SEKSUALNOST BRAK OBITELJ eljka Jelavi Odjel za sociologiju

SEKSUALNOST, BRAK, OBITELJ Željka Jelavić Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru 2006/07

SEKSUALNOST l l postoje brojne različite definicije ne radi samo o nagonskom, fiziološkom i fizičkom fenomenu sveobuhvatnost ideja o spolnosti, vrijednosti i značenja vezanih uz taj pojam (simbolička značenja vezana uz iskustva) doživljava se i iskazuje kroz misli, fantazije, želje, vjerovanja, stavove, vrijednosti, aktivnosti, praksu, uloge, kao i odnose s drugima

Seksualnost se odnosi na samu jezgru ljudskog bića koja uključuje spol, rod spolni i rodni identitet, seksualnu orijentaciju, eroticizam, emocionalnu privrženost i ljubav te reprodukciju SZO, 2001

BRAK l Način na koji društvo propisuje kako će se regulirati spolni odnosi i reprodukcija. l Najčešće služi kao osnova obiteljske zajednice

BRAK - definicija l Veza jednog ili više muževa (muškog ili ženskog spola) i jedne ili više žena (ženskog ili muškog spola) koju društvo shvaća kao trajno dodijeljeno pravo na uzajamni seksualni pristup. (Haviland)

Seksualnost - FOUCAULT l l l Zapadna društva: princip ispovijedi + znanja o seksu SEKSOLOGIJA Erotski užitak = seksualnost l Istraživanja i znanja o normalnom i patološkom

19 st. Ovladavanje znanjem, kontrola =moć l Ženska seksualnost – izvor histerije l Seksualnost djece suprotna prirodi l Kontrola seksualnosti u braku l

Giddens: l l Rasprave o seksualnosti u uskim medicinskim krugovima, Medicinski časopisi nedostupni širim (čak i obrazovanim) slojevima To je vid cenzure, više pogađa žene Foucaoult ne raspravlja o pojmu romantične ljubavi

ROMANTIČNA LJUBAV: l l l Ukorijenjen u građanskim slojevima Udaljavanje od rodbinskih veza Muž i žena kao suradnici DOM postaje mjesto odvojeno od rada Dom = emocionalna podrška Smanjivanje veličine obitelji

Za žene: l Seksualnost: seks ≠ reprodukcija l Oslobađanje seksualnosti: umjetno začeće + kontracepcija –

Predmoderna Evropa: l Brakovi na ekonomskim osnovama – – l l Povećavanje posjeda – plemeći Organizacija polj. poslova – seljaštvo, 17. st. Ljubljenje, tjelesni dodiri, milovanje – rijetkost Seksualne slobode vezane uz društ. položaj – muškarci više u izvanbračnim vezama – Aristokratkinje – traganje za spolnim užitkom

l l l Ideal ljubavi povezan sa moralnim vrijednostima kršćanstva Čovjek se mora posvetiti bogu da bi ga upoznao, samospoznaja Trajna povezanost sa predmetom ljubavi povezuje se sa privremenim idealiziranjem drugoga što je karakteristika romantične ljubavi

ROMANTIČNA LJUBAV l l l Od kasnog 18. stoljeća Individualizirano pričanje priča Roman kao književna forma Uzvišena ljubav nad spolnom ljubavi Vrilina = odabir posebne osobe Romantična tjelesna privlačnost ≠ strasni erotski porivi

UTJECAJI NA ROMANTIČNU LJUBAV: l l l Stvaranje doma Promijenjeni odnosi roditelja i djece Izum materinstva Sve veći naglasak na emocionalnoj toplini doma Žene sve više kontroliraju odgoj djece Pomak od patrijarhalnog autoriteta prema materinskoj ljubavi

NOVI ELEMENTI: l l Povezivanje materinstva sa ženskom prirodom kao odlikom osobnosti Romantična ljubav je feminizirana ljubav MUŠKARCI: razdvajanje romantične i strasne (tjelesne) ljubavi dom od bordela ŽENE: romantična ljubav razvija nova područja prisnosti, nespojiva s pohotom

l 1. 2. l l Romantična ljubav u dva smjera Idealiziranje drugoga Projekcija budućeg razvitka Srednjovjekovne žene pasivne Romantične su produhovljene i aktivno proizvode ljubav

ROMANTIČNA LJUBAV I BRAK: l l Strukturalno podudaranje romant. ljubavi i spolnog partnerstva u braku Ograničavanje ženske seksualnosti na brak, znak je ugledne žene Za muškarce: zadržavanje distance od prisnosti Brak kao cilj i ideal žene

Hayes, 1869. Bračni priručnik «Kao opće pravilo, smjerna žena rijetko želi za sebe bilo kakav oblik seksualnog zadovoljstva. Ona se podređuje svom suprugu, ali samo zato da bi ga zadovoljila i zbog svoje želje za majčinstvom. Inače bi taj oblik pažnje voljela zaobići. Udana žena nema želju da ju se tretira kao ljubavnicu!»

Gray, 1920. l Nema sumnje da se žene znatno razlikuju, ali u svakoj ženi koja duboko voli tiho spava kapacitet kako bi postala živo treperava u odgovoru svom ljubavniku i kako bi ga susrela kao aktivna i željna sudionica u svetom sakramentu braka

Dr Hranilović, 1920. “. . . Prva bračna noć je delikatna. . . Mladenac mora prema mladenci da bude osobito obziran. Valja da ima na umu prirođenu žensku stidljivost i bojažljivost. . . Dešavaju se slučajevi, da je mladenka čak toliko osjetljivom, te prolije čabar suza prije, nego što je sklonemo na svrhu bračne noći i braka uopće. To su teške stvari, koje iziskuju i tada strpljivost sa strane mladenca, koji ne smije nikada letiti na žrtvu kao kakova životinja, već uvijek kao čovjek, koji svakoj posljedici nalazi uzrok. Međutim, kako je kod većine žena duboko i spontano ucijepljena želja za potomstvom, sve se postigne obično lijepo i lasno. Muški treba da naprosto udovolji svim željicama. . . ”

Dr. Sučić, 1930. «. . . Pojam djevičanstva spajaju mnogi sa specifičnom seksualnom časti žene. . . Današnji nazori mnogih djevojaka postali su u smislu djevičanske časti slični običajima onih plemena, gdje se djevičanstvo pri stupanju u brak smatra ritualno nepotrebnim. To je savremeni minus u području spolne stidljivosti. . . . Probiti nekoj djevojci protiv njene volje spolni zalistak ili ga nasilno poderati – znači povredu osjećaja stida. Himen je, dakle, vrlo važan čimbenik osjećaja stida. . . . Međutim valja da razlikujemo tjelesno i duševno djevičnastvo. Oboje zajedno uključuje pravi pojam «v i r g i n i t a s» . Virgo ili djeva simbol je obožavanja sviju vremena i religija. Djevi su posvećene piramide stihova, pjesama, proze, uzdaha i milijarde najraznovrsnijih nota. . Najtrajnije i najdublje sredstvo osvajanja jest i ostaje – djevičanstvo.

ODNOS PREMA SEKSUALNOSTI DJECE I PREDBRAČNOM SEKSU - KULTURNE RAZLIKE l l l Chewa iz centralne Afrike smatraju da je rani seksualni život kod mladih esencijalan za kasniju plodnost; pripadnici plemena Lepcha smatraju da djevojka mora što ranije biti seksualno aktivna ne bi li izrasla u normalnu i plodnu ženu (11 - 12 godina); plemena s otoka Trobriand (blizu Nove Gvineje) djevojčice sa šest godina i dječaci s deset godina imaju prvo koitalno iskustvo sa svojim vršnjacima, pod budnim nadzorom i vođenjem odraslih;

ČESTINA SPOLNIH ODNOSA – KULTURNE RAZLIKE l l Gebhart (1971. ) navodi da je u zapadnim društvima to dva do pet tjedno; pleme Lepcha (jugoistočni dio Himalaja) – uobičajeno je pet do deset puta - dnevno; pleme Dani s Nove Gvineje imaju spolne odnose jednom u dvije godine; Inis Beag (mali, izolirani otok Irske) - muškarci misle da spolni odnosi utječu na gubitak zdravlja i snage;

Frekvencija spolnih odnosa - USA