Ruer Bokovi Davor Jakopiek i Karlo Komes Josip
Ruđer Bošković { Davor Jakopiček i Karlo Komes
Josip Ruđer Bošković (Dubrovnik, 18. 05. 1711. - Milano, 13. 02. 1787. )
Životopis Bošković je rođen u Dubrovniku kao šesti sin i osmo dijete u obitelji koju su osnovali Nikola Bošković (preselio iz sela Orahova dola u Dubrovnik oko 1688. – Dubrovnik, 1721. ) i Paola Bettera (Dubrovnik, 1674. – Dubrovnik, 1776. ). Osnovno obrazovanje je stekao u Dubrovniku, a s 15 godina odlazi u Rim, gdje stupa u isusovačko Papinsko sveučilište Gregorijanu i 1732. godine završava filozofiju, a nedugo potom i teologiju. Po svršenom studiju teologije je zaređen za svećenika i stupio je u isusovački red. Godine 1740. postaje profesor matematike. Njegova slava je zasjenila njegovu braću i sestre: Petra, Bara i Anicu. Pritom valja napomenuti da je Ruđer Bošković i među predcima imao hrvatske pjesnike: unuk je religijskog pjesnika Bara Bettere.
Matematika Ruđer Bošković se bavio mnogim matematičkim problemima. Beskonačno malim veličinama, logaritmima negativnih brojeva, problemom tijela maksimalne atrakcije i tako dalje. U svojoj knjizi Elementa matheseos universae, Rim 1754. , daje znatan broj teorema iz trigonometrije, prvi izvodi četiri osnovne diferencijalne formule sferne trigonometrije, kao i oskulatorni krug. U raspravi De aestu maris (1747. ), prvi među matematičarima govori o neeuklidskoj geometriji, u kojoj se s krivuljama radi isto kao i s pravcima, te predlaže geometriju s tri i više prostornih i jednom vremenskom veličinom, koja se i danas upotrebljava.
Astronomija Bavio se i astronomijom i objavio pet knjiga pod nazivom Opera pertinentia ad opticam et astronomiam (1785. ) U njima izlaže svoju teoriju o aberaciji svjetlosti, te kao i Einstein smatra brzinu svjetlosti konstantnom. Po njemu je sve relativno, kako prostor, tako i vrijeme. Mjerila nisu konstantne duljine i smanjuju se u pravcu kretanja. Kao metodu za pronalaženje skretanja svjetlosne zrake pri prolazu kroz razne sredine, preporuča pokuse s dva dalekozora od kojih je jedan ispunjen vodom. Ispitujući krivulju astronomske refrakcije, prvi određuje visinu troposfere. Iz tri opažanja Sunčevih pjega određuje rotaciju sunca i njegov promjer, izvodi jednadžbu šestog stupnja za kretanje kometa, koju su kasnije prihvatili H. W. Olbers, Lagrange, Opolcer i Wilkens.
Teorija atoma U djelu Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura existentium, objavljenom u Beču 1758. , iznosi da je sve materija i kretanje. Po njemu je materija sastavljena od istih čimbenika, samo je različiti zakoni čine različitom. Bohrov model atoma je izravna posljedica Boškovićeva modela atoma. On uvodi zakon sila, koje su odbojne na malim međuelektronskim udaljenostima, a privlačne na velikim udaljenostima, što kasnije dalje razvija Michael Faraday. Atom svodi na središnju točku oko koje se šire oblaci privlačno-odbojnih sila.
Ruđer Bošković danas U Zagrebu je 1950. godine osnovan Institut za znanstvena istraživanja na području atomske fizike, koji je na prijedlog hrvatskog fizičara Ivana Supeka dobio ime Ruđera Boškovića. Astronomsko društvo u Beogradu je nazvano po njemu, kao i jedan krater na Mjesecu. Biskupijska klasična gimnazija u Dubrovniku također nosi Boškovićevo ime. Branimir Truhelka bio je među prvima koji je pokušao napisati sveobuhvatni Boškovićev životopis, uređivao je sabrana djela, no u tome ga je spriječila prerana smrt.
Dijela De maculis solaribus 1736. (O Sunčevim pjegama) De circulis oscillatoribus 1740. (O oskulatornom krugu) De viribus vivis 1745. (O živoj sili) De cometis 1746. (O kometima) De aestu maris 1747. (O morskim plimama) De lumine 1748. (O svjetlosti) Elementa matheseos universae, 1754. De litteraria expeditione per pontificam ditione ad dimentiendos meridiani gradus et corrigendam mappam geographicam, iussu et auspiciis Benedicti XIV 1755. v Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura existentium, 1758. v Opera pertinentia ad opticam et astronomiam 1785. v v v v
Hvala na Pozornosti
- Slides: 9