Seminarski rad Upute za oblikovanje Seminarski rad Redoslijed

Seminarski rad Upute za oblikovanje

Seminarski rad Redoslijed pisanja: � pisanje natuknica � izrada koncepta rada � navođenje citirane literature � pisanje uvoda i zaključka � prva verzija rada � prilozi � konačna verzija rada � koncept za prezentaciju

Seminarski rad Dijelovi seminarskog rada: � Naslov � Predgovor � Uvod � Izlaganje tematike � Zaključak � Popis literature � Prilozi � Sadržaj

Seminarski rad � Naslov mora biti kratak, jasan, privlačan i informativan te može imati i podnaslov �U predgovoru se iznose razlozi odabira određene teme i značenje rada � Uvod služi za upoznavanje sa sadržajem teme � Tema se može podijeliti u podcjeline koje moraju biti logički povezane ◦ Prilikom pisanja korisno je voditi bilješke o korištenoj literaturi � Zaključak je kratka sinteza čitavog rada

Seminarski rad �U popisu literature po abecedi prezimena autora nabrajamo knjige, potom članke i ostale izvore � Prilozi poput tablica, slika, popisa simbola, grafikona i dr. mogu biti uklopljeni u tekst ili dodani u privitku rada ◦ Iznad priloga stoji naslov, a ispod izvor ◦ Numeriraju se arapskim brojkama � Sadržaj uvoda je prikladno priložiti iza predgovora, a prije ◦ Naslovi i podnaslovi u sadržaju i tekstu moraju biti jednako numerirani i pisani istim tipom slova � Tekst treba pisati u trećem licu jednine

Seminarski rad Prilikom oblikovanja teksta (europski sustav) se prvi redak odlomka uvlači udesno � Između odlomaka nema praznog retka � Svaku stranicu, osim naslovne, treba numerirati � ◦ Stranice predgovora i sadržaja numeriraju rimskim brojevima, a daljnje stranice od uvoda do zaključka, uključujući popise ilustracija, priloge i dr. numeriraju se arapskim brojevima Koristi se papir standardnog formata A 4 ( 210 × 297 cm ) � Piše se oko 30 redaka po stranici, obično prored 1, 5 � Preporučene vrste slova su Times New Roman ili Arial, veličine 12 � Fusnote se pišu veličinom slova 10 � Margine su obično standardne (2, 54 cm), u slučaju da se rad uvezuje, ostavlja se veća lijeva margina (3 -4 cm) �

Seminarski rad � � � Citiranje je od riječi do riječi navođenje tuđih dijelova teksta. Preuzeti tekst se stavlja među znakove navođenja i citira se djelo u fusnoti Fusnote se pišu se ispod teksta sitnim slovima na dnu stranice, odvojene crtom od glavnog teksta i označene su arapskim brojkama ◦ Koristimo ih kod preuzimanja podataka, objašnjenja, nabrajanja, zaključaka drugih autora. ◦ Uz pojam se napiše arapski broj koji se zatim ponovi na podnožju dotične stranice ispod crte koja se stavlja ispod teksta, a iza njega navode se svi bitni elementi bibliografske jedinice. ◦ Elementi fusnote su: prezime i inicijali imena autora, naslov djela, izdanje, izdavač, mjesto izdanja, godina i stranica ◦ Ako se koristi podatak preuzet putem interneta uz autora (ako je poznat), naslov rada i http adresu, datum posjeta web stranici ◦ Fusnota označava, osim korištenog bibliografskog izvora, i bilješku ispod teksta koja objašnjava nešto (manje poznat pojam i sl. )

Popis literature � Knjige se svrstavaju kronološki po abecedi prezimena autora po pravilu: prezime autora, zarez, inicijali imena s točkom, dvije točke, naslov knjige, zarez, izdanje knjige, zarez, izdavač i mjesto izdanja, zarez, godina izdanja ◦ Do tri autora se pišu svi autori, a ako ih je više od tri piše se samo prvi autor i dr. - od drugi ◦ Primjer: �Devidé, V. : Zabavna matematika, Školska knjiga, Zagreb, 1988. �Elezović, N. : Matematika 4, udžbenik za IV. razred gimnazije, Element, Zagreb, 1997.

Popis literature � Članci se svrstavaju kronološki po abecedi autora: prezime autora, zarez, inicijali imena s točkom, dvije točke, naslov članka, naziv časopisa, zarez, izdavač, mjesto izdavača, zarez, godina izdanja ◦ Primjer: �Znam, Š. i dr. : Pogled u povijest matematike, Matka, Tehnička knjiga, Zagreb, 1989.