siročad

Stope relativnog siromaštva djece* u RH i zemljama EU (2007. ) Izvor: DZS, Eurostat (60% medijana nac. dohotka) * dijete < 16

Stope relativnog siromaštva djece* u zemljama OECD (2000. ) (50% medijana nacionalnog dohotka) * dijete < 18

Stope relativnog siromaštva djece u RH (2001. -2008. ) (60% medijana nacionalnog dohotka) Izvor: DZS * dijete < 16

Kako mjeriti dječje siromaštvo? Indeks dječje dobrobiti ili indeks deprivacije 1. Materijalna situacija (dohodovno siromaštvo, deprivacija, život u obiteljima bez zaposlenih odraslih članova) 2. Stanovanje (prenapučenost, stambeni problemi i sl. ) 3. Zdravlje (stope mortaliteta, porođajna težina, imunizacija/procijepljenost, pretilost itd. ) 4. Subjektivni doživljaj blagostanja (percepcija zdravlja, osobnog blagostanja, kvalitete u školi) 5. Obrazovanje (matematička i druga pismenost, % djece u institucijama skrbi, i sl). 6. Socijalni odnosi i veze (obiteljska struktura, odnosi s roditeljima i vršnjacima) 7. Sudjelovanje u društvenom i političkom životu (aktivnosti u građanskom društvu, interes za političke teme) 8. Rizici i sigurnost (dječji mortalitet, izloženost nasilju, ovisnosti)

Rang zemalja EU prema pokazateljima dječje deprivacije Zemlja Danska Finska Švedska Slovenija Cipar Nizozemska Njemačka Austrija Francuska Češka Slovačka Belgija Estonija Malta Mađarska Irska Luksemburg Latvija Portugal Litva V. Britanija Grčka Španjolska Poljska Italija Stopa dječjeg siromaštva 9 10 11 12 12 14 14 15 15 16 16 17 17 18 19 19 20 20 21 22 23 23 23 24 25 Rang (indeks dobrobiti) 4 5 3 7 1 2 9 12 13 19 22 8 24 14 20 11 10 23 18 25 21 16 6 17 15

Ranjive skupine djece djeca koja rade djeca koja žive na ulici djeca migranti djeca s invaliditetom djevojčice

Posljedice dječjeg siromaštva fizičke (zdravstvene): (niska porođajna težina, mortalitet, morbiditet, zlostavljanje i zanemarivanje djece, tinejdžerske trudnoće, beskućništvo) kognitivne: (intelektualne sposobnosti i obrazovna postignuća) bihevioralne: (delinkvencija, kriminalitet, pušenje, alkohol, droge, isključivanje iz škole, suicid, dječji rad) emocionalne: (slika o sebi, sreća, samopoštovanje, subjektivno blagostanje)

Teorije koje objašnjavaju odnos između siromaštva i roditeljstva teorija stresa teorija kulture siromaštva teorija deficijentne okoline (susjedstva)

Siromaštvo: oblik zlostavljanja djece? Eliminiranje dječjeg siromaštva? Ključni prioriteti: Zdravlje Obrazovanje Stanovanje Zapošljavanje (APTR) Naknade djeci i obiteljima Skrb i usluge za djecu