Sestrinska skrb za bolesnika s anksioznim poremeajem Sadraj
Sestrinska skrb za bolesnika s anksioznim poremećajem
Sadržaj �Uvod �Simptomi anksioznog poremećaja �Psihoterapijsko liječenje �Medikamentozno liječenje �Intervencije medicinske sestre �Zaključak �Literatura
Uvod �Anksioznost (tjeskoba, strah) neizbježna je u svakodnevnom životu �Automatski čovjekov odgovor na doživljaj opasnosti �Strah je odgovor na uočenu prijetnju koja se prepoznaje kao opasna ili stanje u kojem pojedinac ili grupa doživljava fiziološke i emocionalne poremećaje povezane s prepoznatim izvorom koji se percipira kao opasan
Uvod �Anksiozni poremećaj – izražen osjećaj straha i tjeskobe �Bolesnici s anksioznim poremećajem imaju simptome anksioznosti bez poznavanja uzroka straha ili u nekim situacijama u kojima uobičajeno ne postoji strah kod drugih ljudi �Uviđaju da nema razloga za strah, ali ga ipak osjećaju �Intenzitet anksioznosti može varirati od blagog prema težem te može prijeći u stanje tzv. panične atake
Simptomi anksioznog poremećaja �Lupanje srca, “težina oko srca” �Ubrzanje pulsa �Znojenje �Tremor ili drhtanje tijela �Suha usta �Poteškoće pri disanju �Osjećaj gušenja �Bol ili nelagoda u prsnom košu �Mučnina ili nelagoda u abdomenu �Osjećaj omamljenosti, nestabilnosti, slabosti
Simptomi anksioznog poremećaja �Osjećaj da objekti nisu stvarni (derealizacija) �Distanciranost osobe od same sebe (depersonalizacija) �Strah od gubitka kontrole, ludila �Strah od smrti �Navala topline ili hladnoće �Osjećaj obamrlosti i senzacije šumova, zvonjave �Mišićna napetost �Poteškoće gutanja �Poteškoće koncentracije
Simptomi anksioznog poremećaja �Razdražljivost �Poteškoće pri usnivanju �Crvenjenje i drhtanje �Strah od povraćanja �Nagon na mokrenje
Psihoterapijsko liječenje �Kognitivno-bihevioralna terapija �Primjenjuju tehnike relaksacije, tehnike disanja, sistematska desenzitizacija, preplavljujuće tehnike, pozitivno mišljenje, kognitivno restrukturiranje te trening socijalnih vještina �Cilj je razvoj sposobnosti podnošenja stresnih životnih situacija kroz tehnike suočavanja sa stresom i modifikacijama sustava nagrađivanja
Psihoterapijsko liječenje �Individualna psihoterapija - cilj je jačanjem ega postići promjenu ponašanja prema situaciji u realitetu �Grupna terapija - namijenjena je osobama s niskim samopoštovanjem, komunikacijskim problemima, poteškoćama u kontroli emocionalnih reakcija, poteškoćama u socijalnim odnosima i sl. �Autogeni trening - predstavlja sustav vježbi koje se provode u svrhu tjelesne i psihičke relaksacije
Medikamentozno liječenje �Anksiolitici, u koje pripadaju benzodiazepini (diazepam, oksazepam, bromazepam, alprazolam, lorazepam) i buspiron �Benzodiazepini djeluju anksiolitički, antikonvulzivno, miorelaksirajuće i sedativno �Buspiron se koristi kao blagi anksiolitik za blaže oblike neuroza �Antidepresivi �Beta-blokatori �Antipsihotici
Intervencije medicinske sestre �Procijeniti stupanj anksioznosti, ostati uz bolesnika kako bi se osjećao sigurno �Pristupati bolesniku na umirujući način kako vlastitu anksioznost ne bismo prenijeli na bolesnika �Prenijeti bolesniku osjećaje razumijevanja i podrške �Govoriti polako i smireno �Koristiti se kratkim i jasnim rečenicama �Aktivno slušati bolesnika kako bi lakše izrazio svoje osjećaje
Intervencije medicinske sestre �Ne postavljati zahtjeve niti tražiti od bolesnika da donosi odluke �Orijentirati ga u stvarnost – fokusirati se na “ovdje i sada” �Umanjiti podražaje iz okoline da se bolesnik dodatno ne uznemiri �Dopustiti bolesniku sve načine da izrazi svoje osjećaje �Ne protiviti se bolesnikovim obranama i racionalizacijama
Intervencije medicinske sestre �Preciznim uputama dati bolesniku jednostavne zadatke kako bismo mu skrenuli pozornost �Pomoći bolesniku osvijestiti svoje stanje i otkriti uzroke takva stanja �Podučiti bolesnika novim vještinama za rješavanje problema �Ako bolesnik hiperventilira, savjetovati mu da lagano diše (disanje na nos, trbušno disanje) �Educirati bolesnika o vježbama relaksacije, autogenom treningu, vizualizaciji…
Intervencije medicinske sestre �Poticati bolesnika na sve aktivnosti koje mu stvaraju ugodu �Uključivanje u socioterapijski program �Uključiti bolesnika u rad skupine bolesnika sa sličnim poteškoćama �Primijeniti ordiniranu terapiju �Poticati obitelj da mu bude potpora u liječenju
Zaključak �Anksioznost značajno ograničava osobu u svakodnevnom funkcioniranju i profesionalnom ostvarenju, čime umanjuje kvalitetu života �Današnje mogućnosti liječenja anksioznosti su široke, značajno smanjuju subjektivnu patnju, a osoba može imati kvalitetniji i sretniji život
Literatura Branka Muk: Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika, udžbenik za peti razred medicinske škole. Školska knjiga, 2014. 2. http: //www. plivazdravlje. hr/aktualno/clanak/262 03/Kako-lijeciti-anksioznost. html 18. 02. 2017. 1.
- Slides: 17