SAMOUBOJSTVO Rije suicid dolazi od latinske rijei sui

SAMOUBOJSTVO

• Riječ «suicid» dolazi od latinske riječi «sui caedere» , što znači ubiti se, dakle, označava čin svjesnog i namjernog oduzimanja života samome sebi.

• “Nije dobro živjeti, nego je dobro živjeti dobro. Stoga mudar čovjek živi što bolje može, a ne što je dulje moguće. . . On o životu uvijek razmišlja u pojmovima što se odnose na kvalitetu, a ne na količinu” Seneka

• Sv. Augustin samoubojstvo proglasio zločinom zbog toga što je suprotno šestoj zapovijedi – «Ne ubij!» • Toma Akvinski – proglasio samoubojstvo smrtnim grijehom zbog toga što se time nastoji preuzeti Božja moć nad životom i smrću.

OBLICI SAMOUBOJSTVA • Tinejdžersko samoubojstvo • Eutanazija • Pojedinačna, dvojna, višestruka (masovna) samoubojstva • Ritualna samoubojstva • Samoubojstvo pod utjecajem nekog kulta • Samoubojstvo prema metodi, mjestu i vremenu • Smišljena i afektna samoubojstva • Naprasna i polagana samoubojstva

• Svakih 20 minuta netko se ubije u SAD – više od 30 000 godišnje • Incidencija samoubojstava u SAD je oko 12, 8 na 100 000. između 75. i 84. godine učestalost doseže 25, 2 na 100 000. •

Muških samoubojica ima gotovo 4 puta više od ženskih, iako bi se omjer uskoro mogao približiti iznosu od 3 : 1, jer žene. sve više postaju rizična skupina. . Tri puta više žena nego muškaraca pokušava se ubiti, ali u tome ne uspiju.

1. Muškarci se obično ustrijele ili objese; žene češće uzimaju tablete za spavanje, pa vjerojatno zbog toga i ima više neuspjelih ženskih samoubojstava. 2. Svake godine više od 10 000 američkih studenata se pokuša ubiti, a da čak 20 % njih bar jednom tijekom studija pomišlja na samoubojstvo.

Najveću učestalost samoubojstava. Mađarska. Velika učestalost - Češka, Slovačka, Finska, Švedska, Japan i Austrija. Vrlo mala učestalost Grčka, Irska i Italija.

• Osobe koje raspravljaju o samoubojstvu neće ga počiniti. Činjenica je da gotovo ¾ samoubojica prije samoubojstva zapravo o tome obavijeste druge, bilo u obliku krika za pomoć ili s namjerom da druge povrijede

• Na samoubojstva utječu godišnja doba, geografska širina, promjene vremena, barometarski tlak, vlažnost zraka, oborine, oblačnost, brzina vjetra, temperatura i dan u tjednu. Niti za jedan od ovih mitova nema čvrstog oslonca u dostupnim podacima

• Osobe koje pokušaju počiniti samoubojstvo bezopasnim sredstvima nisu se ozbiljno namjeravale ubiti. U ovoj se predrasudi zamjenjuje smrtnost s namjerom.

Freudova psihoanalitička teorija samoubojstva • dvije glavne hipoteze o samoubojstvu: • Jedna izvedena iz teorije depresije – suicid tumači kao ubojstvo • Druga hipoteza kaže da se instinkt smrti može okrenuti prema vlastitoj unutrašnjosti pa osoba počini samoubojstvo

Durkheimova sociološka teorija samoubojstva • godine 1897. Durkheim je objavio svoju knjigu Samoubojstvo: sociološka studija, a mnoge studije samoubojstva su bile, barem djelomice reakcija na Durkheimovo djelo.

• Durkheim nijekao da će posebne okolnosti navesti posebnu osobu da si oduzme život, ali osobni razlozi ne mogu objasniti stopu samoubojstvu. • Primjerice on je pokušao pokazati da nema povezanosti između učestalosti psihičke bolesti i stope samoubojstva.

• Otkrio je da su stope samoubojstva više u pretežito protestantskim zemljama negoli u katoličkim, dok su židovi imali nižu stopu samoubojstva od rimokatolika. • Durkheim je također otkrio da je niska stopa samoubojstva povezana s političkim potresima. Primjerice nakon što je 1866. izbio rat između Austrije i Italije, stopa samoubojstva je opala u bje zemlje za 14 posto.

TIPOVI SAMOUBOJSTVA • • • 4 tipa samoubojstva: EGOISTIČKO ALTRUISTIČKO ANOMIJSKO FATALISTIČKO

• Egoističko samoubojstvo proizlazi iz toga što je pojedinac nedostatno integriran u društvene skupine i društvo kojem pripada.

• Altruističko samoubojstvo se događa kad je pojedinac previše integriran u društvo da žrtvuje vlastiti život zbog osjećaja dužnosti prema drugima.

• Anomijsko samoubojstvo se događa kada društvo nedostatno regulira pojedince. Durkheim to stanje društva, kada regulacije nema naziva anomijom.

• Četvrti i posljednji tip samoubojstva Durkheim je nazvao fatalističkim samoubojstvom. Do njega dolazi kad društvo pretjerano regulira pojedinca.

Shneidmanov pristup samoubojstvu • • • DESET ZAPOVIJEDI SAMOUBOJSTVA Uobičajena svrha samoubojstva je traganje za rješenjem. Uobičajeni cilj samoubojstva je prestanak postojanja svijesti. Uobičajeni podražaj za samoubojstvo je nepodnošljiva psihološka bol. Uobičajen stres u samoubojstvu je frustrirajuća psihološka potreba. Uobičajena emocija u samoubojstvu je beznađe – bespomoćnost. Uobičajeno kognitivno stanje u samoubojstvu je ambivalentnost. Uobičajeno opažajno stanje u samoubojstvu je konstrikcija. Uobičajena akcija u samoubojstvu je odlazak. Uobičajeni interpersonalni čin u samoubojstvu je priopćenje namjere. Uobičajena konzistentnost u samoubojstvu postoji s doživotnim obrascima sučeljavanja sa stresom.

Suicidalna ambivalencija • BITI • Takve osobe ustvari ne žele umrijeti, već žele odaslati poruku kako im je potrebna pomoć; • Opasnost čina je mala; • Čine oko 2/3 svih samoubojica; • Uglavnom su to žene.

• • • NE BITI Oni žele umrijeti; Ne daju znakove namjere prije čina; Odabiru opasnije načine; Čine oko 3 -5% samoubojica; Prevencija daje slabe rezultate

• BITI ILI NE BITI • Neodlučni, prepuštaju odluku u ruke «sudbine» ; • Odabiru opasne načine, ali sporog djelovanja; • Čine oko 30% samoubojica; • Za njih je karakterističan stresan i nesređen život.

• U Hrvatskoj se posljednjih desetak godina, svake godine ubije prosječno 1000 ljudi, a na svako izvršeno samoubojstvo dolazi nekoliko pokušaja, a na svakog tko pokuša samoubojstvo dolaze još tri osobe koje o samoubojstvu razmišljaju ili ga planiraju.

• Hrvatska je na 13. mjestu po broju samoubojstava muškaraca i s prosječnom stopom 34, 6, (na prvom je Litva, zatim Rusija, Letonija, Estonija, Bjelorusija. . . ), a što se tiče žena je na 10. mjestu u svijetu i s prosječnom stopom 11, 7 (na prvom je Šri Lanka, zatim Mađarska, Estonija, Letonija, Litva. . . ).

• U svijetu se svakih 40 sekundi dogodi samoubojstvo • Stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) upozoravaju na porast broja samoubojstava u sljedećih 20 godina.

Ako nam se obrati suicidalna osoba… • Trebamo je ohrabriti da potraži profesionalnu pomoć, a ako treba, otići s njom • Nikako ne smijemo ostaviti suicidalnu osobu samu • Moramo provjeriti jesu li joj dostupni lijekovi, otrov ili opasni predmetu • Trebamo smiriti trenutnu kriznu situaciju • Pokušamo otkriti razloge za uznemirenost

Ako osjećamo suicidalni nagon… • Ne stidimo se i ne ustručavajmo se pozvati pomoć! • Ako treba, pozovimo Hitnu pomoć • Obratimo se prijateljima, roditeljima, osobama u koje imamo povjerenja, profesionalcima kao što je obiteljski liječnik, psiholog, psihijatar • Pozovimo SOS telefon. Pozovimo plavi telefon • Pozovimo centar za krizna stanja • Pozovimo policiju ili socijalnog radnika

“U životu je puno puta teško, ponekad mukotrpno, povremeno i mučno ipak sve ima svoj smisao, a život svrhu. ”