Savezna Republika Njemaka Bundesrepublik Deutschland Osnovni podatci Politiko

Savezna Republika Njemačka ( Bundesrepublik Deutschland )

Osnovni podatci • Političko uređenje: parlamentarna savezna republika • Novčana jedinica: 1 euro = 100 centa • Površina u km²: 357 023 • Broj stanovnika: 83 029 536 (2001. ) • St/km²: 232. 5 (2001. ) • Službeni jezik: njemački

Osnovni podatci • Natalitet: 8. 6%o Mortalitet: 10. 3%o =prirodni priraštaj: - 1. 7%o • Udio stanovništva do 14. godine: 14. 9%, iznad 65. godine: 17. 8% • trajanje života: 78. 4 god. muškarci: 75. 5 god. žene: 81. 6 god. • Postotak gradskog stanovništva: 88% (2001. ) • Postotak nepismenih: 0% • Nacionalni sastav stanovništva: Nijemci 91. 1%, stranci (Turci, Talijani, Grci, Poljaci, Hrvati, Austrijanci, Bošnjaci) 8. 9% • Vjere: protenstantizam 37%, katolicizam 35%, islam 4. 5%

Broj administrativnih jedinica: 16 saveznih država Savezna država (1997. ) Površina(km²) Broj stan. (u 100) Glavni grad Baden – Württemberg 35 753 10 396. 6 Stuttgart Bayern (Bavarska) 70 551 12 066. 4 München Berlin 891 3425. 8 Berlin Brandenburg 29 479 2573. 3 Potsdam Bremen 404 673. 9 Bremen Hamburg 755 1704. 7 Hamburg Hessen 21 114 6031. 7 Wiesbaden Mecklenburg-Vorpommern 23 170 1807. 8 Schwerin Niedersachsen (Donja Saska) 47 611 7845. 4 Hannover Nordrein-Westfalen (Sj. Rajna-Vestfalija) 34 078 17 974. 5 Düsseldorf Rheinland-Pfalz 19 847 4017. 8 Mainz Saarland (Saar) 2570 1080. 8 Saarbrücken Sachsen 18 413 4522. 4 Dresden Sachen-Anhalt 20 446 2701. 7 Magdeburg Schleswig-Holstein 15 771 2756. 5 Kiel Thüringen (Tiringija) 16 171 2478. 1 Erfurt Ukupno 357 022 82 057. 4 Berlin

• Ukupni BDP: 2184 mlrd. US $ • BDP po stanovniku: 26 233 US $ • Udio zaposlenih prema sektorima djelatnosti: primarni 2. 5%, sekundarni 33%, tercijarni 64. 5% • Glavne grane u ostvarivanju BDP –a: uslužni sektor, industrija • Stopa nezaposlenosti: 10. 4% • Izvoz: 608 mlrd. US $ (strojevi, vozila, kemijski proizvodi, metali, prehrambeni artikli, tekstil

Gospodarstvo • njemačko privredno čudo” : treće po snazi na svijetu: Marshallov plan • drugi najveći svjetski uvoznik hrane (uz SAD)

RUDARSTVO I ENERGETIKA ~ velika nalazišta kamenog ugljena i željezne rude bila su temelj industrijalizacije Njemačke u 19. st: zato jug kasni s razvojem ~ Njemačka je najveći proizvođač mrkog ugljena na svijetu, no proizvodnja se iz ekoloških razloga smanjuje ~ zbog nerentabilnosti eksploatacija ruda u cjelosti je zamrla, a ni ležišta uranove rude se ne iskorištavaju zbog jeftinijeg uvoza iz SAD-a, Australije, Kanade i Francuske ~ Njemačka je peta po potrošnji energije na svijetu ~ energija se dobiva iz nafte, zemnog plina, kamenog ugljena, nuklearna energija, iz smeđeg ugljena, energija dobivena upotrebom vode i vjetra ~ dvije trećine električne energije se dobiva u TE

INDUSTRIJA ~ vrlo raznolika industrija djelomice je raspoređena po čitavoj Njemačkoj, a djelomice je koncentrirana u velika industrijska područja (Ruhr, Saar, Berlin, Dresden-Halle, Stuttgart, München, Hamburg, Frankfurt) ~ crna metalurgija koncentrirana je prije svega u Ruhru ~ obojena metalurgija prerađuje uvezene rude i domaće sekundarne sirovine ~ proizvodnja aluminija Njemačka je treći najveći proizvođač automobila na svijetu ~ automobilska industrija ostvaruje oko 20% BDP-a i zapošljava 660 000 ljudi ~ vrlo je razvijena strojogradnja, u kojoj je najviše zaposlenih, no njihov se broj zbog porasta produktivnosti smanjuje ~ elektrotehnička i elektronička industrija po broju zaposlenih druga ~ optička industrija, kemijska, farmaceutska industrija, prehrambena industrija ~ industrija tekstila i odjeće znatno nazaduje jer se kapaciteti smanjuju još od 60 -ih godina

TURIZAM ~ Njemačka je značajna turistička zemlja, turistički promet u novim saveznim zemljama na I se naglo povećava, dok u z. dijelu pomalo nazaduje, prije svega zbog opadanja broja domaćih turista ~ strane turiste najviše privlače gradovi s kulturno-povijesnim znamenitostima, glasovitim međunarodnim sajmovima i priredbama ~ zimski turizam u alpskom dijelu i višim dijelovima sredogorja, mnoga lječilišta CESTOVNI PROMET ~ ukupna dužina cesta iznosi 228 860 km (99% asfaltiranih), od čega je 11 300 km autocesta (Autobahn) ~ osobito je zapadni dio ispresijecan gustom mrežom autocesta npr. ŽELJEZNIČKI PROMET ~ zadnjih godina klasične željezničke veze nadomještene su novim brzim vezam koje voze brzinom većom od 200 km/h, a predviđena je i gradnja prve željezničke pruge za magnetski vlak koji bi vozio brzinom od 500 km/h između Berlina i Hamburga (287 km)

BRODSKI PROMET ~ njemačka trgovačka mornarica ima 613 brodova, a osim toga plovi pod stranim zastavama još 777 njemačkih brodova ~ veće su luke Hamburg, Wilhemshaven, Rostock, Bremen… ~ najveća su pristaništa Duisburg, Karlsruhe, Köln, Hamburg i Berlin ZRAČNI PROMET ~ Njemačka ima 35 aerodroma s redovitim putničkim prometom ~ najveći su međunarodni aerodromi Frankfurt na Majni, München, Düsseldorf i Hamburg

REGIONALNA POLARIZACIJA -PRIMJER GOSPODARSKOG I REGIONALNOG PRESTRUKTURIRANJA NA PRAGU POSTINDUSTRIJSKOG DOBA STARA DOMINACIJA SJEVERA. -predodređeno prirodno – geografskim karakteristikama -gromadno rudogorje srednje Njemačke izuzetno je bogato raznovrsnim rudama, dok je velika sjevernonjemačka ravnica agrarno vrlo izdašna. -Južna Njemačka prirodno siromašnija: Alpe (tercijarne orogeneze), te Švapsko. Bavarska visoravan, pokriveni uglavnom jurskim, tercijarnim i pleistocenskim naslagama – nisu bogate rudama i manje su atraktivne za poljoprivrednu proizvodnju - niz drugih faktora koji su utjecali na raniju dominaciju protestantskog sjevera nad katoličkim jugom: izlaz na najprometnije svjetsko more na sjeveru, dominacija velikog Berlina i Ruhra, veća razvijenost prometne i druge infrastrukture na sjeveru, a osobito su bili značajni i društveni, državni i politički razlozi.

Posljedice polarizacije -preseljavanje stanovništva sa sjevera na jug, znatno većeg postotka nezaposlenosti na sjeveru, a time i nešto nižega standarda života - primjer sporijeg, ali ipak razmjerno uspješnog prestrukturiranja, predstavlja prostor industrijske regije Ruhra: oko 860 000 industrijskih radnika - Ruhr, usprkos etikete ugljena i željeza (Krupp), te kemijske industrije (Thyssen), teži i pronalazi putove prestrukturiranja prema suvremenim granama proizvodnje - pitanje prestrukturiranja gospodarstva i osobito industrije bivše Istočne Njemačke : treba mijenjati vlasničke odnose i radni mentalitet, naslijeđenu nepovoljnu strukturu i zastarjelost kapaciteta, ekološku zapuštenost, itd. Stoga cijela Njemačka u prestrukturiranju svoga istočnog dijela danas ulaže upravo golem trud i kapital.