Seminarski rad TEMA ZDRAVSTVENA NJEGA BOLSENIKA OBOLJELIH OD

Seminarski rad TEMA: ZDRAVSTVENA NJEGA BOLSENIKA OBOLJELIH OD ŠEĆERNE BOLESTI ( DIABETES MELITUS )

Uvod 2 Šećerna bolest je kroničan poremećaj metabolizma (ugljikohidrata, masti, bjelančevina, minerla i tekućina) zbog apsolutnog ili relativnog manjka inzulina koji izlučuje gušterača. Šećerna bolest (diabetes) je stanje pri kojem organizam ne može da koristi unesenu hranu na pravi način. Diabeinein (grčki) znači protjecati, jer osnovni znak bolesti da organizam ne sadržava tekućinu, bolesnik mnogo pije imnogo izlučuje tekučine mokraćom. TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Uvod 3 Melitus znači sladak kao med, što se odnosi na mokraću kojom se izlučuje šećer iz organizma. Veliki dio unesene hrane se razgrađuje u šećer poznat pod nazivom glukoza , koji organizam koristi za dobijanje energije. Čimbenici rizika koji uzrokuju diabetes jesu genetska predispozicija, bolesti gušterače, pretitost, alkoholizam, citroza jetre, virusne bolesti, trudnoća, fizičke i društvene traume, ljekovi (diuretici, kortikosteroidi, kontracepcijeske pilule). TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Uvod 4 Novija istraživanja pokazuju da imunološki sistem antitjelima može uništiti Langerhansovih otočića koji pridukciju inzulina. vlastite stanice su zaduženi za TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Početni simptomi šećerne bolesti 5 Šećer (glukoza) se u mokraću (urinu) javlja kada nivo glukoze u krvi dostigne 10 mmol/l Pojačano mokrenje (polurija) nastaje pošto organizam pokušava da eliminiše suvišni šećer. Uz šećer se gubi i tjelesna tečnost. Zamor, slabost i gubitak tjelesne težine se javljaju zato što organizam nije u mogućnosti da koristi ili skladišti glukozu. TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Početni simptomi šećerne bolesti 6 Apetit se pojačava (Polifagija) što je pokušaj organizma da obezbjedi više hrane za energiju. Ostali simptomi mogu uključivati: infekcije, sporo zarastenje rana, svrab, oduzetost, bol ili trenje ruku ili nogu, slabljenje vida. TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Zadatci sestre pri provedbi dijagnostičih postupaka 7 Jednokratno određivanje glukoze (šećera) u krvi GUK ili ŠUK Bolesniku se uzima vesnka krv (5 ml) ili kapilarna krv (jedna kap) za brzu orjentaciju razine GUK –a. Normalna vrijednost GUK –a je od 4, 4 do 6, 7 mmol/l, a nakon jela do 10, 0 mmol/l. TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Zadatci sestre pri provedbi dijagnostičih postupaka 8 Testovi za brzu orjentaciju razine GUK –a Za brzo određivanje GUK –a koristi se jednostavna metoda enzimskih test traka. Postupak je jednostavan i brz. Nakon denzifekcije jagodice prsta, prst se ubode iglom ili lancetom, najbolje na manje osjetljivom djelu jagodice sa strane, blizu vrška prsta. Istisne se prva kap krvi i obriše vaticom, a sljedeća se kap istisne na test traku. Krvna kapljica se ukloni drugom vaticom s test trake. TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Zadatci sestre pri provedbi dijagnostičih postupaka 9 Promjena boje na test trakici uspoređuje se sa bojama na skalama kutijice glukohemotesta, označenoj u vrijesnodtima mmol –a. Novije metode omogućavaju da se test traka nakon uzimanja kapljice krvi odmah umetnu u aparat za mjerenje GUK –a (glukometar) koji će pokazati razinu GUK –a. Danas postoje aparati koji su idealni za samokontrolu GUK –a, bolesnika u kućnim uvjetima, a dužnost medicinske sestre je da poduči bolesnika o uporabi tog aparata i njegove obitelji. TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Zadatci sestre pri provedbi dijagnostičih postupaka 10 U bolničkim uvjetima nalaz GUK –a treba upisati u temperaturnu listu ili zasebnu, tzv. Dijabetičnu bolesnikovu listu. Postoji još niz testova kojima se određuje količina GUK –a u krvi. Naziv glikemija označava koncetraciju glukoze u krvi, Povišeni šećer zove u krvi zove se hiperglikemija, a snižena razina šećera u krvi hipoglikemija. TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Laboratorijske pretrage urina 11 U mokraći dijabetičara nalazi šećera, a katkad i acetona, tj. ketonskih tijela pozitivni su, a kod zdravih osoba negativni su. Šećer se počinje izlučivati tek kad njegova razina u krvi dostigne 9 do 10 mmol/l. Količina šećera u urinu se provjerava pomoću test traka. TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Primjena lijekova i ostali terapijski postupci 12 Osnovna podjela dijabetičara u primjeni terapije svodi se na dvije grupe bolesnika, i to: ovisnih o inzulinu (5 -10%) i neovisnih o inzulinu (90 -95%) U sve vrste lječenja mora se uključiti dijetalna prehrana, reduciranje prekomjerne ili održavanje iste tjelesne mase, fizička aktivnost i samokontrolu bolesti. Bolesnici ovisni o inzulinu boluju od dijabetesa tipa 1. U tih bolesnika gušterača ne može izlučivati vlastiti inzulin u krvotok. TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Primjena lijekova i ostali terapijski postupci 13 Taj oblik dijabetesa većinom imaju mlađi ljudi, pa i djeca. Bolesnici neovisni o inzulinima boluju od dijabetesa tipa 2. U tih bolesnika gušterača djelomično izlučuje inzulin, ali ne dovoljno. Najčešće se susreće kod starijih ljudi. TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Primjena lijekova u bolesnika neovisnih o inzulinu 14 Kod lakših slučajeva diabetesa lječenje se provodi peroralnim antibioticima, ljekovi koji snizuju koločinu šećera u krvi (Meldian, Euglukom i Diabinese). Ti lijekovi mogu izazvati i neželjene popratne pojave, poput hipoglikemije (sestra treba prepoznati znakove i o njima izvjestiti liječnika), nepodnošljivost alkohola (crvenilo, mučnina), kožni osip i probavne smetnje. TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Primjena lijekova u bolesnika neovisnih o inzulinu 15 Lijek treba dati bolesniku prema liječnikovoj odredbi, 15 do minuta prije obroka. Početak djelovanja lijeka je 30 minuta do 1 sat nakon uzimanja. TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Primjena lijekova kod bolesnika ovisnih o inzulinu 16 Terapija inzulinom osnova je lječenja osoba oboljelih od diabetesa tipa 1, odnosno osoba koje u gušterači nemaju stanica sposobnih za produkciju inzulina. Inzulinsku terapiju mogu uzimati i osobe sa diabetesom tipa 2, kod kojih je terapija dijetom i tabletama bila bezuspješna. Inzulin je bjelančevina i ne može se uzimati peroralno jer bi je probavni sokovi uništili. TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Primjena lijekova kod bolesnika ovisnih o inzulinu 17 Učinkovitost inzulina postiže se aprenteralnom aplikacijom, najčešće pod kožu ili u mišić, gdje se postupno resorbira kroz kapilare, ili izravno u venu (posebni pripravci), i u krvi snižuju razinu glukoze. Bolesnici na inzulinskoj terapiji inzulin uzimaju doživotno. TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Vrste standardnih inzulina 18 Prema porijeklu inzulin se djeli na prirodni i sintetski. Prirodni se dobija iz gušterače svinje ili goveda. To je: SPP inzulin ( iz svinjske gušterače, potpuno pročišćen), i GPP inzulin ( iz goveđe gušterače, potpuno pročišćen ) Sintetski inzulin se dobija genetskom sintezom pomoću bakterija i gljivica. Ova vrsta inzulina se primjenjuje kod bolesnika koji reagiraju alergijom na prirodan inzulin i osobe koje se prvi put liječe inzulinom. Inzulin se tvornički dvojako pokazuje, kao kristalna i mutna otopina. TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Kristalne (bistre) otopine inzulina 19 Otopine brzog, ali kratkog djelovanja (početak djelovanja je pola sata nakon primjene, a djelovanje traje 6 do 7 sati, sintetski i do 8 sati). Aplikacija je moguća sabkutano, rijeđe interamuskularno , a intravenskim uglavnom u hitnim intervencijama uz liječničku nazočnost. Takvi inzulini imaju nastavak RAP (eng. rapid = vrlo brz), što označava brzinu djelovanja. Npr. INSULRAP SPP ; INSULRAP GPP ; HOMORAP TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Mutne otopine inzulina 20 To su otopine kasnijeg i produženog djelovanja (početak djelovanja je jedan sat nakon primjene, a djelovanje traje 16 do 18 sati, a sintetski do 22 sata). Aplikacija je subkutna, nikako ne intravenska, što medicinska sestra svakako mora znati. Davanje mutnog inzulina u venu uzrokovat će smrt bolesnika! TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Mutne otopine inzulina 21 Takvi inzulini imaju nastavak LONG (eng. long = dug), što označava djelovanja. brzinu trajanja Npr. INSULONG SPP ; INSULONG GPP ; HOMOLONG TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti njegovog

Dužina djelovanja inzulina 22 Prema dužini djelovanja, inzulini se djele na: Kratkodjelujuće inzuline (kristalne) Srednjodjelujuće inzuline (mutne) Dugodjelujuće inzuline (ULTRATARD) SINTESTKI HUMANI INZULIN KOJI POČINJE DJELOVATI 3 SATA NAKON PRIMJENE, A DJELOVANJE MU JE OD 22 DO 28 SATI. Ne smiju se zajedno mješati otopine priprodnih i humanih inzulina. TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Doziranje inzulina 23 Doziranje inzulina koje bolesnik treba primiti liječnik ispisuje na temperaturnoj listi u intranacio malim jedinicama ( i. j. ). Svi su inzulini tvornički pakovani u bočicama (lagenama) od 10 ml. U 10 ml inzulina ima 400 i. j. Inzulina, a u 1 ml inzulina ima i. j. inzulina. Stoga pripremi inzulina propisanu dozu, manju od 40 i. j. treba podijeliti sa brojem 4, pa reultatu ispred broja dodati nulu i decimalnu tačku, kako bi se odredilo koliko ml ljeka treba uvući u štrcaljku. TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Doziranje inzulina 24 Ako je propisana doza 40 i. j. ili više nakon dijeljenja s brojem 4 rezultatu se stavlja decimalna tačka posle prvog broja. NPR. ordmirano je: 12 i. j. IRSPP + 16 i. j. ILSPP Proračunavamo: 12: 4=(3) odnosno 0, 3 ml inzulina 16: 4=(4) odnosno 0, 4 ml ILSPP U štrcaljku valja uvući: 0, 3 ml IRSPP + 0, 4 ml ILSPP pa će u štrcaljku biti konbinacija inzulina u sveukupno dozi = 0, 7 ml IRSPP + ILSPP TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Doziranje inzulina 25 Pri proračunavanju doza inzulina treba biti koncertriran, svjestan, ne žuriti i biti siguran u postupak, jer i najmanja pogreška, pogrešna doza može bolesniku izazvati opasne posljedice npr. SMRT. Inzulinse pohranjuje u vratima hladnjaka ( od +2 do +8 °C ), jer pri izlaganju temperatiru većoj od +32 ili nižoj od 0 °C može se zgrušiti. Prije upotrebe inzulina treba provjeriti valjanost njegove upotrebe. TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Primjena inzulina 26 Inzulin se daje tačno u dozi i na način kako je upisao liječnik na bolesnikovoj tempraturnoj listi. Liječnik dozu određuje svaki dan. Medicinska sestra mora znati da je zabranjeno davanje inzulina bez svakodnevne napisane doze inzulina na temperaturnoj listi. U bolničkim uvjetima inzulin se daje 80 minuta prije obroka. TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Primjena inzulina 27 Treba znati da na apsorciju inzulina djeluju i drugi čimbenici, pa će apsorcija biti ubrzana pri: Tjelesnoj aktivnosti; Izlaganje vrućini; Kupanje u vrućoj kupki; Manjoj dozi inzulina. A biti će usporena pri: Izlaganju hladnoći; Pušenju; Većoj dozi inzulina. TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Primjena inzulina 28 Inzulin se najbrže apsorbira na području trbuha, sporije na nadlaktici, a najsporije na natkoljenici. Preporučuje se da se svaka inekcija inzulina aplicira na drugom mjestu tj. da se u isto mjesto ne ubada u vremenskom razmaku kraćem od 30 dana. Tako će se izbjeći moguće posljedice. TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Pribor za davanje inzulina 29 Inzulin se unosi tzv. Inzulinskom štrcaljkom od 1 ml na kojim radi lakšeg doziranja za bolesnika mogu biti označene doze i u interacija jedinicama. Ako nemammo ovakvih štrcaljki rabe se i od 2 ml, na kojoj je napravita raspodjela. Inzulinska štrcaljka je veličine 1 ili 2 ml. TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Pribor za davanje inzulina 30 Za davanje inzulina se koriste inzulinski injektori, štrcaljke u obluki olovaka koje sasdrže uložke s inzulinom, pa se mogu koristiti za davanje više puta u toku 24 sata. Jednostavno je za upotrebu, u nju se umeću uložci s inzulinom, koji se po pražnjenju lahko mijenjaju novima. Isto tako lahko se mjenjaju silikonske igle za gotovo bezbolan ubod, a mogu se koristiti više puta iako je preporuka trajnosti do tri dana. TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Pribor za davanje inzulina 31 Na olovci su označene doze inzulina koje se lahko podešavaju. Medicinska sestra treba bolesnika podučiti kako će rukovati injektorom, zamjeniti uložak i iglu, te samostalno aplicirati inzulin. Inzulinski injektor (olovka) namjenjena je uporabi za jednu osobu, i za svaku vrstu inzulina je jedan injektor (olovku). Još jedna je mogućnost apliciranja inzulina, i to pomoću INZULINSKIH PUMPICA. TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Pribor za davanje inzulina 32 Njihovom upotrebom se sprečava svakodnevno ubadanje iglom, a igla sa tatetenom se mijenja za svako nekoliko dana. Ovo je metoda prirodnog oslobađanja inzulina ali je veoma skupa. TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Komplikacije i neželjene pojave uzimanja inzulina 33 Inzulin u rijetkim slučajevima komplikacije i neželjne pojave: može izazvati LOKALNO SE MOŽE POJAVITI: upala na mjestu injciranja, zbog nepridržavanja pravila asepse preosljetljvost na inzulin pojavom crvenila na mjestu aplikacija atrofija potkožnog masnog tkiva ma mjestu injciranja (lipodistrofija) OPĆE KOMPLIKACIJ SU: Pojave inzulinske hipoglikemije nastale zbog pogreške u doziranju ljeka, što može izazvati hipoglikemijsku komu. Prolazne smetnje vida TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Komplikacije i neželjene pojave uzimanja inzulina 34 Opće alargije na inzulin su rijetke, a može se pojaviti kod osobe koja prekinu uzimati inzulin, pa nakon duljeg vremena opet počnu koristiti. Kod nekih bolesnika se javljaju koliek u želucu i crijevima, a u drugih dolazi do gušenja zbog edema glatisa. Medicinska sestra treba dobro poznavati te komplikacije, prepoznati ih i o primjćenom izvjrsiti liječnika. TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Simptomi i znakovi kasnih komplikacija dijabetesa 35 Dijabetes pogoršava sve patološke procese već prisutne u organizmu. U dijabetičara je ubrzan proces ateroskleroze s promjenama na krvnim žilama srca, bubrezima, mozgu, živcima i očima. Dijabetes ima važnu ulogu u pojavi ateroskleroze u tih bolesnika, visoka razina kolesterola u krvi, hipertenzija pretilost i pušenje. Medicinska sestra treba da poznaje kasne oblike komplikacije dijabetesa, jer je njihova pojava usko vezana za provođenje zdravstvene njege takvih bolesnika. TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Simptomi i znakovi kasnih komplikacija dijabetesa 36 Kasne komplikacije dijabetesa su: 1. MAKROANGIOPATIJE – koje nastaju zbog arterosklerotskih promjena na arterijama, najčešće pod kliničkom slikom. Koronarne bolesti (angma pektoris) Cerebrovaskularne bolesti (CVI-celeb-insulte) Periferne vaskularne bolesti (dijabetičko step. igong) Zbog oštečenja periferne cirkulacije bolesti oboljelih od dijabetesa često imaju problema sa trncima, grčevima i osjećajem hladnoće. TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Simptomi i znakovi kasnih komplikacija dijabetesa 37 Lošom higijenom, tjesnom obućom ili ozljedama stopala, utire se put infekciji i mogućem nastanku dubokih vidova nekrozoma, i gangreni, koje su posljdecice sepse, anputacije stopala ili noge. MIKROANGIOPATIJE – nastaju zbog poremećaja metabolizma i oštećena kapilarnog sistema, pa pojedinačno nastaju: 2. Planitopatija tj. oštećenje mrežnice oka, uz slabljenje vida te zamućuje leća i pojavu mrena, krvarenja na retmi, oštećenje očnih živaca, pa i sljepoće. TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Simptomi i znakovi kasnih komplikacija dijabetesa 38 Nefropatija tj. oštećenje bubrega zbog oštećenja krvnih žila, razlog su bubrežne insufijencije i arterijske hipertenzije dijabetičara. Neuropatija je oštećenje živaca, a javlja se u dijabetičara zbog promjene na kapilarima živčanih ovojnica, poremećaji ekstremiteta, utrnulost, drvenilo, bolovi itd. Zbog bolesnikove neosljetljivosti može doći do bezbolnih ozljeda, opasnih fraktura, ranavanju, opekotinama itd. TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Zbrinavanje bolesnika u akutnim komplikacijama dijabetesa 39 Medicinska sestra mora dobro poznavati akutne komplikacije dijabetesa i prepoznati ih kao alarmantno stanje i o njima izvjestiti liječnika. Akutne komplikacije dijabetesa i pogreška u lječenju dijabetesa manifestuje se kao: Hiperglikemijske kome i kome ( Dijabetička ketocidoza, Hipero -suolornost) Hipoglikemijska pretkoma i koma ( Inzulinska koma kao posljedica prevelike doze inzulina) TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Zbrinavanje bolesnika u akutnim komplikacijama dijabetesa 40 Medicinska sestra treba prepoznati simptome i znakove jednog i drugog stanja, ne smije pogriješiti u razlikovanju, jer o tome ovisi zbrinjavanje bolesnika i spašavanje njegovog života. TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Hiperglikemijska pretkoma (Dijabetička KETO-ACIDOZA) 41 Prepoznajemo je po slijedećim simptomima i znakovima: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Zadah po acetonu Bolesnik je dehidriran i žedan Koža je suha, topla, crvena bez znoja Usne raspucale i suhe Oči upale Umor, malaksavost i pospanost Tlak snižen Anoreksija Grčevita bol u trbuhu Mučnina i povraćanje TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Hiperglikemijska pretkoma (Dijabetička KETO-ACIDOZA) 42 Hiperglikemijska koma nastupa polagano, tijekom više sati. Stanje potvrđuje: Visoka glikemija (viša od mnol/L) Ketonemija Glikozurija ketonurija TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Zbrinjavanje bolesnika u stanju Hipoglikemijske kome 43 Hipoglikemijska pretkoma i koma (inzulinska koma) Prepoznajemo je poslijedećem simptomima i znakovima: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Koža blijeda i vlažna Hladno znojenje Osjećaj gladi Smetnje govora Trnjenje u ustima i prstima Glavobolja i vrtoglavica Teturanje u hodu kao da je bolesnik pijan Grčevi mišića Itd. Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Zbrinjavanje bolesnika u stanju Hipoglikemijske kome 44 Hipoglikemijska koma nastupa naglo. Stanje potvrđuje: Nalaz hipoglikemije (niži od 2, 5 mnol/l) Nema ketonemije Nema ketourije Nema glukozurija TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Prehrana bolesnika oboljelih od šećerne bolesti 45 Kada se govori o prehrani dijabetičara, treba naglsiti njezinu preventivnu ulogu. Naime, šećerna bolest je češće u adipoznih osoba, a suzbija se uravnoteženom prehranom. Loše prehrambene navike u obitelji, pa čak i u većim zajednicama, uveliko pogoduju čimbenicima za dijabetes i hiper kolesteroeniju koja je vezana za dijabetes, te aterosklerozu, spec. komplikaciju bolesti. TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Prehrana bolesnika oboljelih od šećerne bolesti 46 Preventiva se temelji na konzumiranju tzv. zdrave hrane, i to: žitarica, riže, tjestenine u odabiru ugljikohidrata: voća i povrća s vlaknastim tvarima koje potiču peristaltiku crijeva, smanjuju kolesterol i usporuju porast GUK –a nakon jela; umjerenim unosom bjelančevina mesa, peradi, ribe, mlijeka i mlječnih proizvoda. U pravilnu prehranu, važno je kontroliranje i održavanje, odnosno postizanje idealne tjelesne mase, te redovito provođenje tjelesnih aktivnosti. TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Dijetoterapija bolesnika oboljelih od šećerne bolesti 47 Dijetoterapija dijabetičara u izboru hrane ne razlikuje se bitno od prehrane zdravih osoba. Neuzimanje ugljikohidrata bila bi pogreška, jer bolesnik urinom stalno gubi šećer, zbog čega bi organizam morao trošiti vlastite masne rezerve, a time bi se provocirala ketoacidoza. Zabranjeno je jesti koncertrirane ugljikohidrate, šećer, kolače, med, bombone, čokoladu, voćne sirupe, žestoka alkoholna pića, odnosno sve namjernice i pića sa dodatkom šećera. TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Dijetoterapija bolesnika oboljelih od šećerne bolesti 48 Dijabetičar se nemora odreći slatkih pića i namirnica ako su zaslađene umjetnim sladilima (npr. Saharinom, Natrenom, Sladianom). Unos masti treba smanjiti, a pogotovo hrane bogate kolesterolom. Najveći dio potreba organizma zadovoljava se unošenjem bjelančevina, a prednost treba davati mliječnim proizvodima i nemasnom mesu. Ukupne dnevne energetske potrebe dijabetičara okvirno iznose: bjelančevina do 20%, ugljikohidrata do 55%, masti oko 25% TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Broj dnevnih obroka 49 Bolesnika treba upozoriti da ne smije izostaviti niti jedan obrok. Bolesnik koji su na intenzivnoj inzulinskoj terapiji daju se tri glavna obroka. Dijabetičari koji dobijaju inzulin dva puta na dan, obroke treba rasporediti na šest dnevnih obroka, i to: tri glavna, dva međuobroka i jedan obrok prije spavanja (mlijeko ili voće) TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Broj dnevnih obroka 50 Najbolje je da se obroci uzimaju uvijek u isto vrijeme ( npr. zajutarak oko 8 sati, doručak oko 10 sati, ručak oko 12 sati, uzina oko 16 sati, večera oko 18 ili 19 sati i noćni obrok oko 21 sat. ) TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Provođenje fizičke aktivnosti 51 Fizička aktivnost smanjuje potrebu za unosom inzulina. Mišić koji radi iskorištava glukozu iz krvi i smanjuje potrošnju vlastitog inzulina. Tjelesna aktivnost poboljšava iskorištenje masnih tvari i snižuje razinu kolesterola u krvi. Povoljno djeleuje i psihički jer opušta bolesnika. Bolesnik ovisno o dobi, kondiciji, ali i stupnju bolesti može izabrati vježbe za opuštanje, istezanje, gipkost zglobova, mišića, snage i izdržljivosti. Najvažnije je postići što bolju cirkulaciju krvi, vježbama ruku i nogu. TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Sprečavanje komplikacija 52 Bolesnik mora znati da je manje otporan na infekcije, drugim bolestima, psihičkim i fizičkim naporima. Pridržavanje savjetima i održavanje svakodnevne higijene bolesnici mou uveliko usporiti ili preventirat pojavu kasnih komplikacija dijabetesa. TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Higijane tijela i njega kože 53 Preporučljivo je svakodnevno tuširanje mlakom vodom, neutralnim sapunom. Kod pretilih osoba važno je njega pregibnih mjesta, nabora ( ispod odjki kod žena, kožni nabor, unutrašnjost bedra) Bolesnik se treba čuvati ozljeda. Nokti se skraćuju turpijicom u visini jagodice prsta ili režu ravno sa zaobljenim vrhovima. Muškarcima se preporučuje brijanje aparatom, a ako se briju britvicom nužni su oprez i dezinfekcija. TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Higijane tijela i njega kože 54 Dijabetičari često imaju upalu usne šupljine, karijesi i paradentozu pa je nužan stomatolog. TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Sprečavanje dijabetičkog stopala i gangrene 55 O higijeni i njezi stopala i nogu dijabetičar mora osobito brinuti. Noge treba prati do pet minuta u mlakoj vodi svaki dan i ne provjeravati toplinu vode stopalom, već termometrom, oprezno ih brisati mekanim ručnikom osobito između prstiju. Nakon pranja korisno je utrljavanje kreme u kožu. Prilikom skraćivanja noktiju na nogama netreba rezati uglove noktiju. Kožu na nozi i stopalu treba redovito promatrati. TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Sprečavanje dijabetičkog stopala i gangrene 56 Ako se bolesnik ozljedi naozljeđeno mjseto ne stavljati ništa osim sterilne gaze i otići kod lijekara. Zadebljanje na koži nesmije nikako strugati ili skidati sa kože, već posebnom turpijom nakon pranja nogu, a za kurije oči treba otići pedikeru. Bolesnik se nesmije izlagadi velikoj toplini niti hladnoći za razhlađivanje nogu, nesmije sjediti prekriženih nogu. Ako se noge često znoje treba ih prati uz redovito mjenjanje čarapa. Bolesnik nikako nesmije da bude bosonog. TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

KRAJ PREZENTACIJE HVALA NA VAŠOJ PAŽNJI!