RODITELJSTVO eljka Jelavi Odjel za sociologiju Sveuilita u

RODITELJSTVO Željka Jelavić Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru 2006/07

Roditeljstvo l Je skup socijalnih stavova (ciljeva i očekivanja), različitih praksi u kojima dolazi do spoja bio –socijalnog aspekta ljudske prokreacije sa socijalno –kulturnim aspektima brige, staranja i odgoja novih generacija i socijalno – psihološku identifikaciju ličnosti u odrastanju sa starijim roditeljskim uzorima (Milić, 2001)

Patrijarhalni obiteljski obrazac: l l Otac odlučuje o sudbini djeteta Nije nužna svakodnevna interakcija s djetetom – obrazac ‘odsutnog oca’ Majka – fizička njega, prijenos kulturnih zahtjeva društva Bliskost s djetetom, usprkos toga socijalno manje važno od očinstva

Talcot Parsons: l l l Hijerarhijski odnos moći između vođa (roditelji) i vođenih (djeca) Roditelji izjednačeni spram djece, ali Razdvojeno instrumentalno vodstvo oca od ekspresivnog vodstva majke Ovo olakšava djetetu identifikaciju sa roditeljem istog spola Podijeljenost uloga – izbjegavanje konflikta nadležnosti u obitelji

Kritika Parsonsa: l l l Ova podjela pretpostavlja rigidno nasljeđe u podjeli uloga Reducira solidarnost i koheziju članova obitelji mada Smanjuje mogućnost nastanka konflikta u odgoju

Roditeljstvo kao socijalni odnos: l l Podrazumijeva biološku činjenicu sudjelovanja u začeću kao socio-kulturni odnos uključivo i socijalne zamjene zbog nedostatka bioloških roditelja Socijalno starateljstvo – institucionalnu skrb (socijalna skrb, zdravstvena skrb, školstvo)

Roditeljstvo u obitelji: § § Individulno Spontano “Prirodno” nesistematično

Institucionalno roditeljstvo l l l Kolektivno Javno profesionalno Organizirano sistematično

l l U suvremenom društvu ove se osobine prepliću Sve veća zavisnost roditelja od eksperata Proturječnosti: Suvremeno roditeljstvo sve više postaje nedoumica, rizik, i problem nego li želja, potreba, zadovoljstvo

Roditeljski ciklus: l l l l Nije statičan odnos Mijenja se u odnosu prema dobi, socioekonomskim uvjetima Planiranje i začeće, rođenje Predškolsko doba – pubertet Adolescencija Odrasla djeca Unučad

Paradoksi roditeljstva: 1. Između moći i bespomoćnosti • • 2. Savjeti, upute, procedure, pritisak potrošačkog društva Prevelika zaštićenost djece, sve kasnije odvajanje od roditelja individualizacije i profesionalizacije • • • samorealizacija roditelja Potreba za brzom prilagodbom roditelja zahtjevima društva (spora prilagodba – loši roditelji) ‘kult autentičnosti’ – moralno opravdanje za odustajanje od roditeljske uloge vođenja i usmjeravanja

3. Represije i tolerancije l Popustljivost, grižnja savjesti, krivnja, posesivnost 4. Samoostvarenja i žrtvovanja l Predimenzioniranost roditeljskih očekivanja proizlazi iz ideologije koja roditelje stavlja kao jedine autonomne nositelje odgojne prakse

l l Radi ostvarenja očekivanja roditelji u stalnom konfliktu, ucjene, pregovaranja, iznuđivanje Bijeg iz kuće, posao kao utočište

OČINSTVO l l l l Tradicionalno očinstvo: Potvrda biološkog očinstva Hranilac obitelji Nije nužna fizička prisutnost u obitelji Autoritet – bespogovoran (izvršiteljica majka) 2. pol. 20. stoljeća- transformacija Svatko je zamjenjiv na tržištu rada, otac nije nužno hranilac obitelji Povećan broj razvoda-slabljenje uloge tradicionalnog oca

Novo očinstvo: l l l Spajanje uloge oca i majke Fizička prisutnost, privrženost, nježnost Spremnost za zamjenu zaposlene majke KRITIČARI: novo očinstvo je fantazija Nakon razvoda ne brinu o djeci

Majčinstvo: l l Biološka povezanost uz ženski spol majčinstvo proglašava univerzalnom društvenom ulogom žene S obzirom da je prirodna ne može biti u istom rangu sa očevom koja je socio-kulturna pa stoga i vrjednija

Feministička kritika: l l l Pretpostavka nepromjenjivosti društvenih odnosa: uvjeti života u lovačko-sakupljačkim zajednicama i suvremenom društvu nisu isti. Površno objašnjenje procesa evolucije: ako rađa i doji ne znači da mora biti jedina odgovorna za brigu o djeci Majčinski instinkt – sumnjiv argument

Sociologija djetinjstva l l Socijalna struktura u odnosu spram drugih struktura Djetinjstvo nije samo biološko fiziološki proces, nego zavisi od društvenih i kulturnih uvjeta i ideologije

Sociologija djetinjstva: l l l Djetinjstvo promatra kao samostalnu kategoriju Djetinjstvo promatra kao aktualnu stvarnost koju dijete živi i kroz koju formira vlastiti identitet Dijete kao aktivni subjekt i objekt vlastite prakse odrastanja

Djetinjstvo 2 perspektive: l Statična p. strukturiranih odnosa: l l l Ukazivanje na promjenjive socio-kulturne aranžmane i normiranje očekivanja od djeteta Postavljanje granica u njegovom ponašanju Definiranje potreba iz perspektive odraslih

l Dinamički pristup: l l l Kroz svakodnevicu doživljaja i iskustva dječja perspektiva , a ne odraslih temelji se na pretpostavci razobličavanja djeteta kako bi se došlo do autentičnog djetetova doživljaja sebe i svijeta

Koncept djetinjstva (Igor Kon): l l l Ideja djetinjstva (simboličke predstave o djetetu, normativni modeli djeteta i odrastanja Praksa djetinjstva: stvarni položaj djetata Kultura djetinjstva (unutrašnji svijet dječjeg doživljaja, interaktivnosti među djecom)

Suvremeno društvo: l l l 20. stoljeće – usmjerenost na dijete Dijete kao vrijednost, “životni projekt”, “ljudski kapital, naša budućnost” Roditelji: žrtvovanje za dijete, zavisnsot djece od roditelja, vječna zahvalnost, dječja pasivnost

Proturječnosti: l l Visoki ekonomski troškovi – neodgovarajuća društvena cijena Mogućnosti – očekivanja Dijete u centru – segregacija djece u svijetu odraslih Emocionalna zaštićenost – socijalna pasivnost

Post-moderno društvo: l l Chris Jenks: nostalgičan odnos prema djetinjstvu , traganje za izgubljenom sigurnošću Paradoks: autentičan i samostalan razvoj djeteta – povećano iskorištavanje i zloupotreba djece