ROKOKO Umetnost XVIII veka Posle smrti Luja XIV

  • Slides: 34
Download presentation
ROKOKO

ROKOKO

Umetnost XVIII veka Posle smrti Luja XIV…

Umetnost XVIII veka Posle smrti Luja XIV…

ROKOKO Nastao od francuske reči rocaille (školjka) i barocco ( kriv i nepravilan biser)

ROKOKO Nastao od francuske reči rocaille (školjka) i barocco ( kriv i nepravilan biser) Vreme vladavine Luja XV i XVI Plemići u Parizu grade kuće zvane “hotels” U slikarstvu se napušta religiozna tematika TEMATIKA: mitološke kompozicije scene sa zabava Idealizovani pejzaži

ROKOKO Stil koji se javlja u Francuskoj sredinom XVIII veka, u svim vrstama umetničko

ROKOKO Stil koji se javlja u Francuskoj sredinom XVIII veka, u svim vrstama umetničko izražavanja (arhitektura, slikarstvo, vajarstvo, enterijer, moda, nakit) Naziva se i stil Luja XV. Javlja se kao suprotnost strogosti baroknog klasicizma (ta dva stila traju paralelno) te je rokoko poslednja faza barokne umetnosti u Evropi. Često se opisuje kao bezbrižan, vedar i nadasve naivan stil. Za njega vežemo pojmove lakoće, prozračnosti, lepršavosti, obilne i dekoracije koja za razliku od teške, barokne umetnosti, postaje nežna i mekana. Rokoko karakteriše neprestana igra boja, vedrih motiva i neobičnih oblika. Iako u mnogočemu preteran(posebno u modi) rokoko je veoma otmen stil kom nedostaje strogoća i dramatičnost baroka i simetrija i harmonija renesanse.

Rokoko - slikarstvo Slikarstvo rokokoa odlikuje lakoća kompozicije, izostanak chiaro-scura i dramatičnog osvijetljenja baroknih

Rokoko - slikarstvo Slikarstvo rokokoa odlikuje lakoća kompozicije, izostanak chiaro-scura i dramatičnog osvijetljenja baroknih slika. . Motivi i teme postaju puno vedriji – uglavnom se prikazuju vrtne zabave, zabave pod maskama, prizore iz života bogatog plemstva. Ponovo se u “modu ” vraćaju mitološke teme a gotovo u potpunosti izostaju biblijski prizori. Boje rokokoa su nježne i pastelne, prevladavaju svijetlo plava i svijetlo žuta, zatim roza i svijetlo zelena. Nema velikih kontrasta ni dramatičnog osvjetljenja, teži se lakoći i vedrini, kako same teme tako i njenog slikovnog ostvarenja. Najčešće slikarske tehnike su PASTEL i KREDA Francois Boucher Giovani Batista Antoine Jean Honore Tiepolo Watteau Fragonard Jean Baptiste Chardin

Posle smrti Luja XIV, diktatorski položaj Akademije će biti umanjen, i rubensisti trijumfuju ulaskom

Posle smrti Luja XIV, diktatorski položaj Akademije će biti umanjen, i rubensisti trijumfuju ulaskom Antoana Vatoa (Antoine Watteau, 1684 -1721) u Akademiju, sa svojim delom Ukrcavanje (hodočašće) za Kiteru (1717). Antoine Watteau Ukrcavanje za Kiteru (1717).

Žan Antoan Vato Prikazuje idilične slike plemićkog života, s figurama luksuzno odevenim i smeštenim

Žan Antoan Vato Prikazuje idilične slike plemićkog života, s figurama luksuzno odevenim i smeštenim u snovite ambijente na otvorenom

Hodočašće (iskrcavanje) na Kiteru Evocira ljubav, ima elemente grčke mitologije Kitera-ostrvo ljubavi (mesto rođenja

Hodočašće (iskrcavanje) na Kiteru Evocira ljubav, ima elemente grčke mitologije Kitera-ostrvo ljubavi (mesto rođenja boginje Afrodite)

Slika Hodočašće na Kiteru prikazuje gospodu iz otmenog društva usred predela koji podseća na

Slika Hodočašće na Kiteru prikazuje gospodu iz otmenog društva usred predela koji podseća na vrt. Međutim, slika sadrži još jedan elemenat - mitologiju: ti mlađi parovi došli su na Kiteru, ostrvo ljubavi, da odaju počast Veneri, čiji se ovenčani lik nalazi na desnoj strani slike.

Tema ovih Vatoovih dela ne uklapa se u dosadasnji sablon slikarstva u Francoskoj (istorijske

Tema ovih Vatoovih dela ne uklapa se u dosadasnji sablon slikarstva u Francoskoj (istorijske i mitološke kompozicije, na začelju mrtva priroda). Ovo delo, vodi u novi žanr: žanr galantne zabave.

Ovaj termin “galantna zabava” se odnosi na celokupno Vatoovo delo, koje prikazuje otmeno društvo

Ovaj termin “galantna zabava” se odnosi na celokupno Vatoovo delo, koje prikazuje otmeno društvo ili pozorišne glumce u pastoralnim ambijentima, kombinujući pozorište i stvarni život na veoma ličan način. . Ovaj stil odgovara ukusu tog vremena Plemstvo, dotad vezano za Versajski dvor, smrću Luja XIV biva napokon oslobođeno stega nadzora starog kralja.

Kompozicija slike nalikuje na pozornicu sa glumcima. Vitki i ljupki likovi se kreću, stoje

Kompozicija slike nalikuje na pozornicu sa glumcima. Vitki i ljupki likovi se kreću, stoje ili sede sa proučenim samopouzdanjem glumaca, koji tako divno igraju svoje uloge. Oni u baroknoj formi daju raniji ideal "manirske" otmenosti. Njihova odeća podseća na pozorišne kostime. To se posebno primećuje na sjajnim svilenim haljinama jarkih boja ukrašenih čipkama.

J. H. Fragonard Ljuljačka 1767 -68

J. H. Fragonard Ljuljačka 1767 -68

Ljuljaška Prikazan duh rokokoa: maštarija, koketiranje i razuzdanost

Ljuljaška Prikazan duh rokokoa: maštarija, koketiranje i razuzdanost

Slika Ljuljaška, takođe poznata i po nazivu Srećan slučaj kod ljuljaške iz 1767. godine

Slika Ljuljaška, takođe poznata i po nazivu Srećan slučaj kod ljuljaške iz 1767. godine je najpoznatija slika francuskog slikara Žana Onorea Fragonara. Smatra se za jedno od remek-dela rokoko slikarstva. Kombinacija bezbrižnog stava i razigranosti u odrazu erotike, pastelna kovitlanja, i pastirski predeo stvaraju sliku na lepoti mladosti i zabranjenoj ljubavnoj aferi. Danas se ova slika nalazi u kolekciji Valas u Londonu.

Uspomena, Fragonar U prvom planu slike je devojka u raskošnoj satenskoj ružičastoj haljini, čija

Uspomena, Fragonar U prvom planu slike je devojka u raskošnoj satenskoj ružičastoj haljini, čija pojava zrači čarobnom nevinošću. Figura devojke je u profilu uokvirena od gornjih grana velikog drveta. Njena kosa je ukrašena ružičastim trakama, a njen gornji deo tela je napravio siluetu na belosivom nebu. Devojka je upravo primila pismo od svog ljubavnika koje leži na tlu. Ona izgleda kao da je oduševljena njegovim sadržajem i rezbari inicijale na kori drveta. Na njenoj desnoj strani, na pijadestalu koji nosi ime Žana Onorea Fragonara sedi njen ljubimac španijel, simbol vernosti, koji je intenzivno posmatra dok joj je nož na kori.

 Ova slika kombinuje igru erotskih tema njegovih ranijih slika sa novootkrivenom trezvenošću kompozicija

Ova slika kombinuje igru erotskih tema njegovih ranijih slika sa novootkrivenom trezvenošću kompozicija i pažnjom za detalj. Slika se danas nalazi u muzeju Ermitraž u Sankt Peterburgu. Slika Ukradeni poljubac istražuje temu tajanstvene romantike i ugrabljenih strastvenih trenutaka. Na njoj je prikazan savršen "zaleđen" trenutak u vremenu, dva ljubavnika u činu krađe tajnog poljupca. Žan Onore Fragonar - Ukradeni poljubac

Francois Boucher – Portret Markize Pompadour, 1756

Francois Boucher – Portret Markize Pompadour, 1756

Tako nastaje rokoko, intiman i dekorativan stil, u kome dominira maštovitost i razigranost. Zovemo

Tako nastaje rokoko, intiman i dekorativan stil, u kome dominira maštovitost i razigranost. Zovemo ga još i stil Luj XV. Hôtel de Soubise, Paris, Le Salon de la Princesse, Boffrand

Pastelni tonovi u kombinaciji sa belim i pozlatom su omiljene boje rokokoa. Pozlaćena štukatura

Pastelni tonovi u kombinaciji sa belim i pozlatom su omiljene boje rokokoa. Pozlaćena štukatura krivudavih linija (cvetne girlande), podseća na čipku.

Kraljeva/ kraljičina soba u Versaju (nameštene u rokoko stilu u vreme Luja XV)

Kraljeva/ kraljičina soba u Versaju (nameštene u rokoko stilu u vreme Luja XV)

MODA Rokoko moda je na svom vrhuncu izgledala kao završna noć karnevala. Odeća je

MODA Rokoko moda je na svom vrhuncu izgledala kao završna noć karnevala. Odeća je poprimila gotovo monumentalne razmere dok je sam proces odevanja trajao satima. Razina reprezentativnosti kostima prelazila je sve granice a “previše” nije bio poznat termin Bilo je veoma važno biti “al la mode” pa čak kada je to značilo izgledati smešno. Vladalo je pravilo, kao i danas, da je bolje biti smešan nego izvan mode Haljine su se sastojale od nekoliko delova a najvažnij su bili korseti i panieri. Korseti su imali funkciju stezanja struka i samim tim naglašavanja bokova i grudi. Sastojali su se od metalnih šipki umotanih u svilu i tvrdog platna spojenog debelim vezicama. Onemogućavali su normalno disanje, telo su držali uspravnim, a žena u njemu nije mogla ni jesti ni piti. Korset je ograničavao kretanje gornjeg dela tela pa su time kretnje bile