PRIRODNESMOLE se premapodrijetludijelena: ‐biljne(kolofonij, kopal, jantar), ‐životinjske(šelak), ‐mineralne(asfalti). Od prirodnih smola u proizvodnji tiskarskih boja i lakova najviše su se rabili KOLOFONIJi ŠELAK.
3. ASFALT I BITUMEN
ASFLATIsu smole iz grupe prirodnih smola mineralnog podrijetla. Asfalti se dijele na bitumeneodnosno tvari koje u prirodi dolaze kao krhki minerali i viskozne tekućine. Bitumene dobivamo destilacijom sirove nafte ili katrana. Bitumeni su tamno obojene tvari, topive u ugljikovodicima i sušivim uljima. Asfaltna veziva pripremaju se otapanjem prirodnog ili umjetnog asfalta u mineralnom ulju. Ta se veziva najviše rabe za proizvodnju crnih boja zato što su inače crna i kao takva neupotrebljiva za proizvodnju šarenih boja.
4. Kaučuk i klorkaučuk
5. Celuloza
DERIVATI CELULOZE–predstavljaju modificiranu celulozu To su npr. : nitroceluloze (NC), etil celuloze (EC), etil hidroksi etil celuloze (EHEC), celulozni acetat butirati (CAB), celulozni acetat propionati (CAP). Zbog svoje bezbojnosti i sušenja na bazi želiranja našli su primjenu u proizvodnji TB. Derivati celuloze rabe se za izradu veziva fleksografskih boja, boja za duboki tisak i boja za sitotisak.
Umjetne smole su vrlo kvalitetne smole. ‐upotrebljavaju se za pripremu boja ilakova gdje se traže posebni uvjeti kao što su: ‐postojanost prema višimtemperaturama, ‐kiselinama, lužinama i drugim kemikalijama. Postoje dvije grupe sintetskih smola: a) Kondenzacione smole, nastaju kemijskim procesom kondenzacije. b) Polimerizacione smolekoje nastaju polimerizacijom