Sadrina silabusa prema nedeljama I nedelja III nedelja

Sadržina silabusa prema nedeljama I nedelja III nedelja IV nedelja VIII nedelja IX nedelja XIII nedelja XIV nedelja XV nedelja Pojam, predmet i metod predmeta Osnova prava. Pojam prava. Pravna norma. Pravni akt (Opšti i pojedinačni pravni akt). Pravni odnos. I Kolokvijum. Subjekt prava. Ustavnost, zakonitost. Vladavina prava, pravna država. Primjena prava. Tumačenje prava. II Kolokvijum Sistemi prava. Osnovi prava EU. Osnovi Poslovnog prava. Osnovi Krivičnog prava.

Literatura: I - II dio Budimir P. Košutić, Uvod u jurisprudenciju, CID, Podgorica, 2008. godine. Vladan Kutlešić, Osnovi prava - Drugo izmenjeno i dopunjeno izdanje, JP "Službeni list SCG", Beograd 2005, ISBN 86 -355 -0672 -3. Kosta Čavoški i Radmila Vasić – Uvod u pravo – drugo jedinstveno izdanje, Pravni fakultet u Beogradu, „Službeni glasnik“, Beograd, 2007. godine III dio Budimir Kosutic, Osnove prava EU, Beograd, 2014. godine Marijana Pajvačić, Ustavno pravo, Novi Sad, 2002. godine Dragan Radonjić, Pravo privrednih društava, Podgorica, 2007. godine. Zoran Rašović, Stvarno pravo, Podgorica, 2008. godina Drago Radulovic, Krivično pravo, Podgorica, 2009. godine

PREDVIDJENI OSNOVI SAKUPLJANJA POENA Seminarski rad i odbrana – do 10 poena; Dva kolokvijuma – do 20 (ukupno 40 poena); Usmeni završni ispit – do 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poen.

IZVORI PREDMET POJAM NAČELA OSNOVI PRAVA SUBJEKTI

METODI PROUČAVANJA PRAVA 1. 2. 3. • NORMATIVNI • DOGMATSKI (SOCIOLOŠKI, AKSIOLOŠKI ) • UPOREDNO PRAVNI

POJAM PRAVA Primjena prava. • POJAM, VRSTE PROCES I VAŽENJE prava • TUMAČENJE (jezičko, sistemsko. . . ) prava • SISTEM PRAVA Sastav pravnog poretka. Osnovi ustavnog, stvarnog, poslovnog i krivičnog prava. • • • PRAVNA NORMA PRAVNI INSTITUT PRAVNI ODNOS SUBJEKAT U PRAVU GRANE PRAVA PRAVNE OBLASTI

Subjekti u pravu Fizička lica Pravna lica

Pravni akti Subjekti Pravni odnos Pravni instituti Pravna norma PRAVNI POREDAK Ustavnost – zakonitost - vladavina prava - pravna država

PRAVNI POREDAK PRAVNA NORMA je pravilo ponašanja koje propisuje i sankcioniše DRŽAVA. PRAVNI INSTITUT je skup pravnih normi kojima se reguliše jedan društveni odnos ili grupa istovrsnih društveni odnosa Više srodnih pravih instituta čini GRANU PRAVA Više srodnih grana prava čini OBLAST PRAVA

USTAVNO PRAVO UPRAVNO PRAVO KRIVIČNO PRAVO STVARNO PRAVO OBIGACIONO PRAVO GRANE PRAVA NASLJEDNO PRAVO PORODIČNO PRAVO RADNO PRAVO POSLOVNO PRAVO GRADJANSKO

UNUTRAŠNJE/ PRAVNE OBLASTI MEDJUNARODNO PRAVO MATERIJLNO/ PROCESNO PRAVO JAVNO/ PRIVATNO PRAVO

reguliše osnove društveno ekonomskog i političkog uredjenja države, strukturu i nadležnost državnih organa, kao i lične i kolektivne slobode gradjana. USTAVNO PRAVO - USTAV ZAKON P O D Z A K ON S K I A K T I

Privredno pravo – uredjuje pojam, vrste i postupak osnivanja oblika obavljanja prevredne djelatnosti. PRIVREDNI SUBJEKTI U NACIONALNOM PRAVU PREDUZETNIK DRUŠTVA KAPITALA DRUŠTVA LICA ORTAČKO DRUŠTVO KOMANDITNO DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU DJELOVI STRANIH DRUŠTAVA AKCIONARSKO DRUŠTVO

KRAJ

P R A V O je Skup normi, specifičan društveni odnos ili vrijednost posebne vrste? I. . . QUID SIT IURIS ? (šta treba da bude pravo)- de lege ferenda II …QUID EST IUS? (šta je pravo? ) – de lege lata skup opštih pravnih normi koje je ustanovio, na propisan način, zakonodavni organ (Šarl de MONTESKJE) društvena stvarnost normativno uredjena prema povijesnim vrijednostima (Miguel REALE) sistem pravnih normi, državnih i nedržavnih, koje izviru iz posebnih društvenih odnosa i ove prinudno usmjeravaju radi ostvarenja mira, sigurnosti, pravednosti i drugih društveno vladajućih vrijednosti (Nikola Visković)

TEORIJE o pravu Prirodnopravne teorije (priroda, božanstvo, um? ) Pozitivnopravne t. Pozitivno – prirodne teorije

DRUŠTVENA NORMA je legitiman zahtjev kojim se od odredjenih subjekata traži neko činjenje ili nečinjenje pod prijetnjom legitimne sankcije, ako ne postupe u skladu sa zahtjevom. PRAVO DRUŠTVENA NORMA • O B I Č A J MORAL

Društvena norma Pravo INSTITUCIONALNOST NORMATIVNOST PRINUDNOST LEGITIMNOST Običaj Opinio iuris/ Opinio necessitatis Longa consuetudo Moral

Djelotvornost prava se obezbjedjuje vrijednostima sadržanim u pravnim normama. Ius est ars boni et aequi. (Pravo je vještina dobrog i pravičnog. ) Iustitia est constants et perpetua voluntas ius suum cuique tribuenti. (Pravda je stalna i vječita volja da se svakome da pravo koje mupripada. ) Iuris praecepta sunt haec: honeste vivire, alterum non leadere, suum cuique tribuere. (Pravo nalaže: živjeti časno, ne štetiti drugome, svakome dati ono što mu pripada. )

DRUŠTVENA NORMA je legitiman zahtjev kojim se od odredjenih subjekata traži neko činjenje ili nečinjenje pod prijetnjom legitimne sankcije, ako ne postupe u skladu sa zahtjevom. PRAVO DRUŠTVENA NORMA • O B I Č A J MORAL

Društvena norma Pravo INSTITUCIONALNOST NORMATIVNOST PRINUDNOST LEGITIMNOST Običaj Opinio iuris/ Opinio necessitatis Longa consuetudo Moral

PRAVNA NORMA je pravilo ponašanja koje propisuje i sankcioniše DRŽAVA. legitiman zahtjev kojim se od odredjenih subjekata traži neko činjenje ili nečinjenje pod prijetnjom legitimne upotrebe fizičke sile, ako ne postupe u skladu sa zahtjevom. zahtijevajuća složena misao o ponašanju subjekata kojima je upućena (adresati pravne norme). skupovi riječi, rečenica (pravnih odredbi) izloženih odredjenim redosledom u članovima, paragrafima ili sekcijama.

Član x: Supružnici su dužni da vode zajednički život te da se uzajamno poštuju i pomažu. PRAVNA NORMA Pravna odredbe Član y: Brak je ništav ako nije sklopljen radi ostvarivanja zajednice života suprožnika. Član x: Ko učestvuje je u tuči u kojoj je neko lišen života ili je mu je nanešena teška tjelesna povreda kayniće se kaznom zatvora do tri godine. 1) Ko sprečava drugog da izražava svoju nacionalnu ili etničku pripadnost , kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine; 2) Kaznom iz stava 1, kazniće se i ko prinudjava drugog da se izjašnjava o svojoj nacionalnoj ili etničkoj pripadnosti; 3) Ako djela iz stav 1 i 2 učini službeno lice kazniće se zatvorom do tri godine.

Prekrštaj / delikt Faktička situacija, činjenice. . . • Pretpostavka DISPOZICIJE • DISPOZICIJA Primarno pravilo ponašanja. . • SANKCIJA • Pretpostavka SANKCIJE Sekundarn o pravilo ponašanja. .

P R E T P O S T A V K A DISPOZICIJE faktička situacija ili činjenice koje predstavljaju uslov za primjenu osnovnog pravila ponašanja sadržanog dispoziciji a odnose se na adresate (gradjene, pravna lica i državne organe 1. 2. 3. • Roditelji imaju pravo i dužnost da izdržavaju dijete pod uslovima odredjenim ovim zakonom. • Ko neovlašćeno objavi, snimi, umnoži ili na drugi način javno saopšti ili učini dostupnim, u cjelini ili djelimično, autorsko djelo, interpretaciju, fonogram, videogram, emisiju, računarski program ili bazu podataka kazniće se kaznom zatvora do tri godine. • Ko iznosi ili pronosi štogod iz ličnog ili porodičnog života nekog ica što može škoditi njegovoj časti ili ugledu , kazniće se novčanom kaznom od tri do deset hiljada eura.

PRIMARNO PRAVILO PONAŠANJA NON FACERE Pravna norma. . . RODITELJI DISPOZICIJA IMAJU PRAVO I DUŽNOST DA ČUVAJU I PODIŽU DIJETE TAKO ŠTO ĆE SE ONI LIČNO STARATI O NJEGOVOM ŽIVOTU I ZDRAVLJU. . . VODEĆI RAČUNA O NJEGOVOM LJUDSKOM DOSTOJANSTVU. . . NAREDJUJUĆE, ZABRANJUJUĆE, OVLAŠČUJUĆE I DOPUŠTAJUĆE

Delikt (teži i lakši) podrazumijeva izvjestan psihički odnos –KRIVICU. TEORIJE : BIPARTICIJE / TRIPARTICIJE . . Vozač motornog vozila koji bez pomoći ostavi lice koje je tim prevoznim sredstvom povrijedio kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. . . (KZCG) – (non facere) Zabranjuje se falsifikovanje novca. . (KZCG) – (facere) PRAVNA ODGOVORNOST počiva na URAČUNJIVOSTI (Stepen psihičke zrelosti ) ODGOVORNOST: 1) subjektivna 2) kolektivn a 3)objektivna ZOO: 1) Ko drugome prouzrokuje štetu dužan je naknaditi je, ukoliko ne dokaze da je šteta nastale bez njegove krivice 2)za štetu od stvari i djelatnosti, od kojih potićepovećana opasnost, odgovara se bez krivice. IGNORANTIO IURIS NON EXUSAT KZCG, cl 19 (izuzetak u krivičnom pravu) Delikt/prekršaj – pretpostavka sankcije

Nije uračunjiv učinilac koji u vrijeme izvršenja protivpravnog djela odredjenog u zakonu kao krivično djelo nije mogao da shvati značaj svog djela ili nije mogao da upravlja svojim postupcima usljed duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti, zaostalog duševnog razvoja, ili druge teže duševne poremećenosti (neuračunjivosti).

DISJUNKTIVNE –DISPOZITIVNE SANKCIJA Nullum crimen, nulla poena sine lege (FOJERBAH) (ugovorna kazna) 1)Krivične, gradjanske. . . 2) Retributiv/restitutivne 3) Prema licima / aktima

Pravna norma USLOVNE BEZUSLOVNE OPŠTE POJEDINAČNE NAREDJUJUĆE ZABRANJUJUĆE OVLAŠĆUJUĆE DOPUŠTAJUĆE KATEGORIČKE DISJUNKTIVNE PRINUDNE DISPOZITIVNE Herbert Hart: primarne i sekundarne Ron. Dvorkin: norme, pravila, načela Ot Vajnberger i Neil Mak Kormik Dick W. P: Rutier: DIH PACE

Uslovne – bezusl ovne Donose se unaprijed, prije nego što nastane konkretna situacija: Lice odgovorno za izvodjenje gradnje, koje ne postupi po tehničkim propisima i time izazove opasnost po život radnika, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina. Donose se nakon nastupanja konkretne situacije: Zbog nepoštovanja propisa o zaštiti radnika, radnik pogine. Primus, kao odgovorno lice za gradnju biće kažnjen s dvije godine lišenja slobode.

Opšte – pojedinačne Za neodredj. Eni broj slučajeva (za sva lica u istoj situaciji) Opšte = uslovne ? Za pojedinačne situacije sa konkretnim subjektima Pojedinčne = bezuslovne?

Svaki oblik trgovine ljudima je zabranjen. Svako ima pravo da slobodno odlučuje o rađanju. Svako ima pravo na zdravu životnu sredinu. Svako ima pravo na ličnu slobodu. Ko bez pristanka ovlašćenog lica koristi tuđe motorno vozilo, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dvije godine.

KATEGORIČKE DISJUNKTIVNE Norme sa Neodredjenim pojmovima Disjunktivne pravne norme Kategoričke pravne norme ALTERNATIVN E NORME KOJE DAJU DISKRECIONU VLAST

Ljekar koji pružanju ljekarske pomoći primijeni očigledno nepodobno sredstvo ili očigledno nepodoban način liječenja ili ne primijeni odgovarajuće higijenske mjere ili uopšte očigledno nesavjesno postupa i time prouzrokuje pogoršanje zdravstvenog stanja nekog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. Zabranjeno je političko organizovanje u državnim organima. Prilikom sklapanja braka bračni drugovi mogu se sporazumjeti da: 1) svaki zadrži svoje prezime; 2) kao zajedničko prezime uzmu prezime jednog od njih; 3) kao zajedničko prezime uzmu oba njihova prezimena; 4) samo jedan od njih svom prezimenu doda i prezime drugog bračnog druga. U slučaju sporazuma o prezimenu iz stava 1 tačke 3) ovog člana, bračni drugovi će odlučiti koje će se prezime upotrebljavati na prvom mjestu. Ko sprečava ili ograničava slobodu vjerovanja ili ispovijedanja vjere, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dvije godine.

Ius cogens – ius dispozitivum Ius cogens privatorum pactis mutari non potest. Ius dispositivum privatorum pactis mutari potest.

Član x Ustava CG: Prvu sjednicu novoizabranog sastava Skupštine saziva predsjednik Skupštine prethodnog saziva, i održava se najkasnije u roku od 15 dana od dana objavljivanja konačnih reziltata. ” Član y Krivičnog zakona CG : Punoljetno lice koje živi u vanbračnoj zajednici sa maloljetnikom, kaznice se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. ” Član x srpskog Građanskog zakonika: “volja i naredba čovječija zastupa zakon. . Zakon naknadjuje volju i naredbu čovječju. . . ” Član d crnogorskog Opšteg imovinskog zakonika: “Razgovor je razgovor, a ugovor stranama zakon. ” Član e ZOO: “Stranke u obligacionim odnosima su slobodne, u granicama prinudnih propisa, javnog poretka: i dobrih običaja. ” Član f ZOO: “Stranke mogu svoj obligacioni odnos urediti drukčije nego što je ovim zakonom određeno, ako iz pojedine odredbe ovog zakona ili iz njenog smisla ne proizilazi što drugo”.

Prema preskriptivnom izrazu 2. Zabranjujuće Prohibitivne 1. Izričita, 2. Indirektna, 3. Nesankcionisana 1. Naredjujuć e 3. Ovlaščujuć e Permisivne Preceptivne 4. Dopuštajuće

1. Ako nadležni organ, na osnovu zahtjeva nosioca prava, neposrednim uvidom utvrdi da je povredjeno pravo intelektualne svojine, ima pravo da privremeno oduzme i zadrži robu, proizvode koji su predmet povrede tog prava. ” 2. 1. IZRIČITA (zabrana kretanja svakog motornog vozila u pješačkim zonama); 2. 2. INDIREKTNA (“ko dobrovoljno stupi u vojnu službu strane države, može izgubiti austrijsko državljanstvo”); 2. 3. NESANKCIONISANA (zabrana pušenja u zgradama univerziteta). 3. Prilikom sklapanja braka bračni drugovi mogu se sporazumjeti da: 1) svaki zadrži svoje prezime; 2) kao zajedničko prezime uzmu prezime jednog od njih; 3) kao zajedničko prezime uzmu oba njihova prezimena; 4) samo jedan od njih svom prezimenu doda i prezime drugog bračnog druga. U slučaju sporazuma o prezimenu iz stava 1 tačke 3) ovog člana, bračni drugovi će odlučiti koje će se prezime upotrebljavati na prvom mjestu. 4. Svakome se jemči pravo na slobodu misli , savjesti i vjeroispovjesti, kao i pravo da promijeni vjeru ili uvjerenje i slobodu da, sam ili u zajednici sa drugima, javno ili privatno, ispoljava vjeru ili uvjerenje molitvom, propovjedima, običajima ili obredom.

HIJERARHIJA I POVEZIVANJA U PRAVU OPŠTA POJEDINAČN A USTAV ZAKON P O D Z A K ON S K I A K T I