Roditeljstvo u transformaciji kapitali problemi strategije Tomanovi S
Roditeljstvo u transformaciji: kapitali, problemi, strategije Tomanović, S. (2004), u: A. Milić et al. Društvena transformacija i strategije društvenih grupa: svakodnevica Srbije na početku trećeg milenijuma, Beograd: ISI FF Kristina Đorđević i Kristina Pećanac
Predmet istraživanja Ovaj rad se zasniva na anketi sprovedenoj na reprezentativnom uzorku domaćinstava u okviru projekta „Transformacijske strategije društvenih grupa u Srbiji“ 2003. godine, a njegova namera je ispitivanje nekih odlika transformacije roditeljstva u Srbiji. Koncepti na kojima se bazira istraživanje su kulturni i socijalni kapital koji se dovode u vezu sa roditeljstvom i njegovom transformacijom.
Aspekti rekonstrukcije porodice u društvima kasne modernosti • Promene u sastavu savremene porodice – raščlanjavanje nuklearnog srodničkog jezgra kao posledica razvoda, vanbračnog rađanja i odustajanja od roditeljstva • Intimne veze se proširuju sa partnerstva na prijateljstvo i roditeljstvo • Porodica zahvaćena procesima detradicionalizacije i individualizacije
Kako navedene promene utiču na transformaciju porodice? 1. Promene imaju negativan uticaj - u porodičnom životu dolazi do sloma i demoralizacije; detradicionalizacija i procesi individualizacije slabe društvene veze i oštećuju socijalnu koheziju; primeri: razvod, rastava, vanbračnost 2. Promene imaju pozitivan uticaj – transformaciju karakterišu demokratizacija i egalitarizam; promene izmenile iskustva ljubavi, seksualnosti i porodičnog života; pomeranje od „community of need” ka „elective affinities”; prijateljstvo zauzima centralno mesto u ljudskim odnosima pružajući društvenu i emocionalnu podršku i osećaj kolektiviteta 3. Suštinski se ništa nije promenilo – dovodi se u pitanje postojanje bilo kakvih promena; naglašava se kontinuitet podela, socijalnih diferencija, odnosa moći i nejednakosti kao ključnih za razumevanje intimnih veza i socijalnog kapitala; oslanjanje na Burdijeovu konceptualizaciju kapitala i habitusa
Vrste kapitala • Ekonomski - operacionalizacija ekonomskog kapitala preko dohotka, dobara, radnog iskustva i veština, trenutnog zaposlenja i pristupa neformalnim i domaćim resursima • Kulturni - otelovljen kulturni kapital (dugotrajne dispozicije uma i tela – upotreba jezika oblici društvene etikecije), objektifikovan kulturni kapital (knjige, slike, instrumenti) i u institucionalizovanom obliku (obrazovanje) • Socijalni - neformalne mreže podrške, prijateljstva, poverenje i dobrovoljne aktivnosti, aspekte lokalnog razvoja zajednice, partnerstva javnog, privatnog i dobrovoljnog sektora
Odnos između transformacije porodice, roditeljstva i socijalnog kapitala • pretpostavka promene u stavovima u pravcu manjeg očekivanja pomoći od srodnika, a većeg očekivanja od prijatelja • promene u smislu različitih očekivanja od različitih grupa (od srodnika se očekuje i dobija praktična pomoć, od prijatelja emotivna podrška, a od formalnih organizacija finansijska i savetodavna pomoć) • veze sa prijateljima postaju intezivnije a sa srodnicima slabije • dolazi do promene u smislu smanjenih očekivanja i smanjenog poverenja
Roditeljstvo u postsocijalističkoj transformaciji u Srbiji • Porodica s jedne strane nestabilna, sa druge strane pruža podršku i time ublažava udare na pojedinca • Porodice u Srbiji pripadaju južnoevropskom kulturnom modelu zbog integracijske povezanosti i podrške koju roditelji pružaju deci tokom čitavog života (finansijska pomoć, stan, čuvanje i nega dece) • Ključna uloga žena u održavanju i razvijanju neformalnih mreža podrške i pomoći • Opterećenost materijalnom oskudicom i društvenom krizom koja se izvor konflikta u porodici i uzrok frustracija • Formira se žrtvujući model roditeljstva
Analiza rezultata • 1638 ispitanika, 510 roditelja • Roditelj: osoba koja ima bar jedno dete mlađe od osamnaest godina • Među ispitanicima zastupljena oba pola (60. 5% žena, 39. 5% muškaraca) • Tip porodice: nuklearna 57. 6%, 42. 4% prošireno domaćinstvo • Najčešće imaju dvoje dece - 57. 6%, zatim jedno - 28. 7%, troje - 11. 3%, a najređe četvoro ili petoro - 2. 6%
Značaj i značenje porodice • Među ispitivanim roditeljima postoji saglasnost da je porodica veoma važna - 91. 6% • U odnosu na ceo uzorak, roditelji imaju pozitivniji stav prema porodici, a razlike među njima se uočavaju kada se posmatra njihovo obrazovanje • Većina roditelja ne smatra da je porodica teret, već češće zadovoljstvo, a razlika među ispitancima uočljiva je kada se posmatra njihov materijalni položaj • Po pitanju percepcije najvećeg neuspeha u svom porodičnom životu javlja se slojna diferencija u dve kategorije - nedostatak novca (uzraženije kod materijalno nižeg statusa) i nedostatak slobodnog vremena (kod višeg)
Kulturni kapital i investiranje u decu • Kada je u pitanju slobodno vreme, najzastupljeniji odgovori su druženje s prijateljima i rođacima, nakon čega dolazi čitanje štampe • Čitanje štampe i knjiga, posećivanje kulturnih događaja, bavljenje sportom i rekreacijom su slojno obeleženi - postoji statistički značajna veza između ovih aktivnosti i obrazovnog nivoa, te materijalnog položaja ispitanika • Investiranje u dete preko dodatnih aktivnosti se razlikuje u odnosu na materijalni položaj domaćinstva, a kao primer dve dikriminatorne aktivnosti u odnosu na dva glavna obeležja (materijalni položaj i obrazovanje roditelja) izdvajaju se učenje jezika i učenje računara (kulturni kapital)
Socijalni kapital: društvenost • U odnosu na ostale ispitanike, roditelji se osećaju nešto manje usamljenim, to osećanje varira u odnosu na njihov materijalni položaj i obrazovanje (roditelji nižih položaja i stepena obrazovanja su ponekad usamljeni u 28. 3%, a višeg u 8. 5%) • Kada je druženje u pitanju, autorka dolazi do zaključka da zastupljenost prijatelja u mrežama društvenosti raste, a značaj srodnika i komšija opada kako raste obrazovni nivo roditelja • Socijalna (samo)izolacija i društvena isključenost roditelja nižeg materijalnog položaja i obrazovanja
Socijalni kapital: mreže pomoći • Kada je u pitanju oslanjanje na pomoć drugih ljudi, roditelji se najčešće obraćaju kada im je potrebna pomoć u vidu novca, saveta ili emocionalne podrške • Vrsta i intenzitet pomoći koju traže razlikuje se u odnosu na njihov materijalni položaj: roditelji niskog materijalnog položaja češće izjavljuju da se nikome ne bi obratili za pomoć • Jedina vrsta pomoći gde ne postoji razlika jeste pomoć u savetima i emotivnoj podršci; nezanemariva je kvalitativna razlika - roditelji višeg materijalnog položaja se češće obraćaju prijateljima nego srodnicima, dok je obrnuto kod ispitnika nižeg i srednjeg položaja
Socijalni kapital: podrška roditeljstvu • Ne postoji konsenzus među roditeljima o tome da li roditelji danas dobijaju više, manje ili isto pomoći od svojih porodica nego u prošlosti (35. 4% manje, 27. 8% više, 36. 8% isto) • Kada je u pitanju podrška prijatelja, postoji konsenzus da je ona manja danas nego pre, pogotovo među ispitanicima nižeg materijalnog položaja • Vrsta očekivane pomoći koju su ispitanici naveli zavisila je dobrim delom od njihovog materijalnog položaja, te sa porastom položaja opada očekivanje ovog vida pomoći, a raste očekivanje emotivne podrške (slični rezultati dobijeni su upoređivanjem obrazovanja ispitivanih roditelja)
Rizici i problemi • Kao najzastupljenija briga među roditeljima javlja se ona o opasnosti alkohola i droga, zatim finansijski problemi, zdravlje dece, a ređe opasnost u saobraćaju i briga da dete bude napadnuto/maltretirano • Roditelji nižih materijalnih položaja i obrazovnih nivoa pokazuju veću zabrinutost za finansijske probleme nego za alkohol/drogu • Kada je u pitanju pomoć pri rešavanju (potencijalne) opasne situacije, roditelji se najčešće obraćaju supružniku i nastavnicima/stručnjacima, a kao drugi izbor navode se stručna služba i nastavnici/stručnjaci
Zaključna razmatranja • Istraživanje je pokazalo da roditelji percipiraju porodicu kao značajniju, te da imaju pozitivniji doživljaj porodice u odnosu na sve ispitanike u uzorku; to potvrđuje tezu da su vlastita porodica i roditeljstvo važni za samoidentifikaciju i samorealizaciju pojedinca • Kulturni kapital (način provođenja slobodnog vremena, angažovanost deteta u vanškolskim aktivnostima) je strukturalno izdiferenciran prema materijalnom položaju i obrazovanju kao indikatorima društvenog položaja ispitivanih roditelja
• Na osnovu ovih informacija, može se reći da se navedeni rezultati kreću prema pravcu potvrde teze da nejednaki kapitali - ekonomski, kulturni i socijalni - diferenciraju roditeljstvo, pa posledično i detinjstvo • Glavno obeležje roditeljstva koje prožima sam doživljaj porodice, društvenost i podršku roditeljstvu jeste nedostatak ekonomskog kapitala i materijalna oskudica; autorka navodi da je specifičnost našeg društvenog konteksta potenciranje finansijskih problema - materijalni aspekt porodičnog života, bilo da je percipiran kao problem ili nedostatak, bilo kao očekivana pomoć od socijalnih veza i mreža, predstavlja lajt motiv koji obeležava ovo istraživanje
Pitanja ● Sa kojim od navedena tri stanovišta o uticaju promena na transformaciju se slažete: da li su one uticale pozitivno ili negativno na transformaciju, ili pak nisu uopšte uticale i zbog čega? ● Kada su u pitanju dodatne aktivnosti u koje roditelji uključuju decu, kakve promene su uočljive danas u odnosu na 2003. (godina istraživanja) u kontekstu kulturnog kapitala, da li se i kako promenilo vrednovanje tih aktivnosti? ● Šta mislite da su danas glavne zabrinutosti sa kojima se roditelji suočavaju i koliko su danas one određene materijalnim/obrazovnim položajem roditelja?
- Slides: 17