Rusenje versajskog sistema Ratni sukobi u svetu i
Rusenje versajskog sistema Ratni sukobi u svetu i Evropi.
Spanski gradjanski rat • Pocetkom 1931. godine kada je kralj Alfonso abdicirao I otisao u izgnanstvo u Veliku Britaniju, proglasena Spanska republika. Nacionalisticka vojska predvodjena generalom Franciskom Frankom pobunila se jula 1936. protiv republikanske vlade. Frankova armija je opsedala Madrid I bombardovala ga iz vazduha I artiljerijom. • Nemacki avioni bombardovali su Gerniku (grad u Baskiji). • Kada su fasisticke trupe usle u grad, oko pola miliona republikanskih vojnika I njihovih pristalica presli su granicu sa Francuskom. Time je okoncan gradjanski rat u Spaniji.
Spanski gradjanski rat
Rusenje versajskog sistema • Jacanje Nemacke, kao I namera Hitlera da Nemackoj vrati vojnu moc, ugled i izgubljene teritorije, dovelo je do rusenja ugovora iz Versaja. Januara 1934. Hitler je sa Poljskog potpisao pakt o nenapadanju sa rokom vaznosti od 10 godina. Januara 1935. Sarska oblast se na plebiscitu izjasnila za prisajedinjenje Nemackoj. Nesto kasnije Hitler je definitivno odbacio vojne odredbe Versajskog ugovora. U martu 1938. nemacke jedinice usle su u Austriju I pripojile je Nemackoj. Izostala je intervencija Francuske I Velike Britanije. Nemci koji su ziveli u Sudetima traze autonomiju I pripajanje Nemackoj. Napetost I krizu oko Sudeta pokusali su predstavnici Britanije, Francuske, Italije I Nemacke da razrese na sastanku u Minhenu. Cetiri sile su se slozile da Cehoslovacka mora predati Sudetsku oblast Nemackoj (Minhenski sporazum). Hitler je obecao da nece vise traziti teritorijalna prosirenja za Nemacku.
• Sporazumom se predvidjalo da pretezno nemacke teritorije zaposedne nemacka vojska. U krajevima gde zivi I jedno I drugo stanovnistvo medjunarodna komisija trebalo je da organizuje izjasnjavanje I odredi nove granice. U jednom dodatku ugovora Francuska I Velika Britanija ponudile su garanciju smanjenoj Cehoslovackoj. Nemacka I Italija takodje su garantovale granice Cehoslovacke. Predvidjeni plebiscit za neke teritorije nikada nije odrzan. • U novembru 1938. ojacana Madjarska osvaja juzni deo Slovacke. Marta 1939. Slovacka je proglasila nezavisnost. Predsednik Ceske izlozen je pretnjama Hitlera. Marta 1939. Hitler je usao u Memel, grad koji je Versajskim ugovorom pripojen Litvaniji. U Berlinu poljskom ambasadoru postavljen je zakon da izgradi autoput i zeleznicka pruga. Trazeno je I ustupanje slobodnog grada Gdanjska. Hitler je ove zahteve javno saopstio aprila 1939. godine.
Minhenski sporazum
Sporazum Molotov-Ribentrop • U Moskvi dolaze do saznanja da zapadnoevropske drzave nemaju ozbiljnu nameru da Hitleru zaprece put prema istocnoj Evropi. Sovjeti aprila 1939. nude sporazum o uzajamnoj pomoci izmedju Francuske, Britanije I Sovjetskog Saveza. U Moskvi su 23. avgusta 1939. ministri spoljnih poslova Nemacke Ribentrop I SSSR-a Molotov potpisali sporazum, poznat kao sporazum Ribentrop. Molotov. Dopunom sporazuma u septembru 1939. godine SSSR je dobio pravo da okupira Finsku, Litvaniju, Letoniju, Istoniju I istocni deo Poljske. Ovim sporazumom Nemacka je izbegla rat na dva frontazapadni prema Francuskoj I Britaniji I istocni prema SSSR-u. Zapadne zemlje su optuzivale SSSR da se pridruzio Hitleru u ratnoj politici I teritorijalnim osvajanjima.
- Slides: 8