SASTAVNICE PRIRODNE OSNOVE VODE NA ZEMLJI Voda se
- Slides: 26
SASTAVNICE PRIRODNE OSNOVE
VODE NA ZEMLJI
• Voda se nalazi svuda oko • • nas. Ispunjava oceane, rijeke i jezera. Zaleđena je na polovima i u ledenjacima, nalazi se u podzemlju i u zraku koji udišemo. Voda može biti slatka i slana.
Kao što smo naučili živimo na “modrom planetu”. More čini 97% sveukupne vode na našem planetu. Samo 3% otpada na slatku vodu i uglavnom je zaleđena na polovima, čak 70% slatke vode. Od ta 3% na pitku vodu koja je za život čovjeka najvažnija otpada svega 0, 2%. Najviše je nalazimo u podzemlju. Pitku vodu koju nalazimo u podzemlju zovemo voda temeljnica. Ona je velika i trajna zaliha prirodne i čiste vode.
• Vodu u prirodi nalazimo u tri stanja: 1. Krutom - led
2. Tekućem – more, rijeke, jezera. .
3. Plinovitom - para
MORE “Kad staviš prst u more povezan si sa cijelim svijetom” (narodna uzrečica)
Što je Svjetsko more? Svjetsko more je jedinstvena i neprekinuta cjelina slane vode na Zemlji. Obuhvaća oceane, mora, zaljeve, morske prolaze i obale.
OCEANI 1. 2. 3. Najveće morske površine Na Zemlji postoje tri oceana Tihi koji je površinom veći od cjelokupnog kopna na Zemlji Atlantski koji je najprometniji Indijski koji je najmanji
1. Mora dijelovi oceana uz kopno mogu biti: Rubna ili obalna – nalaze se uz rubne dijelove kontinenata i povezana su sa oceanima otvorenom morskom pučinom (npr. Norveško more, Arapsko more i Sjeverno more)
2. Sredozemna mora – okružena su sa kopnom i morskim prolazima povezana su sa oceanima (Sredozemno more i Baltičko more)
MORSKI PROLAZI 1. Suženja mora između dviju suprotnih obala Mogu biti: Prirodna – nazivamo ih prolazima, tjesnacima i vratima (npr. Gibraltarski prolaz, Otranska vrata i tjesnaci Bospor i Daradaneli) 2. Umjetni – nazivamo ih kanalima jer ih je izgradio čovjek da bi skratio put između dva mora ( Panamski i Sueski kanal)
Z A LJ E V I - Dijelovi mora sa tri strane okruženi kopnom (npr. Gvinejski zaljev i Meksički zaljev)
OBALA - Pojas u kojem se dodiruju kopno i more. - Obala sa puno otoka, poluotoka, zaljeva i uvala naziva se razvedena obala
ZNAČENJE MORA - Prometni put – prijevoz brodovima je najjeftiniji Turizam Izvor je kisika Izvor hrane –ribe, rakovi, školjke, lignje i brojne alge Sol Nafta i zemni plin koji se vade iz podmorja Najvića zaliha vode na Zemlji - desalinizacija
ONEČIŠĆENJE MORA More je danas sve više onečišćeno. Nažalost, često vidimo ovakve prizore
Dana 22. ožujka na poseban način obilježava se Svjetski dan voda.
ČUVAJMO MORE JER JE IZVOR ŽIVOTA NA ZEMLJI I DIO JE ČOVJEKA.
SVOJSTVA MORA 1. Slanost Okusite li morsku vodu, primjetit će te da je slana i malo gorkasta. More je slano jer se minerali u unutrašnjosti Zemlje u dodiru sa vodom otapaju. Prosječna slanost iznosi 35 promila tj. 35 grama soli u jednoj litri vode. Slanost Jadranskog mora iznosi 38 promila.
O čemu ovisi slanost? Slanost ovisi o: - Zatvorenosti mora (zatvoreno more više se grije pa je veće isparavanje vode). - Količini padalina (više kiše više slatke vode u moru). - Broju tekućica koje se ulijevaju u more (više slatke vode). - Udaljenosti od ekvatora (oko ekvatora je toplo a na polovima hladno pa manje vode ispari).
2. Temperatura opada od ekvatora prema polovima i od površine prema dubini. More se sporo grije i sporije hladi od kopna te je najveći spremnik topline na Zemlji. Hladna mora su bogata sa ribom jer u njima žive planktoni sitni organizmi sa kojima se hrane.
3. Boja i prozirnost Ovisi o odrazu neba i količini planktona. Toplija mora su siromašnija planktonima pa su prozirna i modre boje. Hladna mora zbog planktona su mutna i sivozelene boje. Dakle imaju manju prozirnost.
GIBANJA MORA 1. Valovi - Uzrokuje ih vjetar - Najveći valovi su na - Oceanima (25 m!) Najveće valove na Jadranu stvara Jugo (do 10 m)
2. Morske mjene - Uzrokuje ih privlačna - sila Sunca i Mjeseca Morske mjene su plima i oseka Plima je izdizanje razine mora Oseka je spuštanje razine mora
3. Morske struje -uzrokuju ih Planetarni ili Stalni vjetrovi, razlika u temperaturi i tlaku zraka. - Razlikujemo tople i hladne morske struje. Voda toplih morskih struja je toplija od okolnog mora, dok je voda hladnih morskih struja hladnija od okolnog mora. Za europu je njvažnija topla Golfska struja.
- Raspodjela vode na zemlji
- Sufiksi primjeri
- Prirodne posebnosti republike hrvatske
- Prirodni resursi na zemlji energija i materijali
- Nacionalni park djerdap zivotinje
- Istorizam
- Kalamity a prirodne hrozby na slovensku
- Vodene zivotne zajednice
- Geografske regije bih
- Prírodné pamiatky v okolí lučenca
- Geografske cjeline
- Prírodné spoločenstvá 4.ročník
- Lanac ishrane u sumi slike
- Plodni polumesec drzave
- Opis na likot alisa
- Citati za instagram
- Pojava života na zemlji
- Najbliza planeta zemlji
- Snježno šumska klima dijagram
- Uskrs radovi na zemlji
- Planetarna cirkulacija
- Alisa u zemlji cuda sporedni likovi
- Voda
- Vulkani i zemljotresi
- Stalni vjetrovi na zemlji
- Razvoj golemih papratnjača
- Analiza bajke cardak ni na nebu ni na zemlji